• Plamenjača krastavca
  • 17.06.2017. 09:00

Plamenjača posebno opasna za krastavce

Javlja se svake godine i može u potpunosti uništiti usjev. Najveće štete čini u proizvodnji krastavca za kiseljenje (kornišona).

Foto: Pixabay/alex
  • 6.505
  • 384
  • 0

Plamenjača krastavca je prvi put zabilježena 1868. godine na Kubi, a uzročnik je dobio naziv Pseudoperonospora cubensis. Na našem prostoru bolest se pojavila početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i od tada se redovno javlja svake godine. Osim na krastavcu, javlja se i na drugim tikvenjačama: dinja, lubenica, tikvice, tikve. Podjednako se javlja na biljkama u plastenicima, staklenicima i na otvorenom polju. Najveće štete čini u proizvodnji krastavca kornišona i uzrok je brzog propadanja usjeva krastavca pri optimalnim uvjetima za razvoj bolesti.

Povišene temperatura i vlažnost

Uzročnik plamenjače krastavaca potiče iz toplih područja i za ostvarenje infekcije pogoduju povišena temperatura zraka i povišena vlažnost. Zaraza biljaka se ostvaruje pri temperaturi od 10 do 27°C, a optimalna temperatura se kreće od 16 do 22°C. Infekcija se može ostvariti samo ako je na listu prisutna voda. U godinama s čestim padalinama u kombinaciji s visokim ljetnim temperaturama, ova bolest u potpunosti može uništiti biljke krastavaca. Vrlo često se javlja u plastenicima i staklenicima zbog uvjeta povišene vlage. Da bi se ostvarila zaraza dovoljno je da su na listu prisutne kapi vode i da je temperatura zraka 20°C. U takvim uvjetima infekcija se ostvaruje u roku od 2h kroz otvore na naličju lista.

Cjelokupan životni ciklus gljivice, ovisno o uvjetima, traje između 5 do 10 dana. To nam govori da se u tijeku vegetacije javljaju sekundarne zaraze. U tijeku vegetacije može ostvariti i do 20 generacija.

Simptomi plamenjače krastavca

Simptomi oboljenja se javljaju na lišću krastavca dok plodovi ostaju pošteđeni. Na samom plodu nema znakova ove bolesti, ali zbog gubitka lisne mase plodovi zaostaju u porastu, ostaju kržljavi, deformiraju se, gorki su i gube tržišnu vrijednost.

Prvi simptomi se javljaju na lišću starom od 5 do 15 dana u vidu pjegica veličine oko 15mm, a oboljenje se prepoznaje po karakterističnom mozaiku. Na površini liske pojavljuje se mozaična prošaranost svijetlih i tamnih područja. Kako bolest napreduje, svijetle zone se šire, postaju žute i ograničene većim lisnim nervima.

Salatni krastavci su otporniji na ovu bolest nego krastavci kornišoni.

Tijekom kišovitog ljeta i u uvjetima povišene vlage, na naličju lista pojavljuje se tamno obojena prevlaka od konidiofora i konidija. Zaraza se vrlo brzo širi, listovi odumiru i može doći do potpunog propadanja biljke. Napadnuti list izgleda kao mozaik, suši se, krt je i lako se kida pod uticajem vjetra i kiše. Zaraženi listovi ostaju na peteljci, ne otpadaju.

Kod dinje simptomi nisu tako jasno izraženi na listu kao kod krastavca, a može biti napadnut i plod.

Mjere zaštite

U zaštiti protiv ove bolesti dati prednost preventivnim mjerama. Uzročnik bolesti prezimljava u obliku oospora, ali i kao micelija u biljkama i ostacima biljaka u plastenicima i staklenicima.

U borbi protiv ove bolesti je vrlo važno poštivati plodored. Na istu parcelu krastavac ili neka druga vrsta iz porodice tikvenjača može doći tek nakon 3 do 5 godina. Uklanjati zaražene biljke i ostatke zaraženih biljaka. Ostatke spaliti, ali ne kompostirati. Gljivica će opstati u kompostu.

Biljke saditi na ocjeditim terenima. Izbjegavati sadnju u dolinama i uvalama gdje dolazi do nakupljanja magle i na područjima gdje se rosa dugo zadržava, izbjegavati uzgoj u sjeni. Prednost dati sortama i hibridima koji posjeduju otpornost prema plamenjači.

Salatni krastavci su otporniji na ovu bolest nego krastavci kornišoni.

Obratiti pažnju kod zalijevanja biljaka i nikako ne kvasiti i zalijevati lišće. Prednost dati zalijevanju kap po kap. Ne saditi biljke pregusto kako bi imale dobro provjetravanje i kako bi se lišće što brže sušilo nakon kiše i jutarnje rose. Kod uzgoja u redovima biljke orezivati kako bi osigurali bolje provjetravanje.

U zaštiti od ove bolesti koriste se različiti prirodni pripravci: mlijeko, sirutka, mlijeko i soda bikarbona, bijeli luk, lukovina, divizma i mnogi drugi.

Priravak od mlijeka

1l mlijeka se razblaži s 5 do 10l vode i pripravak je spreman za primjenu.

Pripravak od lukovine

Uzeti 200 do 300g lukovine (omotač glavice crvenog luka) i preliti s 10l vode, zagrijati do ključanja i ostaviti jedan dan. Ovako pripremljen pripravak se procijedi i tretiraju se biljke.

Pripravak od divizme

Ovaj pripravak se priprema od divizme i vode u omjeru 1:3 (1kg biljne mase i 3l vode). Potopljenu biljnu masu ostavit 3 do 4 dana, ovisno o temperaturi, procijediti i razrijediti s još 7 do 8l vode.

Svi ovi pripravci su preventivni i potrebno ih je primjenjivati odmah nakon kiše, čim se prosuše listovi.

Foto: Pixabay/alex80


Tagovi

Krastavci Kornišoni Plamenjača Šteta Tikvenjače Bolest


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi