Pretraga tekstova
Što je uzrokovalo pad cijena pšenice, ali i ječma, kukuruza i uljane repice? Kakve su prognoze žetve u nadolazećoj sezoni?
Još prije dvadesetak dana, prije samih blagdana, došlo je do povećanja cijene pšenice kada je dosegla gotovo 300 eura po toni. Prešli smo prvu polovicu siječnja, a ona je pala za oko 15 eura, na najnižu razinu u četiri mjeseca, navodi Agrarheute. Trend je slijedio i ječam, ali i uljana repica koja je oscilirala još primjetnije, za 30 do 40 eura po toni.
Tako je na današnji dan cijena tone pšenice na pariškoj EuroNext burzi iznosila 263,50 eura, a na čikaškoj CME burzi 255,87 eura. Cijena kukuruza na pariškoj je 239 EUR/t, a čikaškoj 205,75 EUR/t.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Jedan od uzroka pada cijena je siječanjsko izvješće američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) u kojem se može iščitati da su planirane površine u SAD-u veće nego se očekivalo. Procjene globalnih zaliha USDA je povećala i zbog rekordno velike žetve u Argentini i Australiji, a što je uzrokovalo pad cijena.
Naime, prinosi argentinske žetve ove žitarice bili su rekordni i nešto bolji nego što se očekivalo, odnosno 21,8 milijuna tona. Australska žetva također je bila veća nego ikad prije, a i bolje kvalitete od očekivane. Tamošnji je izvoz porastao na 1,6 milijuna tona samo u studenom, u odnosu na 505.000 tona u istom mjesecu 2020., i to uglavnom zahvaljujući snažnoj kineskoj potražnji.
Zemlje Europske unije su do 9. siječnja izvezle 15,85 milijuna tona meke pšenice u treće zemlje, izvijestila je Europska komisija, što je oko 1,2 milijuna tona više nego u isto vrijeme prošle godine. Najveći EU izvoznik je Francuska s 4,15 mil.t, a odmah iza nje Rumunjska s 4,0 mil.t. Na trećem se mjestu našla Njemačka s 1,9 mil.t.
Do sada su najvažniji kupci i izvozna odredišta bili Alžir, Egipat, Kina, Nigerija i Južna Koreja.
Kada je riječ o tekućoj marketinškoj godini, analitičarska tvrtka Strategie Grains snizila je prošlog tjedna svoje prognoze za izvoz ove vrste pšenice zbog jake konkurencije iz Argentine i crnomorskih zemalja. Ona je pala na 31,2 s prethodnih 31,5 milijuna tona. Posebno je pogođena prodaja u sjevernoj Africi, naročito francuske na alžirskom tržištu.
Za nadolazeću sezonu 2022/23. su neznatno povećali procjenu žetve ove žitarice u EU sa 127,6 na 127,7 milijuna tona dok je ona za ječam i kukuruz ostala ista i iznosi 51,8 odnosno 66,4 milijuna tona. Smatraju da će proizvodnja pšenice i kukuruza u EU 2022. pasti zbog manjih površina i nižih prinosa.
Zbog nedavnog toplinskog vala u Argentini, tamošnja je burza žitarica Rosario prošlog tjedna smanjila prognozu za urod kukuruza 2021/22. na 48 milijuna tona s predviđenih 56 mil. t. Urod soje trebao bi se smanjiti sa 48 na 40 milijuna tona.
Slična je situacija i u Brazilu čiji je jug pogodila suša. Prognozira se da će proizvesti 140,5 milijuna tona soje, odnosno 1,6 posto manje u odnosu na predviđanja iz prosinca. Kada je riječ o kukuruzu, umjesto 117,1 smatraju da će proizvesti 112,9 miljuna tona te žitarice.
Tagovi
Tržište žitarica Globalne zalihe Cijena pšenice Cijena kukuruza Pariška burza Čikaška burza Pad cijena
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !
Tea Januš
prije 4 godine
Inflacija ili?
Eva Mandarić
prije 4 godine
Malo (vise) zemlja pobrkala polove, obratnice i polarnice 😵💫😵💫