• Ministrica poljoprivrede
  • 24.02.2020. 15:15
  • Grad Zagreb, Zagreb

Veća ulaganja u preradu voća i povrća, ali i izdašnije potpore za svinjogojstvo?

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković gostovala je u radijskoj Emisiji za selo i poljoprivredu na HR1 te između ostalog najavila promjene. Što očekuje voćare, povrćare, ali i o čemu u resornom ministarstvu razmišljaju kada je u pitanju mljekarski sektor i tovno govedarstvo?

Foto: Ustupljeno HR1
  • 3.614
  • 265
  • 0

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković gostovala je jučer ujutro u Emisiji za selo i poljoprivredu urednika Martina Vukovića na HR1, gdje je odgovarala na razna pitanja vezana uz uvoz hrane, potpore, Zakon o poljoprivredom zemljištu, problematici krških krajeva i brojnim drugim važnim temama.

Od 2005. do 2017. godine u poljoprivredni je sektor uloženo 40 milijardi kuna, a pomaka naprijed nema, rečeno je. "Strukturna transfomacija se događa, najviše putem Programa ruralnog razvoja, no još uvijek nije dovoljno brza. Najveći problemi su osnovni resursi, primjena inovacija i nove tehnologije te udruživanje proizvođača kako bi ih jačali i približili proizvodnju tržištu“, započela je ministrica.

Teme vezane za potpore i razne mjere koje se provode su česte, ali provlači se i teza da Zajednička poljoprivredna politika nedovoljno pomaže novijim članicama Europske unije.

"Temeljni problem nije visina potpora nego njihova struktura. Na 55. nacionalnom simpoziju agronoma Hrvatske čuli smo kako je politika plaćanja po hektaru, koja je dio reforme ZPP-a i provodi se više od 10 godina, koristila zemljama koje su razvijene i starim članicama, a ne novijima, poput nas, koje imaju strukturne probleme u poljoprivredi. S tim se jednim dijelom i slažem, no isto tako mogu odgovorno reći - kada smo izanalizirali poljoprivredne omotnice, čak njih 15% je bilo za proizvodno vezana plaćanja“, objašnjava Vučković.

Napomenula je i kako rade na novim, izdašnijim potporama u svinjogojstvu. Na pitanje zbog čega proizvodnja opada, a raste broj OPG-ova i poljoprivrednih površina ministrica kaže: "Znamo da je upisana površina prema zadnjim podacima u ARKOD sustavu oko milijun i 144 tisuće hektara, a poljoprivrednih gospodarstava je nešto više od 170.000, od čega je 95,5% OPG-ova. Što se tiče proizvodno vezanih plaćanja, razmišljamo da za voće i povrće uvedemo dio alokacije za preradu. Treba se koncentrirati na ključne grane i one koje bi mogle dodati višu proizvodnu vrijednost.

Što donosi novi Zakon o OPG-ovima?

Što se tiče tovnog govedarstva razmišljamo da uvedemo pravilo još duljeg uzgoja, tova za dobivanje proizvodno vezanih plaćanja. Radimo na tome da izmijenimo potpore za mliječnu proizvodnju te promijenimo pravila vezana za proizvodnju na lokacijama koja su teža za gospodarenje, kao što je to u brdskim i planinskim područjima“, objasnila je.

Produktivnost agrara zabrinjavajuća

Uvoz je prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku rastao nešto više od 12% u 2019. a izvoz nešto više od 7%. Udio uvoza i izvoza se nije ništa bitno promijenio u poljopivredno-prehrambenim proizvodima u odnosu na godinu prije, rekla je Vučković.

"Što se tiče produktivnosti, ona predstavlja čak veći problem od visine alokacije. Mi smo danas na 31% produktivnosti, na 19% ako gledamo staru Europu, a čak na 94% ako se promatramo u odnosu na nove članice EU. ZPP nije odgovarajuće reagirala na razlike u poljoprivrednoj proizvodnji, a razlike se uopće ne smanjuju unazad 15-tak godina. Mislim da se mi i druge zemlje trebamo isticati na međunarodnoj razini i boriti se za mjere i fleksibilnost koja nama omogućuje rješavanje naših problema, poštivajući politiku ZPP-a“.

Postaje li Hrvatska deponij istočnoeuropskog traktorskog otpada?

Isto tako produktivnost se ne može povećati zastarjelom mehanizacijom, a čak oko 30% traktora koje koriste poljoprivrednici su stari više od 26 godina. Na tome će se isto dosta raditi, tvrdi ministrica, a uvest će se i strože kontrole.

Zakon o zemljištu - gorka pilula 

Ministrica konstatira kako se Zakon o zemljištu mora poboljšati, ali da ga nije potrebno mijenjati iz temelja. "Mislim da treba poći od nacrta strateške vizije u svemu. Zakon o poljoprivrednom zemljištu se evaluira, do određenih promjena će doći. Smanjit će se administrativna opterećenja, a Zakon o komasaciji ide u promjenu, a i napravit ćemo akcijski plan navodnjavanja. Trenutno je u izradi plan u koji je uključeno i navodnjavanje i definiranje podciljeva i to će se sve skupa objediniti u Nacionalni strateški plan za korištenje budućih europskih fondova."

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nakon dvije godine, opet ide u nove izmjene

Rečeno je u emisiji i kako je trenutna iskoristivost omotnice ruralnog razvoja na oko 78% ugovorenog, dok je isplaćenost na 46%.

Mlijeko - najveći problem domaćeg agrara

Trenutno u Hrvatskoj ima 17 proizvođačkih organizacija, a Vučković dodaje kako s njihovim funkcioniranjem nije nimalo zadovoljna. "Radimo i tu izmjenu pravilnika, na operativnom programu na nacionalnoj strategiji, za operativne programe u sektoru voća i povrća, a trenutno je na mišljenjima državne uprave. Što se tiče Mjere 9 nismo zadovoljni njezinim djelovanjem. Pravi način je da sami proizvođači prepoznaju kako će biti jači ako se udruže, bolje će se isticati na tržištu, a bitno je imati i profesionalni menadžment. Mlijeko je najveći problem hrvatske poljoprivrede i iznimno je ranjiv te idući tjedan po prvi puta imamo razgovor s udruženjem malih mljekara.“

Cijelu emisiju možete poslušati ovdje

Nadodala je da će se raditi na plasiranju domaćih proizvoda u javnim ustanovama. "Zakon o radnoj nabavi predviđao je dodatni kriterij koji se odnosi na opskrbu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda javnog sektora. Javne ustanove mogu prioritizirati hranu nabavljenu u kratkm lancima opskrbe, koja je kvalitetnija, svježija i na taj način pokušavamo to promovirati."

Problematika krških pašnjaka?

Pred sam kraj ministrica je dotakla i temu krških pašnjaka. Poljoprivrednici koji se bave uzgojem stoke na krškim područjima prošle godine su bili izbrisani iz ARKOD sustava i ponovno vraćeni, ali su dobili ugovor od Hrvatskih šuma koja im naplaćuje dvostruku zakupninu, što je očekivano njima predstavilo problem.

Brišu ih iz ARKOD-a iako je broj grla na krškim pašnjacima porastao za 300 posto?

"Hrvatske šume su provedbeno tijelo i trebalo bi preko njih sve ići puno brže. Način na koji se koristilo šumsko zemljište za pašnjake je sasvim pogrešan i ne doprinosi nikakvom razvoju krša. Prošle godine je donesena Uredba o zakupu šumskog zemljišta koje dio stočara problematizira. Stočari ne plaćaju duplo unatrag, plaćaju duplo po uredbi za dvije godine unaprijed. Odredba je blaža nego što je to kod korištenja poljoprivrednog zemljišta, međutim problem je nastao jer moraju platiti sve odjednom. Kršom se treba baviti i uredbu sada razmatramo, ali ugovori su krenili već s potpisivanjem“, zaključila je ministrica Vučković.


Izvori

hrt.hr


Tagovi

Ministrica Marija Vučković Emisija za selo i poljoprivredu ZPP ARKOD Potpore OPG Produktivnost Zakon o zemljištu Krški pašnjak


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.