• Odbor za poljoprivredu
  • 15.02.2020. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nakon dvije godine, opet ide u nove izmjene

Namjere ovoga zakona su bile dobra, da se upravljanje državom konačno decentralizira, ali  budući da je nakon dvije godine raspisano samo 40 natječaja po općinama, pokazalo se da zakon nije efikasan i da ga treba mijenjati, kazao je Davor Vlaović, član Odbora za poljoprivredu na tematskoj sjednici.

Foto: Vedran Stapić
  • 9.453
  • 785
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu održao je u petak tematsku sjednicu o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, a u raspravi su sudjelovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, HPK, HUP-a i HGK.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, kazala je da je nakon dvije godine provođenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, doneseno 430 programa njegovim raspolaganjem. Od toga su 253 programa, koji obuhvaćaju 205.000 ha odobrena, 35 natječaja je objavljeno u posljednja tri, četiri mjeseca, a 10 jedinica lokalne samouprave je dobilo suglasnost za raspolaganje. Dodala je da su samo dvije općine, Oprtalj u Istri  i Sv. Ivan Žabno u Zagorju, dobile 'zeleno svjetlo' za njegovo provođenje.

"Nastojimo administrativno rasteretiti buduće korisnike te držim da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, napredak u odnosu na prijašnji", rekla je ministrica. 

Načelnici općina dobili prevelike ovlasti?

Ministrica drži i da ne trebe gledati unazad, ali ni dijeliti poljoprivredne proizvođače na velike i male. Iako ona osobno, kako kaže, preferira 'tržišna načela', ona u poljoprivredi, bilo kod nas, ali i drugim državama EU-a, nisu uvijek moguća. Tri cilja poljoprivredne politike su povećanje produktivnosti, koja je nezadovoljavajuća kao i konkurentnost u proizvodnji hrane, a tu su i ekologija zbog klimatskih promjena te ruralni prostor, kao treći stup.  

Ipak, sjednicu su obilježile trzavice između Tomislava Panenića, predsjednika Odbora za poljoprivredu i Mirka Ervačića, predsjednika Uprave Osatina grupe, koji je na sjednici bio u ime HUP-a, a kojem Panenić spočitava poslano pismo odboru u kojem ga 'optužuje za klijentelizam, što je kazneno djelo', kaže on. U obranu Ervačića stao je Franjo Lučić, član odbora, koji je najavio da će zbog 'tendencioznog načina vođenja sjednice odbora, tražiti Panenićevu smjenu u Hrvatskom saboru'.  

Sjednica Odbora za poljoprivredu održana je u petak (Foto: Marinko Petković)

Panenić, pak, drži da Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nije dao stvarne ovlasti jednicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima, već da ih i dalje ima Ministarstvo poljoprivrede. "Tu je i privatno zemljište, koje ima i veću cijenu, a stočari 'nestaju' u mnogim lokalnim mešetarenjima zemljištem", upozorava on. 

Ervačić je istaknuo da su zakonom dane prevelike ovlasti načelnicima općina, za kojeg drži da je štetan ne samo za prave poljoprivrednike, koji stvaraju novu vrijednost i plaćaju uredno svoje obveze, već i za državu. Osim toga, upozorio je da je država propustila naplatiti oko 480 miliijuna kuna za 20.000 ha zemljišta. "Ti su podaci poznati DORH-u", napomenuo je Ervačić.    

Loše napisan zakon?

Davor Vlaović, član odbora, kazao je da je namjera ovoga zakona bila dobra, da se upravljanje državom konačno decentralizira, ali budući da je nakon dvije godine raspisano samo 40  natječaja po općinama, pokazalo se da zakon nije efikasan i da ga treba mijenjati. On drži da je zakon doveo do toga da su primjerice, u Varaždinskoj županiji kvalitetni stočari postali bezemljaši, a ratari koji su 'dobili zemlju' izvoze kukuruz u Sloveniju. Predložio je i da se omogući maksimalna kupnja 50 ha zemlje te riješi sporno suvlasništvo zemljišta na terenu.

Matija Brlošić, potpredsjednik HPK-a, kazao je da je to nemoguće učiniti jer je osobno pokušao riješiti suvlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. "Zakon nije dobro napisan jer vrijeme prolazi, a odluka nema", rekao je Brlošić i založio se za zaštitu stočara na terenu jer 160.000 OPG-ova raspolaže sa 70 posto obradivih površina i 37.000 uvjetnih grla.    

Ipak, najveća rasprava vodila se oko podjele na 'velike i male. Međutim, nitko od dvadesetak nazočnih nije spominjao 600.000-700.000 ha zemljišta, koje stoji zaraslo u šikaru jer se već desetljećima ne obrađuje. Inače, u EU je od 2013. godine izgubljeno 22 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, što je jednako površini Rumunjske.

Zakon mijenjan 20-ak puta 

Miško Šklempe, predstavnik HPK, drži da se državno poljoprivredno zemljište, koje je veliki 'kamen spoticanja' mora prodati hrvatskim seljacima koji su još opstali na selu. Mr.sc. Zoran Vasić, vanjski član odbora, upozorio je da je u posljednjih 30 godina Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjan čak 20-ak puta, što jasno pokazuje da ne funkcionira u praksi.    

Ana Marija Petin, članica odbora, kazala je da zakon treba mijenjati jer da prilikom njegova donošenja, nisu sagledane njegove posljedice, a koje su sada itekako vidljive na terenu, gdje birokracija, ali i neusklađenost katastra i gruntovnice, uvelike guše njegovo provođenje. Primjerice, zemljište gube i tvrtke koje su puno ulagale u njega, kao što je to bilo s navodnjavanjem. S druge strane, kaže, imamo i slučajeve gdje su tvrtke preuzele zemlju, kao što je to bio slučaj u Slavoniji, a ljudi se masovno iselili s tih područja.        


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Saborski odbor Izmjene zakona


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

‪Za 10-ak dana spremni za isporuku. Kako im to reći? 4000 komada u tovu #peradarstvo #francuska #pil... Pročitaj cijelu bilješku »