Otvorena najveća europska farma za vertikalni uzgoj povrća na 14 etaža

Kako broj stanovnika u gradovima  raste, inovatori traže nove načine uzgajanja hrane, uz što manju potrošnju resursa kao što su tlo i voda. 

Jedno od rješenja koje se uvodi širom svijeta su i vertikalne farme na kojima se usjevi proizvode u više razina, najčešće u kontroliranom okolišu. 

Jedna takva, najveća u Europi, otvorena je u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu. Naime, ondje je industrijska hala pretvorena u prostor za vertikalan uzgoj salate, začinskog bilja i kelja.

Farma površine 7.000m² 

Povrće će biti uzgajano na 14 etaža koje se pružaju od poda do stropa, a plan je imati berbu 15 puta godišnje, unatoč tome što ne rastu u zemlji niti dobiju Sunčevu svjetlost. 

Ovakav sustav zauzima manje prostora u odnosu na tradicionalni uzgoj, a biljke će rasti uz pomoć LED svjetla.

Svjetiljke od staklokeramike olakšavaju rast biljaka?

Vertikalna farma prostire se na 7.000 m². Iz tvrtke poručuju da će se za dvije godine u njoj moći uzgajati i plodovito povrće, a za pet do deset i korjenasto.

1.000 tona povrća godišnje

Inače, ova je farma plod suradnje Nordic Harvesta i tajvanske grupe YesHealth, a težit će godišnjoj proizvodnji od 1.000 tona povrća.

"Nudimo održiviji način proizvodnje hrane tijekom cijele godine, lokalno, bez narušavanja prirode", rekao je osnivač Nordic Harvest-a, Anders Riemann za Reuters.

Baby leafs, microgreens i salate iz vertikalne farme - domaći pioniri predstavili 3 proizvoda

No, ovi urbani objekti nisu naišli na dobrodošlicu poljoprivrednika koji, kako piše barrons, smatraju da je tako u pitanje dovedena njihova sposobnost da nahrane planet, a osvrnuli su se i na veliku potrošnju električne energije potrebne za takav uzgoj.

Ne koriste pesticide?

Međutim, Riemann nabraja čimbenike koji pozitivno djeluju na okoliš, kao što je uzgoj u blizini potrošača, korištenje zelene energije, ali i to da povrće proizvode bez upotrebe pesticida.

Podzemna parkirališta: Dileri i narkomani morali ustupiti mjesto gljivama i endiviji

Treba napomenuti kako je, prema podacima Svjetske banke, u 2016. godini oko 37% zemljine kopnene mase upotrijebljeno za poljoprivredu. No, klimatske promjene mogu ugroziti dostupnost zemljišta za uzgoj, a iz Svjetskog programa za hranu upozoravaju da je četvrtina proizvodnih površina degradirana, što je dovelo u pitanje sigurnost hrane.