Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu uskoro idu u saborsku proceduru. Što možemo očekivati, tko ima prioritet, hoće li se dodjela najvrijednijeg resursa ubrzati...?
Od ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj upisanog u ARKOD (1,16 milijuna hektara) četvrtina je u državnom vlasništvu (290.886 ha). Ono je jednim dijelom dano poljoprivrednicima na raspolaganje putem zakupa ili koncesije, a dijelom ugovorima o privremenom korištenju ili odluka općina te drugih oblika raspolaganja.
Znači, raspoloživo državno zemljište netko upravo obrađuje, barem na papiru. Njegova je rasprostranjenost po županijama vrlo neujednačena, a cijena najma dostiže razliku i do deset puta.
Na područjima jedinica lokalne samouprave nije se raspolagalo velikim dijelom poljoprivrednog zemljišta, one nisu imale podatke o stanju obradivosti, odnosno površini obradivog i neobradivog kojim se nije raspolagalo. Neke općine nisu vodile evidenciju potraživanja od zakupa i prodaje, nisu propisale agrotehničke mjere, niti dostavljale godišnja izvješća Agenciji za poljoprivredno zemljište i ministarstvu. Sve to utvrdila je Državna revizija koja je revidirala učinkovitost gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u razdoblju od 2014.-2016.
No, krenimo od 2002. godine kada je započeo inicijalni upis poljoprivrednika u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. U Upisnik se nije moglo registrirati zemljište koje nije bilo pod ugovorom ili u vlasništvu. Iste je godine donesen Zakon o poljoprivrednom zemljištu, po kojem lokalne samouprave od županija preuzimaju raspodjelu državne zemlje. Natječaji za zakup su krenuli i bilo je dosta općina koje su brzo provele natječaje i dodijelile ga. Neke to nisu učinile, a poljoprivrednici su još uvijek bili u posjedu zemlje, pa su onima koji su bili u mirnom posjedu izdavali potvrde da bi se mogli upisati u Upisnik.
Kasnije, ako su uredno plaćali zakup, od 2013. godine korištenje ovog resursa im je produženo za još pet godina, kao i za krške pašnjake od 2015. godine. Puno je poljoprivrednika s takvim privremenim posjedima i ugovorima o zakupu zemljišta ušlo u mjere Programa ruralnog razvoja RH, radi bespovratnih sredstava za ulaganje u svoja gospodarstva, ulazili su u ekološku poljoprivredu i druge IAKS mjere koje ih obvezuju na petogodišnju provedbu obveza za koje su ostvarili potporu, upravo na toj državnoj zemlji koju obrađuju.
Pravila za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem krojila su se puno puta, prvi zakon doživio je gotovo dvadeset izmjena, ali u bitnome se mijenjala samo jedna stvar – kriteriji dodjele zemljišta.
2018. godine donesen je novi zakon s ciljem ubrzavanja postupaka raspolaganja i bolje kontrole. Ideja je bila u prvi plan staviti stočare koji nemaju dovoljno zemlje, OPG-ove i mlade poljoprivrednike, kojima je dan prioritet kod dodjele. Taj je zakon ponovno uveo i pravilo domicilnosti, što znači da se zemlja raspodjeljuje poljoprivrednicima iz iste općine. Uveo je i uvjet trogodišnjeg bavljenja poljoprivredom za javljanje na natječaje, čime se htjelo isključiti zemljišne mešetare. Zakup se ugovarao na 25 godina uz mogućnost dodatnog roka od još 25 godina svima koji dobro gospodare zemljištem. Uvedena je i mogućnost prodaje parcela manjih od 10 hektara uz limit po gospodarstvu od 50 ha na kontinentu i 5 ha u priobalnim županijama.
Ukinuta je Agencija za poljoprivredno zemljište jer se raspolaganje iz Zagreba pokazalo neučinkovito, pa je postupak decentraliziran i natječaje od 2018. provodi lokalna samouprava, koja donosi programe raspolaganja na koje suglasnost daje Ministarstvo poljoprivrede, a nacrti ugovora se prije potpisivanja dostavljaju DORH-u.
Donošenjem programa raspolaganja jedinice lokalne samouprave trebale su revidirati i definirati ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te napraviti ažuran popis svih ugovora o prodaji, zakupu, koncesiji i slično. Zakon je također propisao da ako općine i gradovi ne donesu program u roku, tada ga donosi upravni odjel županije nadležan za poljoprivredu.
To je sve zvučalo dobro na papiru, ali je predstavljalo veliki teret za općine i gradove, operativni, financijski i socijalno-politički. Dodatne otežavajuće okolnosti bile su nesređeno zemljišno-knjižno stanje, nedovršeni postupci povrata zemljišta, katastarskih izmjera na pojedinim područjima, usitnjenost površina te ono zapušteno na područjima na kojima nema interesa za proizvodnjom.
Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede brojčane rezultate sadašnjeg zakona, poput broja izdanih suglasnosti i raspisanih natječaja te dodijeljenih hektara u zakup, ali ih do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
U saborsku proceduru uskoro idu izmjene zakona iz 2018. godine, radi pojednostavljenja procedure, te olakšavanja postupka nadzora nad izvršavanjem obveza i provedbom gospodarskih programa. Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju, te izuzimanje županija iz postupka. Isto tako, kažu u Ministarstvu, dosadašnjim zakonom nije se na adekvatan način u praksi mogao ostvariti cilj stvaranja dodatne vrijednosti u proizvodnji kao rezultata raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Na temelju dubinske dijagnostike koju je provelo Ministarstvo, ističu potrebu povezivanja većih ratarskih površina sa stočarskom prozvodnjom. Svjesni su, kazala je ministrica, da to neće uspjeti ako ne dobiju širu podršku od onih koji stvarno proizvode.
Novim izmjenama zakona uvodi se sustav bodovanja, koji daje prednost dosadašnjim posjednicima. U Ministarstvu smatraju da treba zaštititi uredne dosadašnje posjednike, a one koji posjeduju veće površine obvezati na strukturnu prilagodbu koja je u strateškom interesu RH. Kako će to učiniti, gospodarskim programom, natječajem ili ugovorom, ostaje za vidjeti.
Prednost se daje fizičkim i pravnim osobama koje su ostvarile najveći zbroj bodova (od mogućih 100) i to dvije vrste dosadašnjih posjednika. Prva vrsta su oni poljoprivrednici koji su u mirnom posjedu zemljišta kojima je istekao ugovor o zakupu (po ranijem provedenom natječaju) te oni koji su u privremenom korištenju, pod uvjetom da su izvršavali sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu.
Druga vrsta su dosadašnji posjednici u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju (bez provedenog javnog natječaja). Takvi, po prijedlogu izmjena zakona, dobivaju manje bodova, ali su u prednosti u odnosu na sve nove potencijalne prijavitelje na natječaj.
Ako se netko bavi mliječnim govedarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina, dobiva maksimalni broj bodova (30). Deset bodova manje mogu dobiti stočari, kao i oni koji se na najmanje 20 posto površina koje koriste, bave voćarskom, vinogradarskom i povrtlarskom proizvodnjom te proizvodnjom šećerne repe i sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom (na najmanje 5 posto površina).
Dodatni bodovi (10) ostvaruju se ako poljoprivredno gospodarstvo ima prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt na području općine za koju se raspisuje javni natječaj ili na onoj koja neposredno graniči s njom. Domicilnost je i ranije bio kriterij, ali sada ga se širi graničnim općinama, pa ostaje vidjeti kako će se ovo provesti u praksi i hoće li komšije iz susjedne općine sa jače valoriziranom proizvodnjom istisnuti domaće.
Mladi poljoprivrednici mogu dobiti 10 bodova, a oni koji imaju obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu, dodatnih pet bodova. Više se vrednuju oni kojima je poljoprivreda primarna djelatnost i koji su upisani u Registar poreznih obveznika, kao i članovi proizvođačkih organizacija te hrvatski branitelji i djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja.
Po prvi put se pri bodovanju gleda i udjel izravnih plaćanja, koji ako nije veći od 30 posto ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede (za tri godine prije natječaja), što donosi tri boda. Jednako kao i ekološka proizvodnja te nositelji oznaka izvornosti/zaštićenog podrijetla.
E-savjetovanje nacrta izmjena i dopuna zakona je završilo ovo ljeto, stiglo je dosta komentara oko bodovanja, te potrebe uvažavanja tržišnih principa, bolje kontrole pridržavanja gospodarskih programa i slično. Ostaje nam za vidjeti kakav ćemo će nacrt izmjena zakona konačno doći na sjednicu Vlade RH tijekom ovog mjeseca i biti pušten u saborsku proceduru.
Ono što sad znamo jest da problematiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, treba gledati sa tri aspekta. Prvi je stručni koji bi morao dati odgovor što i koliko na toj zemlji možemo i želimo proizvoditi u budućnosti, a vrednujući plodnost (bonitet) samog resursa sa znanstvenog aspekta, kao i to da na istom zemljištu u smislu produktivnosti imamo različite prinose. Zakon ne predviđa kriterij po kojem se vrednuje stvarna plodnost tla da bi se na njemu proizvodile visko dohodovne kulture.
Obzirom da su nam poznati podaci o samodostatnosti, hoćemo li ponoviti grešku da se na najplodnijim tlima podižu trajni nasadi i sustavi krava-tele, dok zainteresirane proizvođače visoko dohodovnih kultura tjeramo na lošija tla uz visoke troškove ulaganja (vlastita i iz EU).
Drugi aspekt je financijski, koja proizvodnja donosi više dohotka po poljoprivrednoj površini i je li upitno davati državno zemljište vrednovanjem nečeg što imamo danas (prioritet odabira je na dan natječaja) ili ga treba dati na korištenje za nešto što možemo imati za 10 godina, vrednujući samodostatnost koja nam je u proizvodnji hrane odavno narušena.
Može li primjerice mljekar koji ima najviše bodova za zakup, na toj zemlji prijeći na dohodovniju proizvodnju ili mora ostati mljekar dok je u zakupu one površine koju je dobio temeljem većih bodova? Koje su posljedice neizvršavanja gospodarskog programa i hoće li se s takvima raskinuti ugovor? Hoćemo li ponoviti već viđene greške?
I treći je, a tu će se lomiti koplja kao i do sada, onaj politički aspekt ove priče. Općinska i gradska vijeća odlučuju kome ide zemlja. Pod realnom pretpostavkom da netko već obrađuje zemljište koje se daje u natječaj, pitanje je hoće li lokalni političari zadržati podršku birača ako dosadašnjim posjednicima uzmu zemlju i daju drugome.
Vučković: OPG-ovi će imati prioritet na natječajima za državno poljoprivredno zemljište
Vrijedi spomenuti da i saborske zastupnike biraju ti isti glasači. Već su se događale situacije da po raspisanom natječaju, veliki broj dotadašnjih posjednika, koji državnu zemlju doživljavaju kao djedovinu, nije mogao dobiti to zemljište ponovo u zakup, a kod uvođenja u posjed negdje je intervenirala i policija.
Ostaje za vidjeti i na koji način će ove izmjene zakona ostvariti ciljeve nacionalnog strateškog plana (povećanje domaće proizvodnje) jer zemlja je osnovni proizvodni resurs, te hoće li se davanjem zemljišta u zakup na predloženi način realizirati strategija poljoprivrede.
Nadamo se samo da se nećemo izgubiti u matematici, pa u parlamentu raspravljati o bodovanju, a ne o meritumu - što ćemo proizvoditi sutra?
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
Nedjeljko Jusup
prije 1 tjedan
Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊
Đuro Japaric
prije 3 godine
AGROKLUB ; PRIJEDLOG IZMJENE Zakona o poljoprivrednom zemljištu , poslan je u Sabor ! Ako želite pomoći pitajte ; Klubove zatupnika ima ih 14 ili 15 sa novim SDP 2 , 3 Odbora za poljoprivredu , zakonodavstvo lokalnu upravu ; ŠTO MISLITE O PREDLOŽENIM izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i što ćete predložiti ? Uvod ; 1991 g donsen je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se vrši podržavljenje poljoprivrednog zemljišta na način da se u katastru ,a djelomično i zemljišnim knjigama upisuje da je posjednik ili vlasnik RH ! Od 1991 sve Vlade pišu Zakone , a potom izmjene Zakona , kako se može raspolagati sa poljoprivrednim zemljištem ! 2001 Račanova je Vlada išla da sa površinski većim parcelama može raspolagati Ministarstvo poljoprivrede , a sa površinski manjim lokalne vlasti pod uvjetom da naprave Program raspolaganja . Budući da znatan broj lokalnih vlasti nisu htjele raspolagati onda se išlo sa izmjenama da umjesto njih raspolažu županije ! Za 8 g vlasti SDP , a potom HDZ u preko 180 lokalnih vlasti nisu raspisale ni 1 natječaj u korist OPG ! Vlada sdp na čelu sa Milanovićem UKIDA Zakone iz 2001 do 2008 i osniva AGENCIJU sa sjedištem u ZAGREBU ! Prva Vlada Plenkovića , ukida zakon Milanovićeve Vlade 2017 i 2018 vraća ponovno Zakon na lokalnu razinu ! Opet su donijeli neobvezujući Zakon 2018 za lokalne vlasti i županije i 2021 OPET predlažu neobvezujući Zakon za lokalne vlasti , koji je za njih i preskup u smislu provođenja . U ekonomskom smislu za OPG to je najgori Zakon od 1991 ! UVOD sam napisao , pitanje imate , pa VAS MOLIM da im to pošaljete !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Zakon o HPK , članak 8 ; Prava i i obveze članova Komore su da , pod 4 - predlažu inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu ! Da li vođe HPK spavaju jesenski san ? Vaša Vlada uputila je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Sabor sa ciljem da izmjene onaj iz 2018 ! Opet je predložen neobvezujući i skup za provođenje za lokalne vlasti ! Inače predlažu da prednost ima ; A , B , C , D, E ako A , prihvati cijenu koju nudi E ! Dok je Slavonija bila u Turskom Carstvu piše da su seljaci Turskom zemaljskom gospodaru davali 10 % žitarica ! Nema sumnje da je Plenković pametan , da nije tako nebi parazitirao od završetka škole , a mi OPG možemo ići u takmičenje za NABIJANJE cijena !
Đuro Japaric
prije 3 godine
U zemlji TUPAVIH Hrvata , ja pišem da se u SELJAČKOM sektoru ništa bitno ne može promijeniti bez IZMJENE lakrdijaških zakona za PRIVATNU zemlju , a za PODRŽAVLJENU pišem da treba ići na PRODAJU OPG sa rokom isplate do 20 g ovisno o iznosu kupljene zemlje ! U zemlji TUPAVIH , 2001 rekao sam da Zakon na lokalnoj razini NE može funkcionirati , a da sam bio u pravu DOKAZ je da preko 180 lokalnih vlasti i županije od 2001 do 2008 NISU raspisale ni 1 - JEDAN natječaj u korist OPG ! U istoj zemlji na HRT - Emisija za selo i poljoprivredu JAVNO sam rekao da Milanovićeva Agencija NE može raspolagati sa zemljom iz ZAGREBA i da se MORA ići na ŽUPANIJSKU razinu . Bila je u emisiji i ravnateljca Blaženka Mičević ! Tolušiću sam napisao da se raspolaganje NE vraća na lokalnu razinu ! NISU poslušali i opet imamo NEOBVEZUJUĆI ZAKON - najgori za OPG od prvog iz 1991 !
Marta Radić
prije 3 godine
Slažem se sa predhodnim komentarom....OPG služe samo za statistiku. OPG služe samo kao paravan u programima , a brojke su neumoljive , te se vidi tko dobiva zemlju i tko ubire poticaje , te prolazi na natječajima iz RR. Tako da ta prića koja se prića godinama od strane politike i prikazuje u javnosti o borbi za OPG samo je farsa.
Tomi Haha
prije 3 godine
Dodjela zemlje = tko će ostati, a tko postati bogat :D Usput, ima li mjesta za Đuru u AK podcastu? :)
Đuro Japaric
prije 3 godine
SLAVONIJA 1536 , TURCI prije vojničkog pohoda na Slavoniju nude mir i sigurnost svakome tko stane na njihovu stranu , a seljacima koji su živjeli pod tiranijom hrvatskih i mađarskih feudalaca , među kojima je bio i Tahy , nude posebne povlastice ! Čim su Turske čete izbile oko Đakova , seljaci su javno stali na njihovu stranu i poput publike čekali da Turci potuku vojsku razjedinjenih plemića ! 2021 NEMA TURAKA na vidiku da nas OSLOBODE od HDZ i cirkusa koji radi sa SDP od 2001
Đuro Japaric
prije 3 godine
4. siječnja 2018 g na temelju Članka 85 Ustava , Vlada je uputila predsjedniku Sabora , konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu ! Da ga brane u Saboru Plenković je odredio ; ministra Tolušića , Tugomira Majdaka , Mariju Vučković , Željka Kraljička - državne tajnike te Krunoslava Karalića - pomoćnika ministra ! To SMEĆE kombinacija je promašenih rješenja iz Račanove , Sanaderove , Milanovićeve Vlade , sa > inovacijama > ŠTETNIM ZA OPG ! SMEĆE SE NE MOŽE MIJENJATI , već se MORA NAPISATI NOVI Zakon , tako pišem Milanoviću , Plenkoviću i LAKRDIJAŠIMA u Saboru KOJI od 2001 NAMEĆU neobvezujuće zakone za VLASTI !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Članak 46 Ustava ; svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe , davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor ! Slijedom toga poslao sam prijedlog Milanoviću da zatraži sjednicu Vlade na kojoj bi se donijela odluka o imenovanju POVJERENSTVA koje bi napisalo NACRTE ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU - Strategiju razvoja poljoprivrede !31. 8 poslano je i Plenkoviću za VLADU , na 14 klubova zastupnika > hrvatskog sabora > , na Odbor za poljoprivredu kojemu je predsjednica Marijana Petir , štetočinja za OPG i na Odbor za zakonodavstvo ! Predstavnicima medija poslati ću u srijedu , a to znači i AGROKLUBU ! SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu NE MOŽE se izmijeniti već se MORA napisati NOVI zakon ! AGRARNA REFORMA , znači PAKET Zakona ! AGROKUB će moći objaviti cijeli tekst PREDSTAVKE sa prijedlozima !
Marta Radić
prije 3 godine
Ako smo izabrali tržišno gospodarstvo , tada svi ovi kriteriji su beznačajni. Naime , dirigiranjem kome će se dati više zemlje , kroz bodovanje , stvaraju se prioritet , proizvodnje,i koji tržno nisu održivi , kratkoročno ili dugoročno. Što će tko proizvoditi za 3 ,5 ili više godina ili ćime će se baviti totalno je nejasno i nepredvidivo , s obzirom na promjenu klime , a tada se i prioriteti na tržištu mjenjaju. Zemljište je potrebno jednostavno podijeliti svima aktivnim OPG , poslovnim subjektima , koji su u sustavu poreza i zapošljavaju 1 ili više ljudi. Kriterij jednostavan linearno podijeliti da svaki zainteresirani dobije po jednom zaposlenom 5 ili više hektara , zavisi od raspoloživi površina , te zaposlene mora držati dok je pod zakupom , ako nemože tada vraća zemljište , odnosno zadržava onoliko koliko ima zaposleni. Tako da se svima daje šansa da dobiju zemljište , daje šansa da tržišno proizvode što je za njih naprofitabilnije. Tako da će dobiti i mladi i stari i stočari i ratari i drugi. Tako da država daje uvjetima svima jednako , a na zakupcima je da zemlju iskoriste tržišno najbolje za njih. Tada bi i poticaji bili transparentno podjeljeni , nebi 70% poticaja odlazilo 1 % poslovni subjekata , već naprotiv. Drugo regionalno stvoriti prioritete , prema regionalnoj proizvodnji , negdje bi na prvom mjestu bili , stočari , negdje voćari , negdje ratari i dr. Cijena za sve ista.