Gljivice, bakterije i virusi mogu izazvati bolesti koje potpuno uništavaju usjev i urod krastavca. Prepoznajte simptome i reagirajte na vrijeme
Krastavci su česta povrtna vrsta koju uzgajamo, a dostupno nam je puno sorti i hibrida različite namjene, dužine vegetacijskog perioda, karakteristika plodova. Zajedničko im je da imaju slabije razvijen korijenov sustav koji se vrlo lako oštećuje.
Visok prinos kvalitetnih plodova može biti smanjen ili potpuno uništen pojavom različitih biljnih bolesti koje izazivaju gljivice, virusi i bakterije. Najbrojniju grupu čine gljivične bolesti, čak do 90 posto.
Bolest plamenjaču izaziva gljivica Pseudoperonospora cubensis (naslovna fotografija, op.ur.), a javlja se podjednako na usjevu u plastenicima i na otvorenom. U godinama s povoljnim uvjetima može potpuno uništiti sve biljke i da ostanemo bez uroda. Pogađa ih u početnim fazama razvoja, tri do četiri lista, i tijekom vegetacijskog perioda. Pogoduje joj visoka vlažnost zraka.
Simptomi se javljaju na listovima u formi pjega koje se šire, spajaju i zahvaćaju cijelu površinu. Zaraza se vrlo brzo širi i za nekoliko dana sve biljke propadaju.
Plamenjača krastavca može uništiti sav rod, spriječite ju prirodnim pripravcima
Kako bi se spriječila pojava plamenjače sijemo otporne sorte i hibride, ne treba pretjerivati sa zalijevanjem, plastenici se redovno provjetravaju. Preventivno se obavlja tretiranje sa sredstvima na bazi bakra, ali i prirodnim preparatima na bazi mlijeka u kombinaciji sa sodom bikarbonom.
Otopina češnjaka će djelovati preventivno, a može i zaustaviti početnu infekciju. Korisna će biti primjena svijetle otopine kalij permanganata. U slučaju primjene kemijskih fungicida obratite pažnju na trajanje karence koja mora biti što kraća.
U godinama kada je visoka vlažnost zraka i zemlje javlja se i pepelnica koju izaziva gljivica. Urod može biti prepolovljen. Javlja se na biljkama u plasteničkoj proizvodnji i na otvorenom.
Pepelnica krastavaca: Zaštitite ih preventivnim, ekološkim ili kemijskim mjerama
Prepoznaje se po karakterističnom izgledu inficiranih biljnih dijelova. Izgleda kao da smo posipali brašnom. Obratite pažnju na blizinu čička i bokvice (trputca) koji mogu biti izvor zaraze.
Antraknoza je još jedno oboljenje čiji se simptomi prvo javljaju na listovima, a mogu biti zahvaćeni i plodovi. Zaobljene smeđe pjege se raspadaju. Osim kemijskih fungicida možemo koristiti fungicidne otopine pepela ili gorušice.
Veliki problem možemo imati u usjevu s pojavom bakterijske truleži za koju je efikasna otopina češnjaka. Za pripremu će biti potrebno 200 g listova ili stabljika s cvjetovima koje usitnimo i prelijemo s 5 l vode. Ostavimo poklopljeno sljedeća 4h, procijedimo i tretiramo biljke.
U vlažnoj sredini javlja se trulež korijena koju prepoznajemo po venuću i smeđem korijenu. Ovu virusnu bolest prenose štetnici, posebno lisne uši. Često je na parcelama i gredicama gdje je u startnoj gnojidbi korišten nezreo stajnjak. Biljke se mogu spasiti, ali će prinos biti drastično umanjen. Obratite pažnju da ne pretjerate ni s dušičnim gnojivima, jer njihov višak doprinosi ovoj pojavi. U slučaju da biljka ima uvenuo izgled, a korijen je normalne boje radi se o drugoj bolesti – verticilijskom venuću.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
