• Kako uzgojiti i suzbiti čičoku?
  • 16.05.2014. 11:05

Čičoka - neuništiv korov i lijek za dijabetes

Zdrava i hranjiva čičoka vrlo dobro uspijeva u našim krajevima. Stoga vam za uzgoj treba tek nešto plodne zemlje i par korisnih savjeta. No, ukoliko ste se s čičokom susreli u obliku nametljivog korova, imate malo veći problem.

Foto: freedigitalphotos.net
  • 66.218
  • 3.052
  • 0

Čičoka (Helianthus tuberosus L.) ili kako je još nazivaju topinambur, slatki krumpir, morska repa, mačja repa, krtola, zemljina kruška, jeruzalemska artičoka, divlji krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, slatkog gomolja, krupnog i nepravilnog oblika. U gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega ga u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti - dijabetesa. Čičoka služi i za industrijsku ekstrakciju inulina, polisaharida koji hidrolizom ne daje glukozu, već fruktozu, zbog čega se i preporučuje za prehranu dijabetičara. Inulin je probiotik što znači da stimulira razvoj korisnih bakterija u crijevima koje imaju višestruko djelovanje na zdravlje. Inulin ima glikemijski indeks jednak nuli i stoga ne potiče izlučivanje inzulina. Čičoka se preporučuje i osobama izloženim riziku od kardiovaskularnih bolesti jer inulin pridonosi sniženju ukupnog kolesterola i lipida u serumu.

Čudesni gomolj čičoke

Uzgojni uvjeti čičoke

Čičoka pripada biljnoj porodici Compositae, kao i suncokret. Sličnost im je u izgledu nadzemnog dijela biljke. Naime, stabljika je jednogodišnja, može narasti do 3,5 metra visine, donji listovi su srcoliki na dužim drškama, a u rujnu na vrhu razvijaju velike crvenkasto-smeđe ili svijetlo žute cvjetove slične suncokretu, ali manji (u promjeru 4-8 centimetara).

Za optimalan uzgoj čičoka prikladna su lakša pjeskovita tla, uz pH vrijednosti između 6 i 7,5. Međutim, čičoka dobro podnosi različita tla te će relativno dobro uspjeti i u nepovoljnijim uvjetima. Dobro podnosi sušu i niske temperature, i do -30˚C. Čičoka voli vlagu, jer ona pospješuje razvoj nadzemnog i podzemnog dijela stabljike. Tlo bi trebalo biti drenirano kako se tekućina ne bi zadržavala. Ipak, tlo na kojem je prethodno rastao suncokret ne preporučuje se za uzgoj čičoka. Čičoka se može saditi u kasnu jesen ili početkom proljeća. Kod jesenske sadnje, prijeti opasnost od glodavaca te je potrebno poduzeti mjere opreza. Ukoliko i inače imate problema s glodavcima, možda biste se ipak trebali odlučiti na proljetnu sadnju. Gomolji čičoke se sade na dubinu od 6 – 10 cm. Razmak između biljaka u redu treba biti od 45 – 50 cm. Između redova, pak, treba ostaviti razmak 50 – 70 cm. Čičoka se sadi ručno ili uz pomoć sadilice za krumpir.

Sunčani cvijet čičoke

Sadi se na stalno mjesto gdje ostaje godinama, a ne preporučuje se sadnja u plodoredu jer ga je teško iskorijeniti, zato što poslije vađenja gomolja jedan dio ostaje u tlu i na proljeće daje novu stabljiku. Prosječan prinos gomolja je 25 do 35 t/ha, a zelene mase 27 do 35 t/ha. Svježi mladi vrhovi se koriste kao krma, dok se stari ne koriste u ishrani stoke zbog niske probavljivosti.

Tijekom vegetacije čičoku treba jednom do dvaput obraditi međuredno, uz eventualnu prihranu dušikom. Kod posljednje obrade, redovi se lagano zagrnu, kako bi se pospješio razvoj površinskih gomolja. Čičoka je kalijeva biljka te joj je stoga za dobar razvoj koristan kalij. Tlo je prije sadnje dovoljno obogatiti prirodnim gnojivima, stajnjakom ili kompostom, iz kojih se oslobađa dosta kalija. Čičoka se vadi od kraja listopada pa sve do početka proljetne vegetacije.

Čičoka kao izvor energije za divlje i domaće životinje

Inače se stabljike čičoke odlično siliraju, a gubitci kod siliranja su isti kao i kod kukuruza. Naročito je dobro silirati zelenu masu čičoke i kukuruzovine u omjeru 40:60. Što se tiče gomolja čičoke, on ima bolju hranidbenu vrijednost od krumpira, list služi kao vrlo dobra zelena paša, cijela biljka kao dobro sijeno, a kako ne sadrži solanin kao krumpir, daje se svim vrstama i kategorijama stoke u količinama preporučenim za kuhani krumpir. Ima veću energetsku vrijednost od ostalih korijenjača i gomoljača. Životinje mogu jesti čičoku sirovu. Svježi gomolj čičoke ima tanku ljusku i često se koristi kao hrana za svinje. Dobro je svinjama dozvoliti da same ruju i sakupljaju gomolje. Njima se daje jedan kilogram dnevno svježe čičoke na 10 kilograma mase. Da bismo svinje naučili na čičoku trebalo bi im prvi dan dati skuhanu čičoku, drugi i treći dan samo na pola skuhanu, a dalje davati sirovu, opranu i izrezanu na komadiće. Od šestog dana jedu gomolj bez pranja, i to u količinama od 3 do 10 kilograma, ovisno o težini svinje.

Čičoka - hrana za uzgoj svinja

Odrasloj peradi čičoka se daje u količinama od 50 do 100 grama na dan. Kunićima se mogu davati svi dijelovi čičoke, a gomolj u količini od 1,5 posto tjelesne težine. Svježi gomolj daje se kravama muzarama teškima do 500 kilograma u količini od 30 kilograma na dan, a težima od 500 kilograma do 40 kilograma čičoke na dan. Junadi od 200 do 300 kilograma može se dati 10 kilograma čičoke na dan, a ovcama i kozama dajte kilogram do dva. Svježa masa je odlična krma, jednake hranjive vrijednosti kao kvalitetna svježa krma s oranica. Stabljika i list se dobro siliraju sami ili u kombinaciji sa suhom grubom krmom (slama, kukuruzovina). Nadzemna zelena masa čičoke može se koristiti kao paša za visoku divljač koja je također preživač. Visoka divljač može bez opasnosti konzumirati istu količinu kao i odrasla goveda. Zato je čičoka korisna kao izvor energije za divlje životinje, tj. kao krma u lovnoj privredi i hranidbi kunića.

Dobro ju je uzgajati na proplancima šuma blizu čeka kao hrana za divlje svinje kojima će poslužiti kao odlična hrana tijekom kasne jeseni, zime i proljeća. Kao ljudska hrana čičoka se može koristiti sirova, tanko naribana i začinjena kao salata u koju možete dodati i drugo povrće. Kao prilog jelu koristi se kuhana ili pečena kao i krumpir. U obliku brašna koristi se za izradu kruha. Od čičoke se može proizvesti i rakija, i to šest litara od 100 kilograma čičoke, a možete je i kiseliti te napraviti zimnicu.

Kako iskorijeniti čičoku ukoliko se pojavljuje kao korov u drugim kulturama?

Čičoka je gotovo neuništiva jer jednom posađena, trajno se održava i do osam godina, bez ikakvh naknadnih radova osim žetve. Kako je riječ o višegodišnjem korovu, koji se osim sjemenom razmnožava i vegetativnim podzemnim organima, odnosno rizomima na kojima se oblikuju gomolji - herbicidima se tretiraju samo nadzemni organi! Također, mehaničkom obradom tla usitnjavaju se rizomi i gomolji, što također pridonosi njenom širenju, kako piše Agroportal.

Poljoprivredni proizvođači najčešće ovaj korov suzbijaju tijekom vegetacije uzgajanih kultura, a registrirani ju herbicidi često uopće ne suzbijaju ili je njihov učinak ograničen. Stoga se bolji učinci postižu suzbijanjem nakon žetve (na strništu), primjenom jednog od herbicidnih pripravaka na bazi glifosata (Cidokor, Herbokor, Clinic, Dominator) koji djeluju preko lista.

Najbolje je prskati biljku pred cvatnju ili u cvatnji jer tada najviše kolaju sokovi u biljci. Nakon prskanja bi trebalo proći najmanje šest sati bez kiše, a bilo bi poželjno i više. Kad jednom glifosat uđe u biljku, premješta se prema korijenu i na taj način ga uništava. Kod jednogodišnjih biljaka dovoljno je par dana da se osuše, a kod višegodišnjih do neka tri tjedna. Za čičoku se preporučuje tretirati najvišom dozom koja se preporučuje u uputstvu. Uglavnom su to doze od 8 do 12 litara po hektaru. Bolje je jednu godinu pustiti zemlju da se odmara i riješiti se korova, jer čičoka se strašno širi i zagušuje sve oko sebe. Ako korov ponovo izraste potrebno je ponoviti prskanje. Kako glifosat ne djeluje preko tla, nema bojazni da će štetiti narednim kulturama. Također, primjena ujesen, kad se biljni sokovi spuštaju u podzemne organe, bolja je od primjene u proljeće. Osim navedenih herbicida učinkovit je i herbicid Klopiralid (u kulturi u kojoj je registriran). Suzbijanje do željenog učinka može potrajati i nekoliko godina (vegetacijskih sezona) pa je u tom slučaju bolje da ju, ako je se već ne možete riješiti, na neki način iskoristite.

Foto: freedigitalphotos.net


Povezana biljna vrsta

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potječe iz središnje Amerike, a već u pretkolumbijsko doba bila je proširena po cijeloj Americi, gdje je domaće stanovništvo koristilo gomolje kao zimsku namirnicu.... Pročitaj više »

Tagovi

Čičoka Hrana za životinje Inulin Compositae Porodica suncokreta Divlje svinje Inulin Dijabetes Rizomi Krma Ishrana stoke Korov Herbicidi Glifosat Divlji krumpir Dijabetes Helianthus tuberosus Fruktoza Višegodišnja biljka Zelena paša Ku


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi