• Uvoz traktora
  • 23.02.2020. 14:00

Postaje li Hrvatska deponij istočnoeuropskog traktorskog otpada?

Prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj od 11 ha u prosjeku, s tim da čak 60 posto OPG-ova ima manje od tri ha zemljišta, dodatno dovodi u pitanje adekvatni izbor poljoprivredne mehanizacije, bilo nove ili polovne, kaže prof.dr.sc. Ivo Grgić sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu.      

Foto: Vedran Stapić
  • 4.886
  • 308
  • 0

U Hrvatsku je prošle godine uvezeno, uz potporu europskih fondova, rekordnih 4.120 polovnih traktora, IMT-a, Torpeda, Univerzala iz Rumunjske, najviše bez plaćanja PDV-a. Zašto hrvatski poljoprivrednici uvoze mahom stare, već rabljene traktore, ali i druge poljoprivredne strojeve, koji im ne mogu povećati konkurentnost, a koja debelo zaostaje za onom u EU, razgovarali smo s više njih, ali i strukovnim i akademskim stručnjacima.

Prof. dr. sc. Ivo Grgić sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže da ne postoji univerzalan odgovor na pitanje: novi ili rabljeni traktor, a dilema je tim veća jer se radi o neizostavnom stroju, kojeg najviše žele svi, bili oni mali ili veliki poljoprivredni proizvođači. Dodaje da se, ekonomskom logikom, traktor kupuje namjenski vodeći računa o izvorima sredstava te očekivanom godišnjom uporabom, odnosno amortizacijom, koju određuje i veličina gospodarstva odnosno proizvodnja.

"No, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj od 11 ha u prosjeku, s tim da čak 60 posto OPG-ova, još uvijek, ima manje od tri ha zemljišta, dodatno dovodi u pitanje adekvatni izbor poljoprivredne mehanizacije, bilo nove ili polovne", kaže prof. dr. sc. Grgić.      

Kupiti novi traktor da ga 'selo vidi' nije isplativo 

Općenito, kaže, manjim gospodarstvima s kupovinom iz vlastitih izvora smislenija je kupovina rabljenih strojeva. Ipak, sada kada se većina natječe na neku od mjera Programa ruralnog razvoja, odluka je mješavina ekonomske i neekonomske logike. "Treba voditi računa i o važnim stvarima kod rabljenih traktora, kao što je dosadašnje korištenje (broj radnih sati), kvaliteta održavanja, dostupnost servisa odnosno rezervnih dijelova, očekivano buduće radno  opterećenje, što se može iskazati brojem brazdi ili širinom drugih agregata. Dakle, jeftiniji polovni traktor na kraju, ako se sve ovo prije rečeno zanemari ili nije dovoljno uzeto u obzir, može u konačnici biti i skuplji", ističe prof.dr.sc. Grgić.     

Novi isplativiji na okrupnjenim parcelama, uvoz rashodovanih traktora nužda?

Primjerice, mali proizvođači, ekonomske veličine do 8.000 eura, koji se natječu za tip operacije 6.3.1. mogu bespovratno povući 15.000 eura što je dostatno za manji traktor primjeren potrebama poput onih proizvedenih u Kini ili Indiji. Ili pridodati dio svojih sredstava te kupiti bolji novi ili neki rabljeni. Ipak, za očekivati je da će novi traktor s boljom iskoristivošću goriva i maziva, ne samo s ekonomskog nego i važnog okolišnog stajališta, biti prihvatljiviji. "Ovo posebno važi za traktore proizvedene u državama EU-a. Ne bi bilo loše konzultirati se i sa stručnjacima-tehnolozima prije donošenja konačne odluke, a sve u cilju da se spriječi da Lijepa naša postane deponij 'istočnoeuropskog traktorskog smetlišta', zahvaljujući povoljnoj mjeri RR koja to omogućuje malim poljoprivrednicima", kaže on.

Najbolji traktor Hrvatske za 2019. godinu Fendt 942 Vario vrijedi 300.000 eura, bez PDV-a (Foto: Marinko Petković)

Ipak, kod većih proizvođača, iznad 8.000 eura ekonomske veličine i koji se natječu za tip operacije 4.1.1., stvar je malo složenija jer se radi o profesionalnim poljoprivrednicima, čiji rezultati ovise o tržištu. Ako se radi o proizvođaču preko 41 godina, on je u mogućnosti povući do 50 posto nabavne vrijednosti traktora. Njemu preporučuje da usporedi što za svojih 50 posto uloženih sredstava može nabaviti polovno tj. staro od dvije do tri godine. U nešto povoljnijoj su situaciji proizvođači mlađi od 41 godine koji ostvaruju dodatnih 20 posto nabavne vrijednosti traktora. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je za svakog proizvođača određeno do koje snage može biti traktor.

'Kapitalna ulaganja su bila povoljnija od EU fondova'   

Međutim, sada mnogi proizvođači ističu da su za svojih 50 posto uloženih sredstava pa i putem kredita, mogli kupiti traktor star dvije godine boljih karakteristika nego koji su kupili korištenjem operacije 4.1.1. "O tome su trebali prije razmišljati iako sam uvjeren da bi mnogi iznova kupili novi traktor pa neka vidi selo da se ima", ističe prof.dr. sc. Grgić.

Ivan Čolik vlasnik istoimenog OPG-a iz Velikog Grđevca, kod Bjelovara, kaže da je preko europskih fondova, putem operacije 4.1.2. kupio prošle godine tri nova poljoprivredna stroja, utovarivač, prikolicu za gnoj od 16 tona i ulagač za cisternu, a bavi se mliječnim govedarstvom na farmi koja ima ukupno 130 goveda. Dodaje da ima i četiri traktora, od kojih je najstariji onaj iz 1988. godine, a najmlađi ima šest godina.

Međutim, kaže nam da nije zadovoljan brzinom i načinom kako se sve to odvija s EU fondovima. Naime, Čolik je poslao zahtjev Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) još u listopadu 2018. godine, da bi strojeve dobio tek nakon godinu dana, u listopadu prošle godine, a povrat novca (50 posto sredstava) u roku od šest mjeseci. "S tim da čak dva mjeseca nije bila otvorena aplikacija na stranici za povrat novca, što sve skupa pokazuje da su kapitalna ulaganja, preko kojih sam također kupovao mehanizaciju, bila puno bolja. Sad jako puno ovisi i o konzultantu, odnosno papirologiji, koju mu morate dostaviti, a koja se previše traži", kaže Čolik.

Povoljno kupio 'malo neispravan' traktor u Njemačkoj        

S druge strane, Vlado Širanović iz Garešnice je prošle godine kupio već drugi polovni traktor u Njemačkoj. Naravno, kaže, povoljna cijena, ali i dobre radne karakteristike John Deera, bili su razlog zašto se odlučio na kredit uzeti i 'malo neispravan traktor 2007. godište s 11.000 radnih sati'. Inače, prosječna starost uvezenih polovnih traktora u Hrvatsku je blizu 21 godine.    

Uvoz rabljenih John Deerova iz Njemačke, iako se isplati, nije za svakoga (Foto: Marinko Petković)

Širanović napominje da ima 110 ha poljoprivrednog zemljišta, a obrađuje uljanu repicu, pšenicu, soju i kukuruz. Izbor polovnih traktora je vezan i za to što puno toga zna i sam popraviti na njima, ali i njihovo dobro održavanje u Njemačkoj te više dodatne opreme, nego što imaju polovni traktori iz Francuske ili Poljske.

Agronom Dejan Mendaš, voditelj ratarske proizvodnje u Poljoprivrednoj zadruzi 'Velika pisanica' iz Bjelovara, kaže da su zadruge u vrlo teškom položaju što se tiče nabave poljoprivredne mehanizacije, bilo nove ili polovne, jer na natječajima ne mogu proći. Stoga, kaže, vlastitim sredstvima zadrugari, njih 24, obnavljaju skupu mehanizaciju, za što je manji broj njih uzeo i 'mađarske poticaje'. Radi se o pripadnicima mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Sa zaštitnom maskom vozi traktore iz sredine prošlog stoljeća  

Mladi poljoprivrednik Mihael Skender, s OPG-om na pola puta između Bjelovara i Garešnice, kaže da ne može staviti pod hipoteku veliko obiteljsko  gospodarstvo sa 80 ha zemlje i 100 bikova u tovu, a koje su velikim odricanjem i zalaganjem stvarale čak četiri generacije njegove obitelji. Ipak, nedavno je morao kupiti stroj za stelju u staji, kako bi roditeljima bilo lakše raditi. Najmlađi traktor od njih ukupno šest je iz 1993. godine, a najstariji iz davne 1956. godine, koje Mihael vozi sa zaštititom maskom protiv alergije, jer nemaju klime...

"Treba bolje posložiti poljoprivredu, posebno prodaju domaćih proizvoda pa će onda biti i više sredstava za kvalitetniju gnojidbu usjeva, odnosno hranidbu domaćih životinja, a to teško možemo izvesti sa starim strojevima", jasno detektira 'začarani  krug' domaće poljoprivredne stvarnosti.

HPK: Imamo najstariju poljoprivrednu mehanizaciju u EU

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu da je velikim poljoprivrednim proizvođačima isplativije kupovati nove traktore, pogotovo ako dobiju 50 posto novca kroz mjere Ruralnog razvoja, što u praksi znači 50 posto neto bez PDV-a, što je 40 posto od bruto cijene. 

Matija Brlošić, potpredsjednik HPK, kaže da s poljoprivrednom mehanizacijom, starom u prosjeku gotovo 30 godina, hrvatski poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu, a drži da smo po njenoj starosti na posljednjem mjestu u EU. Dodaje da se prodaja poljoprivredne mehanizacije, ne samo traktora, ipak pokrenula nakon što je konačno profunkcionirao Program ruralnog razvoja jer smo bili pali ispod 500 traktora godišnje, a u jednoj Sloveniji se godišnje kupi 1.500 traktora, a u Austriji čak njih 8.500.      

Zašto strojni prsten nije zaživio i kako biti konkurentan s rashodovanom mehanizacijom?

Međutim, kaže on, za razliku od tih zemalja, ali i Češke i Mađarske, kod nas nikada nisu profunkcionirali strojni prsteni, koji su dobro rješenje za male poljoprivrednike. Inače, Brlošić ima traktor star osam godina, a kupio ga je novog, bez korištenja EU fondova na kojima 'nije mogao proći', a ukupno ima dva traktora od kojih 'svaki radi tisuću sati godišnje'.      

Zelena agenda EU, pak, nalaže da poljoprivreda proizvede što više hrane, ali da pritom što manje onečišćuje okoliš. Te, na prvi pogled, nepomirljive  pojmove najbolje rješava nova poljoprivredna mehanizacija, ali ona je jako skupa, čija cijena i raste godišnje pet do 10 posto, pa tako ima traktora i na domaćem tržištu koji stoje i više od 300.000 eura, što otprilike odgovara vrijednosti sve mehanizacije u nekom slavonskom selu.


Fotoprilog


Tagovi

Mehanizacija Poljoprivredna mehanizacija Strojevi Rabljeni strojevi EU fondovi Uvoz traktora


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Treba li ograničiti kupnju rabljene mehanizacije u RH?

603


Glasova: 394

Zašto bi zabranili? Nismo dovoljno bogati da kupujemo nove traktore. 65,3%

Glasova: 94

Treba ograničiti uvoz na max 15 godina starosti ili 10.000 radnih sati. 15,6%

Glasova: 31

Uvoz treba ograničiti Euro normama. 5,1%

Glasova: 84

EU sredstvima treba financirati samo kupnju novih traktora. 13,9%

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Eko vina Kabola Na istarskom imanju Kabola u Kanedolu pored Momjana završena je još jedna berba. Ber... Pročitaj cijelu bilješku »