Pred nama je nikad neizvjesnija jesenska sjetva jer puno je toga što ratarima ne ide u prilog. Za samu količinu sjemena postoji formula za izračun.
Optimalni rokovi sjetve za strne žitarice, barem prema onome kakvi su bili, su tu, ali se nameće i pitanje tko će ih sijati?!
Afrička svinjska kuga poharala je stočni fond i znatno smanjila potrebe za žitaricama s jedne strane. S druge, proizvođači imaju zalihe od prošle godine te niske otkupne cijene strnih žitarica u odnosu na repromaterijal, utječu na odluku pojedinih poljoprivrednika kada je riječ o jesenskoj sjetvi.
Gnojivu i sjemenskom materijalu je nešto niža cijena u odnosu na proljetnu sjetvu, ali je i dalje visoka cijena sredstava za zaštitu bilja razlog dileme našeg seljaka - niti zemljište može ostaviti ne zasijano niti ima računicu sijati. Imajući u vidu i sve lošije klimatske uvjete, seljak se "za glavu hvata".
Bez obzira na sve, krušne žitarice se moraju posijati, ostale i radi plodoreda, a mi nismo područje koje može uzgajati rižu tako da ćemo sijati što smo do sad navikli, nekad manje nekad više, ovisno od potreba i uz odgovarajuću taktiku. Već se najavljuje kako će godine pred nama, 2024. i 2025., biti "gladne godine", ali zašto se prepustiti toj stihiji i podržavati tu nerealnu sliku kad možemo bar brašno proizvesti i razbiti predviđanja da ćemo biti gladni.
Stoga, nema odustajanja, uvijek postoji način. Istinam situacija je teška. Rješenje bi moglo biti da ove godine posijemo više krušne sorte pšenice, tamo gdje je već stočni fond umanjen. Proizvođači se kroz udruženja već bore za zaštitu domaće proizvodnje i nešto višu otkupnu cijenu. Iako se ponekad znatno ne može utjecati na nju, jer cijena ovisi od svjetske burze, čiju visinu diktira ponuda i potražnja, a na globalnoj razini stvorile su se zalihe žitarica pa im je cijena u padu što je slučaj i kod nas.
Bilo kako bilo, potražnja za sjemenom strnih žitarica postoji. Ratari se pripremaju, a vremenski uvjeti nisu baš na ruku, prilikom obrade diže se prašina, tlo je suho, što nikako nije dobro za položiti sjeme u takvo zemljište.
Godina je bila kišovita i vrlo nepovoljna za ratarske kulture s obilje vlage i za očekivati je malo lošiju kvalitetu sjemena. Optimalan rok sjetve (s tim da uzmite u obzir klimatske promjene i pomicanje) za pšenicu je od 10. do 30. listopada, za ječam je od 30. rujna do 20. listopada, zobi od 20. rujna do 20. listopada i tritikala od 1. do 20. listopada što opet ovisi od sorte.
Zbog nedostatka oborina neke parcele nije moguće još obrađivati, mnogi će ratari pričekati kišu i tek poslije moći krenuti sa obradom. Obrada suhog i zbijenog tla dodatno poskupljuje proizvodnju. U slučaju kasnijih rokova sjetve količina sjemena po jedinici površine se povećava tako da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%.
Na tržištu su mnoge novije sorte pšenice koje se dobro busaju pa ne treba pretjerivati u normi sjetve. Kod njih se ona zna kretati već od 180 kg/ha što govori da ćemo manjom količinom sjemena pojeftiniti proizvodnju u odnosu na ranije sorte čija količina sjemena se kretala oko 300 kg/ ha.
Kako da sami izračunate sjetvenu normu? Evo formule po kojoj to možete učiniti:
KS(NS) = broj klijavih sjemenki/m2 x masa 1000 sjemenki / 100
Količina sjemena ovisi o mnoštvu faktora pa se ona mora korigirati nekad i pored izračunate količine sjemena na osnovi formule kao što je slučaj ove godine. Uslijed sušnog perioda morat će se prilikom sjetve nešto više sjemena utrošiti.
Tagovi
Autorica
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Jerković: Dan polja Horsch-Claas kao ogledalo moderne poljoprivrede
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
