Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kazne prekršiteljima
  • 10.11.2021. 15:45

Nepoštene trgovačke prakse ipak se ne isplate?

6,5 milijuna kuna kazni izrečeno je trgovcima i otkupljivačima do sad – hoće li to rezultirati pravednijim odnosima prema domaćim poljoprivrednicima i poštenoj trgovini?

Foto: Depositphotos/AndrewLozovyi
  • 997
  • 126
  • 1

Ovaj je tjedan Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zbog prodaje prehrambenog proizvoda krajnjem potrošaču po nižoj cijeni od nabavne, kaznila trgovački lanac SPAR sa 1,3 milijuna kuna. Nekoliko dana ranije Upravni sud je potvrdio AZTN-ovo rješenje kojim je Kaufland kažnjen sa 1,1 milijuna kuna zbog nametanja nepoštenih trgovačkih praksi.

Što to znači cijena manja do nabavne? Evo primjera. Ako je trgovac na malo kupio od trgovaca na veliko proizvod po cijeni od 3 kune, a taj trgovac na veliko je nabavio isti proizvod od svog dobavljača po cijeni od 5 kuna, trgovac na malo isti proizvod ne može prodati krajnjem potrošaču po cijeni manjoj od 5 kuna.

Svojevremeno je i francuski maloprodajni lanac Intermarche kažnjen što je Nutellu prodavao ispod nabavne cijene, a ta je epizoda kulminirala tučnjavom kupaca koji su se željeli domoći što većeg broja staklenki tog namaza. Srećom takve scene nismo gledali u našem dvorištu.

Nisu samo trgovački lanci na meti regulatora poštene trgovine. Tijekom ove godine, zbog nepoštene prakse kod otkupa lubenice sa 75 tisuća kuna kažnjen je Agro Gold d.o.o., a Jasenska d.o.o. kod otkupa mandarina. KOKA d.d. kažnjena je sa 100 tisuća kuna zbog zakašnjenja u plaćanju dobavljačima – proizvođačima brojlera.

Ni društva u državnom vlasništvu nisu izuzetak. AZTN je prošli mjesec pokrenuo postupak protiv Hrvatskih šuma zbog narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu distribucije drvnih sortimenata. U pitanje se dovodi postupak javnog poziva  za dodjelu kvota.

Tvrtke kojima je izrečena kazna mogu se žaliti sudu, što redovito i čine, ali sudska praksa u Hrvatskoj do sada potvrđuje da su AZTN-ova rješenja utemeljena. Može biti da Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom nije mrtvo slovo na papiru, odnosno da se u Hrvatskoj poštena trgovina ipak isplati.

Zakon dobio potporu svih političkih opcija

Kao i u drugim europskim zemljama i kod nas su se posljednjih godina širile nepoštene prakse, jačanjem tržišne koncentracije na strani trgovine, pa je trošak koji su proizvođači bili primorani plaćati trgovcima u par godina skočio sa 20 na 45 posto. To je postalo prijetnja opstojnosti sektora proizvodnje hrane, što je žurno trebalo ispraviti.

Ministarstvo poljoprivrede je 2017. predložilo Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom (ZNTP) u kojem je popisalo vrste nepoštenih praksi i kojim će mjerama primorati sve dionike lanca opskrbe hranom na pravednije postupanje. EU regulativa za ovu problematiku bila je tek u začetku.

Taksativno su u Zakonu nabrojene 24 nepoštene prakse za trgovce i 9 za otkupljivače ili prerađivače, a neke su iste za jedne i druge.

Zakon se dugo pripremao i o njemu je raspravljano na svim razinama uključujući trgovce, dobavljače i proizvođače. Održane su brojne radionice uživo, razmatrala se otvorena pitanja vezana za akcije i popuste, asortimanski rabat, povrata neprodanih proizvoda i slično, odnosno sve ono što je zadavalo glavobolje trgovcima.

Takva komunikacijska praksa nije pratila nijedan dotadašnji zakon u RH. Sam Zakon označen je kao reformski prioritet Vlade RH, u Saboru je dobio potporu svih političkih opcija, za njega je glasovalo 116 zastupnika.

Cijene proizvoda nisu narasle zbog ZNTP-a

ZNTP je usvojen prije četiri godine, s ciljem da se urede odnosi trgovaca te otkupljivača odnosno prerađivača i proizvođača hrane koji su, zbog značajne pregovaračke snage na strani trgovaca i otkupljivača, bili bitno narušeni. Zakon nije doveo do rasta cijena, kako su neki najavljivali, jer nije donio nove namete za dionike lanca opskrbe hranom. Ali neke je "namete" pošteno srezao.

U njemu su taksativno nabrojene 24 nepoštene prakse za trgovce i 9 za otkupljivače ili prerađivače, a neke su iste za jedne i druge. 

Pa je tako zabranjena naplata različitih naknada, poput one za uvrštavanje u prodaju, za smještaj proizvoda na policama, za vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno naplatu naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda (uz izuzetke). Nedozvoljena je i naplata naknade za dostavu proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke, naknada za širenje prodajne mreže trgovca odnosno preuređenje postojećih prodajnih mjesta ili skladišnih kapaciteta trgovca itd.

Na crnoj listi su i uvjetovanje sklapanja ugovora kompenzacijama, naknade za istraživanje tržišta, obveze za proizvode koji su u vlasništvu otkupljivača ili trgovaca kao što su naknade za kalo, rastep i lom proizvoda, za krađu proizvoda s polica, prodaju ispod nabavne cijene, jednostrani raskidi ili izmjene ugovora.

Na ovaj način uspostavljen je okvir za odgovornost u izvršavanju mjerljivih usluga koje su naplaćene. Od svih trgovaca koji posluju u RH, a matične tvrtke su im u nekoj od članica EU koje su već odavno uredile ovu problematiku, najmanje je bilo za očekivati da i ovdje posluju transparentno po modelu kako to rade s dobavljačima na svojim domicilnim tržištima.

Prema novim pravilima, ugovori između dobavljača i kupaca moraju se uskladiti u roku od šest mjeseci, dakle do 1. ožujka 2022. godine.

Zakonom su se uredili okviri za nove odnose, pri čemu se dio pojava koje su postojale zabranilo ili su se prakse uredile na način koji je održiv za obje strane  - i dobavljače i trgovce.

Je li ZNTP pomogao poljoprivrednicima?

Obzirom na negativna iskustva poljoprivrednika, od kojih su mnogi čekali i godinu dana za naplatu isporučene robe, prvi bitni učinci ZNTP bili su poštivanje rokova plaćanja od 30 dana za svježe proizvode i 60 dana za ostalu hranu.

Zakon je donio promjenu u dotadašnjim obrascima poslovanja, koji su pogodovali trgovcima. Došlo je i do određenog rasterećenja proizvođača od neizvjesnosti, koje su prije imali u odnosu s kupcima, a posebno u odnosu na komforno ponašanje trgovaca u pogledu ugovora i raskida, te prebacivanja rizika na dobavljače. U velikoj mjeri eliminirane su netransparentne prakse naplata različitih naknada te plaćanje za smještaj proizvoda na policama.

Došlo je do promjene odnosa u kojima su trgovci prešli na sustave ugovaranja tzv. neto – neto cijene, koje su niže od prije ugovorenih cijena na koje su naplaćivali razne bonuse i naknade od proizvođača. U novim okolnostima proizvođači imaju čišće poslovne odnose i jasna očekivanja po ispostavljenom računu trgovcu.

Nova pravila od 1. prosinca 2021.

Godinu i pol dana od donošenja hrvatskog zakona o zabrani nepoštene prakse, na razini EU 2019. godine donesena je Direktiva (EU) 2019/633 s minimalnim uvjetima na temelju kojih će poljoprivrednicima, njihovim organizacijama te malim i srednjim poduzećima biti pružena zaštita od praksi koje su protivne dobroj vjeri i poštenoj trgovini.

Iako je u tom trenutku hrvatski zakon u velikoj mjeri bio usklađen s europskom direktivom, te predvidio i stroža pravila, 2021. godine donesene su izmjene ZNTP,  koje su uvele nove ovlasti AZTN-a, poput mogućnosti izricanja novčanih kazni i dnevnih novčanih kazni.

Prema novim pravilima, ugovori između dobavljača i kupaca moraju se uskladiti u roku od šest mjeseci, dakle do 1. ožujka 2022. godine.

Međutim, od 1. prosinca 2021. godine vrijedit će odredbe koje se odnose na dio poslovanja kupaca–trgovaca u maloprodaji prema krajnjim potrošačima i zabrane prodaje poljoprivredno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene te prodaje proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na akciji, po prodajnoj cijeni koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34 posto od krajnje prodajne cijene. To primjerice uključuje i sniženje cijena zbog povećanja pakiranja, neto težine proizvoda, bez povećanja krajnje prodajne cijene, navode u AZTN-u.

Do danas izrečeno 6,5 milijuna kuna kazni

U području utvrđivanja i zabrane nepoštenih trgovačkih praksi tijekom 2020. godine, AZTN je riješio ukupno 91 predmet.

U tijeku je još 19 postupaka pri čemu su tri postupka pokrenuta u drugom i trećem kvartalu 2020. godine, dok je većina preostalih postupaka pokrenuta u drugoj polovici 2019. godine, a koji zbog složenosti postupka i nemogućnosti održavanja usmenih i glavnih rasprava tijekom pet mjeseci zbog zatvaranja vezanih uz pandemiju nisu mogli biti riješeni do kraja 2020. godine, navodi se u Godišnjem izvješću AZTN-a za prošlu godinu.

Evo kako možete prijaviti nepoštenu trgovačku praksu

Ukupan iznos izrečenih upravno-kaznenih mjera od početka primjene ZNTP-a do danas je 6.574.500,00 kuna. Do sada je plaćeno ukupno 1.627.783,00 kuna. U taj iznos ubrojena je upravno-kaznena mjera izrečena Plodinama, koja je uplaćena nakon presude Visokog upravnog suda, navode u AZTN-u.

Nadamo se da će ovakva praksa odvratiti trgovce i otkupljivače od nepoštenih praksi i dugoročno rezultirati pravednijim odnosima prema domaćim poljoprivrednicima i poštenoj trgovini.


Tagovi

AZTN Ministarstvo poljoprivrede Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Proljeće, čekamo te 🌸 #cicamace #voćke #visibabe