Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izbori u HPK
  • 04.02.2022. 12:00

Veliko zanimanje mladih poljoprivrednika za izbore - tko sve želi u Skupštinu HPK?

Imena svih kandidata po županijama, koji se prvi put online natječu za izbornu Skupštinu Komore, bit će objavljena sutra. Među njima, kako doznajemo, zanimljiva su imena mladih poljoprivrednika, ali i članova akademske zajednice.

Foto: Marin Tironi/PIXSELL
  • 983
  • 156
  • 0

Započeo je višemjesečni izborni proces u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), te će sutra, 5. veljače, na njezinim web stranicama biti objavljena imena svih kandidata po županijama, koji se prvi put online natječu za izbornu Skupštinu Komore, koja će se održati u Zagrebu 15. ožujka.

Kandidati za izravni izbor čak 71 člana Skupštine, što je više nego duplo u odnosu na dosadašnji saziv od 31 člana, između ostalih, su mahom mladi poljoprivrednici, ali i neki od članova akademske zajednice: Ines Dundović, Robert Hadžić, prof. dr. sc. Ivo Grgić, Jan Marinac, Luka Cvitan, Goran Vrabec, Josip Vrbanek, Tomislav Brlošić i brojni drugi, koji će činiti radna tijela, ali i birati predsjednika, doznajemo prije objave konačnog popisa.

Žele brže i transparentnije poslovanje komore

Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) Jan Marinac, koji će se okušati u Gradu Zagrebu na izborima za Skupštinu HPK, kaže da mladi idu na izbore prije svega jer žele uvesti brže promjene i transparentniji način njezinog rada. Dodaje da već niz godina surađuju sa Komorom, prije svega sudjeluju u radu odbora u Briselu, te vide da se njezin rad može podići na veći nivo te ga digitalizirati i na taj način približiti potrebama i zahtjevima mladih poljoprivednika.

Prema njegovim riječima, nužno je maknuti politikanstvo od djelovanja komore, jer je to ono što nas, kaže, koči da budemo još bolji i uspješniji u korištenju izdašnih EU fondova kako to čine razvijene zemlje.  

Većina kandidata se slaže da se rad HPK može valorizirati s nekoliko stajališta. Jedno je usporedba razdoblja na izmaku s onim prethodnim pri čemu se mogu koristiti pokazatelji koji nekome odgovaraju, a to je npr. broj aktivnosti koje su se provele, ali su možda bez neke veće koristi. Druga mogućnost je usporedba učinjenog s obećanim pri čemu se isto može netočnim prikazati uspjeh s nekim marginalnim aktivnostima. Treći pokazatelj može biti zadovoljstvo članova radom Komore pri čemu se isto može pogriješiti jer se HPK često poistovjećuje s njenim čelništvom, a zaboravlja da za njezin uspjeh odgovara i svaki njen član.

Na kraju, najbolji pokazatelj je stanje u djelatnosti gdje je prisutan najveći dio članstva, a to je u poljoprivredi. Jer osnovna zadaća Komore je utjecaj na nositelje javnih politika sa ciljem postizanja najboljih rezultata, a to je broj proizvođača u pojedinim proizvodnjama te u konačnici promjene u poljoprivrednoj proizvodnji. "I kada bi uzeli presjek skupova procjena, ocjena bi bila pozitivna, ali ne i visoka", navodi Marinac.

Tko ima pravo glasa?

Temeljem Zakona o HPK koji je usvojio Sabor RH, upisom u Upisnik OPG-a, svaki poljoprivrednik ujedno je i obavezan član HPK. No, ni simboličnu članarinu od šest kuna mjesečno ili 72 kn godišnje, koja nije uvijet za izbore, komora nije uspjela naplatiti protekle četiri godine. Dakle, otvoreno je pitanje koliko ih stvarno i ima priliku dati svoj glas jer prema navodima HPK to pravo ima njih 57.800, iako je u sustavu potpora oko 108.000 poljoprivrednika od čak 186.000 obiteljskih gospodarstva.

Primjerice, čuli smo da je više kandidata, prethodnih dana, zamolilo elektronskim putem središnjicu HPK podatak o broju glasača u Gradu Zagrebu, ali još nisu dobili odgovor ili im je rečeno da tražene podatke, koje je Komori dostavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu  i ruralnom razvoju, ne mogu dobiti zbog zaštite tajnosti podataka. 

Jedan od rijetkih predstavnika akademske zajednice, koji je pristao sudjelovati u izbornoj utrci za Skupštinu HPK je redoviti prof. dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji kaže da se cijeli radni vijek bavi poljoprivrednom politikom te se slobodno sve loše u poljoprivredi može malo nakačiti i njemu, ali također ponešto i dobrog.

"Moram spomenuti da sam jedan od idejnih začetnika utemeljenja poljoprivredne komore, iako u jednom trenutku politici nisam bio pogodan pa sam maknut u stranu", pojašnjava.

Ipak, kaže, to nekima nije smetalo da ga angažiraju u obrani poljoprivrede i Komore kadaje izradio simulaciju doprinosa poljoprivrede BDP i proračunu nasuprot prokazivanja zbog isplaćenih potpora. "Svoj doprinos dajem i kod čestog sudjelovanja u izradi mnogih zakona vezanih za poljoprivredu, a mnoštvo mojih javnih nastupa je dostupno svima i mogu vidjeti za što se zalažem", kaže profesor.

On drži da bi već sutra Komora trebala biti prepoznatljiva s jasnim stručno argumentiranim stavovima. Također, kaže, mogu biti poveznica članova komore i akademske zajednice u zajedničkom nastupu prema centrima odlučivanja. "A u Ministarstvu poljoprivrede vidim mnogo dobrih partnera jer u konačnici moj životni moto je da smo zajedno jači", ističe prof. Grgić.

Kandidat za izbornu Skupštinu komore u Gradu Zagrebu je i voćar Robert Hadžić, inače član Odbora za voćarstvo i zakonodavstvo HPK, koji ima registrirani OPG od 2003. godine u Markuševcu, te voćnjak jabuka kod Čazme. On se uzda u ekološku poljoprivredu, kao i nove tehnologije u proizvodnji hrane, a rak ranom domaće poljoprivrede drži tradicionalno neudruživanje, bez kojega drži da nećemo daleko stići u EU.          

Poseban odbor za proizvođačke organizacije u HPK? 

I upravitelj proizvođačke organizacije PZ JabukaHR Luka Cvitan kandidat je za izbornu Skupštinu HPK ispred Zagrebačke županije. To isto je i Ines Dundović, koja stoji (zajedno s Marincom, op.a,) iza projekta Veggie.hr, koji ima 30 različitih povrtlarskih kultura na 11,7 ha obradivih površina i 720 metara kvadratnih plastenika u općini Križ.

Cvitan kaže da nema prevelika očekivanja oko izbora, ali je u iste ušao s primarnom željom da se pojedine stvari krenu brže odvijati, te ima dva cilja. Prvi je da se snažnije i ciljanije promiče i podupire udruživanje u proizvođačke organizacije, kao i rad i djelovanje priznatih PO jer na tome polju, uz primjetne trenutne pomake, i dalje tradicionalno zaostajemo za drugim zemljama EU-a. Smatra stoga da ima prostora da se formira i poseban odbor HPK za proizvođačke organizacije, te u tom pogledu očekuje tehničku podršku iz redova komore.

Pravo glasa na izborima u HPK ima 57.800 poljoprivrednika - iskoristite ga

Nedavno usvojeni Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta voća i povrća, u skladu s kojim je predviđeno da proizvođačke organizacije budu primarni nositelji projekata i korisnici izgrađene infrastrukture, smatra izvrsnom prilikom da se po pitanju udruživanja proizvođača, kako voća tako i povrća, učini značajan iskorak.

"Ključno je pri tome stvari od početka postaviti na zdravu osnovu, a novoosnovani odbor unutar HPK trebao bi zainteresiranim proizvođačima biti na raspolaganju i davati tehničku podršku", smatra. Također, mišljenja je da može i osobno dati veliki doprinos zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u vodstvu i radu proizvođačke organizacije.

Drugi cilj je snažno i kontinuirano uključenje novih mladih kadrova u redove HPK, te drži da je vrijeme da se istima pruži prilika za aktivniji angažman u svim odborima i tijelima Komore. "Treba prije svega znanja, ali i volje i snage da se stvore preduvjeti brže realizacije pojedinih procesa i aktivnosti", zaključuje Cvitan. 


Tagovi

HPK Izbori Kandidati Skupština Ines Dundović Robert Hadžić Prof. dr. sc. Ivo Grgić Jan Marinac Luka Cvitan Goran Vrabec Josip Vrbanek Tomislav Brlošić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.