• Know Sow Grow
  • 20.05.2019. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Baby leafs, microgreens i salate iz vertikalne farme - domaći pioniri predstavili 3 proizvoda

Iznad poznate tržnice na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, na četvrtom katu poslovne zgrade koja se nalazi nad samom tržnicom nedavno je pokrenut laboratorij u kojemu skupina entuzijasta traži optimalne modele vertikalne poljoprivrede.

Foto: Agroklub
  • 2.062
  • 397
  • 0

Iznad poznate tržnice na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, na četvrtom katu obližnje poslovne zgrade nedavno je instaliran laboratorij u kojemu skupina entuzijasta traži optimalne modele vertikalne poljoprivrede. Njihov frontman, Sergej Lugović, profesor s TVZ-a pokazao nam je ovo istraživačko mini postrojenje, koje je po viđenom pionirsko. Uz Sergja na projektu zadnjih šest mjeseci rade i drugi stručnjaci - agronom Bojan, inženjer Davor i Ivo iz SymbioTic-a te kemičar Oliver. Prihvatili su se brzorastućeg koncepta proizvodnje hrane, pokrenuli osnivanje tvrtke naziva Know Sow Grow, a nedavno su započeli i prvi projekt za investitora na 16. katu tornja Cibonine zgrade. 

Saznajemo kako je među prvima interes za ovim konceptom pokazao Syntio, IT tvrtka koja se bavi big data projektima na međunarodnom tržištu. Implementacijom vertikalne farmice u svojim poslovnim prostorima željeli su povećati kvalitetu radne okoline, ali i stvoriti dodanu vrijednost za svoje zaposlenike. Osim uživanja u zdravoj i svježe ubranoj salati, zaposlenici imaju mogućnost ju odnijeti i doma.

Kušali smo s ovih polica komorač, rotkvicu, rukolu, gorušicu i salate - mlade biljke koje su ovoga tjedna izrasle u laboratoriju. U kombinaciji s malo mozzarele, maslinovog ulja i peciva to povrće tvori ukusan obrok - zalogaj s najsvježijim, tek ubranim biljkama. 

"Syntio, tvrtka za koju radimo novu farmu omogućit će jedan živi sustav svojim inženjerima koji mogu razvijati programerske vještine u IoT (Internet of Things) okruženju. Istovremeno zaposlenici će imati na raspolaganju hranu koju su sami uzgojili, a treći plus je da sve to dobro estetski izgleda te ima I društvenu komponentu, odnosno zaposlenici se će se uz biljke moći opustiti, družiti te objedovati", rekao je Lugović. 

Vertikalne farme u Hrvatskoj?

Ova industrija danas doživljava razvoj, simbiozom IT-a i agronomije, ali kod nas još nije značajnije rasprostranjena.

"Mi krećemo, takoreći, od nule. Trenutno u Hrvatskoj, barem koliko sam ja upoznat, postoji svega jedna ili dvije farme u zatvorenom prostoru. Tako da tu vidimo veliki potencijal. Sustavi ovakvog tipa možda na prvu izgledaju jednostavno, međutim kada istražiš dublje, vidiš koliko je to kompleksan sustav, koliko ima varijabli", objašnjava Sergej.

Nije ovdje riječ o standardnom modelu proizvodnje hrane, obrade, distribucije i dugačkog lanca do konzumenta. Ideja da se hrana, baš kao i energija, proizvodi tamo gdje se i troši. Istovremeno ovaj način proizvodnje osigurava cijene finalnih proizvoda koji rezultiraju brzim povratkom uloženog investitorima. Količina i vrsta svjetla prilagode se biljkama, a može se automatizirati i doziranje vode. Dok senzori sakupljaju podatke koji doprinose većem urodu, automatika pali i gasi pumpe i lampe, a biljke rastu na dohvat ruke potrošaču. Osim toga ističe Lugović ekonomski značaj ovog povrća:

"Ako govorimo o baby leafsu, radi se o količinama između 100 i 200 kilograma mjesečno. Ako govorimo o microgreensu, ako bi se gledala cijena koja je u Beču, po jedan euro za malo pakiranje, mi bi s ovim našim kapacitetima mogli imati mjesečno između 1.500 - 1.800 eura prodajne cijene robe."

Jedni će reći da je to funky, a ne poljoprivreda. Drugi možda da je pomodarski trend, ali činjenica da postoje konzumenti ovako proizvedene hrane i da je njih u urbanim sredinama sve više, opravdava sva daljnja istraživanja i ulaganja. Ovakva postrojenja danas na Zapadu kupuju restorani, poslovni centri, pojedine tvrtke i institucije.

Investicija u indoor vertikalnu farmu ovisi o gabaritima i komponentama. Već za nekoliko tisuća kuna može se implementirati manji sustav koji za uzgoj flanaca ili microgreens-a, dok trenutno razgovaramo s potencijalnim klijentom o jednom većem projektu, otkriva Sergej, kao i to da kupnja opreme nije jedina opcija: "Razmišljamo i o tome da bismo mogli police davati u najam ili na leasing zainteresiranim klijentima. Što se tiče uzgoja na otvorenom ono što smo vidjeli na terenu ukazuje da se već s investicijom od tisuću eura u senzore te mikrokontrolere mogu dobiti rješenja s brzim povratom investicije.”

Biljke kao hrana, ali i odmor

Drastične promjene posljednjih desetljeća donose ovakve modele para bez motike, kako bi naša narodna opisala. Odnosno kako ih Lugović naziva, Vesela Motika. Danas u urbanim centrima, daleko od prirode u uredima djelatnici pauzu koriste za skrb (i druženje) o biljkama i tako odmore od telefona, e-mailova te kolotečine i stresa. S malo aktivnosti i razbibrige proizvedu ukusan obrok, kaže naš domaćin, inače predavač na veleučilištu  politehnike i dodaje "Nije potrebno puno rada, a količina je u ovisnosti koliko je automatizirana. Recimo, za dvije police, treba oko pola sata posla rada dnevno."

Kaže profesor Lugović da interesa ne nedostaje i da sa sve većim brojem klijenata uspijevaju povoljnije nabaviti opremu.

"Nakon Cibone već imamo dva nova projekta. Kolega se bavi craft pekarstvom i želi ovakvu farmu unutar svog prostora, em da to vizualno dobro izgleda, em da ima biljke za svoje potrebe u kuhinji. Drugi projekt adresira potrebe klasičnog farmera koji želi informatizirati te automatizirati svoje proizvodne kapacitete koristeći se tehnologijama vertikalnog hidraponskog uzogoja te implementirati senzore koje bi mu pomogli da na sučelju svog računala ima uvid u stanje tla te vremenske uvjeta tijekom cijele godine".

Razvili su tri proizvoda koji izlaze iz tehnologije, kontrolera i softvera. To su vertikalne farme (vertical indoor farm) za zatvorene prostore, zidne farme (wall farm) za interijere, restorane te sustav vanjske farme (outdoor farm). Poseban izazov su im sustavi koji podizanjem nasada iznad zemlje uz pametnu potrošnju vode te senzore koji sakupljaju relevante podataka otvaraju brojne mogućnosti povećanja kapaciteta uroda te boljeg upravljanja istim. 

Zajedno povoljnije do opreme?

"Možemo raditi dislocirane farme u Dalmaciji, na kamenu primjerice, gdje ne trebamo lampe jer koristimo sunce, ali uz malo tehnologije i senzora te pametnu distribuciju vode možemo istovremeno podići urod te ostvariti uštede. Isti taj sustav može ići i u plastenike. Našim rješenjem se voda efikasno i pametno distribuira, koristi se postojeća prirodna rasvjeta, nema kopanja ni saginjanja, a proizvod je uvijek na raspolaganju", opisuje Lugović. 

Know sow grow tim je u skladu s definicijom startup-a trenutno u fazi traženja optimalnog poslovnog modela: "Plan nam je iz laboratorija prijeći u neki veći prostor koji bi bio living lab, mjesto koje bi samo po sebi moglo imati urod koji se može plasirati na tržište, da je to i showroom, te da je to i prostor gdje možemo klijentima, prije nego što naruče sustav, postaviti razne parametre i pokazati kako to radi." 

Fotografije Know Sow Grow laboratorija pogledajte u galeriji ispod teksta. 

PS: Istovremeno ekipa iz Know Sow Grow-a vas ovim putem poziva da im se javite ako imate pitanja, interesa, ideja za suradnjom ili samo želite saznati više o mogućnostima koje pružaju vertikalni hidraponski sustavi te  informatizacija i automatizacijom postojećih procesa temeljenih na senzorima nove generacije po prihvatljivim cijenama. Kontakt: info@knowsowgrow.tech ili Whatsup na 0914658199 i web http://knowsowgrow.tech/.


Fotoprilog


Tagovi

Sergej Lugović Know Sow Grow Laboratorij Microgreens Baby leaf Umjetna rasvjeta


Autor

Vedran Stapić

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi