Propadanje zaštićenih staništa i vrsta rezultirat će gubitkom naše biološke raznolikosti, dovodeći u opasnost ljudsko zdravlje i prosperitet, upozorava najnovije izvješće o stanju prirode u EU.
Propadanje zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta se nastavlja, a uglavnom je uzrokovano intenzivnom poljoprivredom, urbanizacijom, neodrživim šumarskim aktivnostima i promjenama slatkovodnih staništa. Zagađenje zraka, vode i tla također utječe na ove sustave, kao i na klimatske promjene te prekomjerno iskorištavanje životinja ilegalnim lovom i ribolovom.
Ako se ne riješi, ovaj pad neizbježno će rezultirati kontinuiranim urušavanjem naše biološke raznolikosti i vitalnih usluga koje pruža, dovodeći u opasnost ljudsko zdravlje i prosperitet, upozorava najnovije izvješće o stanju prirode u Europskoj uniji.
U njemu se naglašava jasna potreba za akcijom ako želimo imati bilo kakve ozbiljne šanse da europska biološka raznolikost dođe na put oporavka do 2030. godine, kako je predviđeno novom strategijom. A tu je ključna puna provedba njezinih ciljeva, kao i u onoj Od farme do vilice.
Izvješće pokazuje da ipak postoje zaštićene vrste i staništa koja se uspijevaju zadržati, iako su pod velikim pritiskom. No, većina ima loš status na razini EU, a neki pokazuju kontinuirano pogoršanje.
Ptice koje su usko vezane uz poljoprivredu, i dalje su vrlo ugrožene.
Istovremeno, slatkovodne ribe imaju najveći udio lošeg stanja očuvanosti (38%). To je ponajprije zbog promjena na vodnim tijelima, vodotokovima i hidroenergetskim instalacijama. Među staništima je samo 15% u dobrom stanju.
Obnova tresetišta i drugih močvara može donijeti blagodati za prirodu, ali također značajno pridonijeti rješavanju klimatskih promjena, stvarajući mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima.
Izvještaj također pokazuje da ciljane mjere očuvanja donose rezultate. Pirenejski ris, finski šumski jelen i vidra, od kojih je svaki bio u fokusu velikih projekata zaštite, sada se oporavljaju. Inicijative u okviru programa EU LIFE, namjenski agro-okolišni programi u okviru zajedničke poljoprivredne politike i mreže Natura 2000 sa svojih 27.000 mjesta i dalje imaju pozitivan utjecaj, ali to treba znatno povećati.
"Ova procjena stanja prirode najopsežnija je zdravstvena provjera prirode koja je ikad provedena u EU. Još jednom naglašavam, ona vrlo jasno pokazuje da gubimo naš vitalni sustav", rekao je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?
Upozorio je i da je čak 81% zaštićenih staništa u EU u lošem stanju. "Moramo hitno ispuniti obveze iz nove Strategije bioraznolikosti EU-a kako bismo preokrenuli ovaj pad u korist prirode, ljudi, klime i gospodarstva", napomenuo je.
"Naša procjena pokazuje da zaštita zdravlja i otpornosti europske prirode i dobrobiti ljudi zahtijeva temeljne promjene u načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, gospodarimo, koristimo šume i gradimo gradove“, rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
"Ti napori moraju biti povezani s boljom provedbom politika očuvanja, fokusom na obnovu prirode, kao i sve ambicioznijim klimatskim djelovanjem, posebno u prometnom i energetskom sektoru", dodao je.
Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?
Inače, svakih šest godina države članice EU izvješćuju o statusu očuvanja i trendovima vrsta i stanišnih tipova zaštićenih EU direktivama. Sadašnji ciklus izvještavanja najveća je i najopsežnija aktivnost prikupljanja podataka ikad poduzeta o stanju europske prirode.
Izvješće pruža analizu podataka o statusu i trendovima u vezi sa svim divljim vrstama ptica koje se javljaju u EU (460 vrsta), 233 stanišna tipa i gotovo 1.400 drugih divljih biljaka i životinja od europskog interesa.
Tagovi
Autorica