• Agro mehanizacija
  • 29.12.2019. 13:30

Novi isplativiji na okrupnjenim parcelama, uvoz rashodovanih traktora nužda?

Starost traktora, gdje se godišnje od ukupno 150 tisuća traktora registrira samo 500 novih traktora, jasno pokazuje da su sadašnje državne i EU bespovratne potpore nedovoljne da poboljšaju prosječnu starost traktora u Hrvatskoj koja je sada oko 30 godina, kaže predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić.

Foto: Marinko Petković
  • 6.258
  • 323
  • 0

Što o 'poplavi uvoza' stare poljoprivredne mehanizacije iz EU-a u Hrvatsku, u prvom redu rashodovanih traktora, ali i drugih poljoprivrednih strojeva, kažu u saborskom Odboru za poljoprivredu, domaći proizvođači poljoprivedne mehanizacije, distributeri i njihovi korisnici, koji znaju da se ulaganje u nove strojeve, uz okrupnjeno zemljište, isplati na 'duže staze'?   

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kaže da uzimajući u obzir ukupno stanje hrvatske poljoprivrede, ne treba čuditi što naši poljoprivrednici kupuju rabljenu poljoprivredne mehanizacije umjesto suvremene i učinkovite koju kupuju njihovi kolege u razvijenim zemljama EU-a i izvan nje. Dodaje da su mala veličina poljoprivrednog posjeda, (koja je tek dosegla 11 ha u prosjeku), velika rascjepkanost parcela, nesigurnost otkupa te niske otkupne cijene proizvoda, ključni strukturni problemi koji uzrokuju takvo stanje.

Nema učinkovite poljoprivrede bez zemlje

Panenić ističe izostanak jasne i dugoročne zemljišne politike, što je uzrokovalo višegodišnju neprovedbu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. "Svaki dosadašnji ministar značajno je mijenjao uvjete raspolaganja državnim zemljištem što je stvorilo nesigurnost korisnika tog zemljišta i smanjilo njihove investicije u mehanizaciju. I ovih dana, stiže najava mogućih novih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu", kaže on.

S druge strane, kolaps tržišta radne snage uzrokovanog raseljavanjem ljudi iz ruralnih područja, posebno Slavonije, najviše pogađa poljoprivrednu proizvodnju što traži žurna rješenja, ističe Panenić.

Zašto strojni prsten nije zaživio i kako biti konkurentan s rashodovanom mehanizacijom?

"U takvim uvjetima, umjesto investicija u novu visoko sofisticiranu mehanizaciju, naši poljoprivrednici pokušavaju opstati nužnim kupnjama, najčešće u rabljene strojeve. Ukoliko pogledamo samo segment broja i starosti traktora gdje se godišnje od ukupno 150 tisuća traktora registrira samo 500 novih traktora, jasno je da su sadašnje državne i EU bespovratne potpore nedovoljne da poboljšaju prosječnu starost traktora u Hrvatskoj koja je sada oko 30 godina", kaže predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu.

Osim toga, kaže da u Programu ruralnog razvoja previše sredstava ide raznim drugim namjenama umjesto ulaganju u konkretnu proizvodnju što bi trebala biti njegova ključna namjena. "Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju žurno osigurati sredstva iz državnog proračuna, a u novim mjerama ruralnog razvoja odvojiti značajnija sredstva za obnovu poljoprivredne mehanizacije", drži Panenić.

'Strojni prsteni nisu dobili podršku da bi zaživjeli'   

Prema njegovim riječima, strojni prsteni, koji se često spominju kao moguće rješenje, nisu zaživjeli jer nikada nisu dobili konkretnu potporu takvom obliku udruživanja. Dosadašnja poljoprivredna politika je čak uspjela nametnuti podjelu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na mlade i stare članove ako žele koristiti bespovratna sredstva, pa je uistinu teško očekivati od takve politike da razumije i promovira udruživanje.

"Sve je izraženija kupnja poljoprivredne mehanizacije od dobavljača iz drugih zemalja EU jer se time izbjegava plaćanje PDV-a prilikom kupnje. Nažalost, naši proizvođači kao što su Hittner iz Bjelovara ili Same Deutz-Fahr žetelice iz Županje, time dolaze u nepovoljan položaj. Vidljiv je trend gdje čak i naši trgovci osnivaju poduzeća u Mađarskoj i Sloveniji kako bi opstali u tim uvjetima. Jedino i isključivo stvaranje poticajnih proizvodnih uvjeta u Hrvatskoj, oslobođenih brojnim nameta, može dugoročno osigurati opstanak domaće proizvodnje poljoprivredne mehanizacije", zaključuje Panenić.

Kaotično sezonsko tržište poljoprivredne mehanizacije  

Proizvođač poljoprivredne mehanizacije Mirko Leško iz tvrtke 'Leško' iz Vratišineca kod Murskog Središća, kaže da domaći kupci traže od proizvođača tvrtku-kćer, kako bi 'papirno' riješili plaćanje PDV-a, iako oni u takvome načinu poslovanja ne sudjeluju. Dodao je da je domaće tržište poljoprivredne mehanizacije dosta kaotično odnosno sezonsko, jer se na njemu po tri, četiri mjeseca 'ništa ne događa', što proizvođačima stvara probleme sa zadržavanjem radne snage.  

Leško se požalio i da se na sajmovima nekada više tržila poljoprivredna mehanizacija, što sada nažalost nije slučaj. S njim se slaže i distributer talijanskih traktora' Antonio Carraro' za Hrvatsku Željko Pavković iz tvrtke 'Pa-vin' iz Jastrebarskog, koji drži da malo hrvatsko tržište traktora nema kapacitet da svake godine, već svake dvije godine, ima sajam nove poljoprivredne mehanizacije, a koji je ove godine, nakon gotovo 20 godina, obnovljen u Zagrebu.

S druge strane, OPG Marko Horvat iz Velikog otoka kod Legrada u Koprivničko-križevačkoj županiji, uzeo je u zakup poljoprivredno zemljište bivšeg kombinata 'Agromeđimurje', ali i ogradio svih 26 ha od divljih životinja, kako bi novija poljoprivredna mehanizacija bila učinkovitija na ukupno 200 ha obradive zemlje, bilo kukuruza ili povrća. 'Osobni automobil može biti stariji, ali se za novi traktor mora imati. Otac je izgubio sluh na starim traktorima koji su bili i bez kabine, ali i živce pokušavajući godinama okrupniti posjed, jer se uvijek nađe netko tko ne želi prodati komad zemlje', ističe Marko Horvat.


Tagovi

Mehanizacija Stari traktori Zemljište Rabljena mehanizacija


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.