• Usitnjavanje zemljišta
  • 10.03.2021. 13:30
  • Istarska, Rovinja, Ližnjan, Pazin

Poljoprivredna zemljišta usitnjavaju i pretvaraju u oaze bespravne gradnje?!

Cijene zemljišta koje se sustavno usitnjava lete u nebo, a dogodit će se samo da uz farmu nikne (ne)legalno naselje pa će im smrdjeti pa će nas otjerati, kažu nam istarski poljoprivrednici.

Foto: Depositphotos/AnaIacobPhotography (ilustracija)
  • 12.388
  • 830
  • 0

"Članak 1. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu jasno kaže: "Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu", no ono što se događa na području Istre, daleko je od navedenog", jedna je od brojnih reakcija koju smo zaprimili od poljoprivrednika s tamošnjeg područja. 

Kako navode, popularan trend posljednjih godina je usitnjavanje poljoprivrednih zemljišta s ciljem stvaranja takozvanih "vikend parcela" koja u konačnici postaju temelj (bespravne) gradnje izvan građevinskih područja. Takva se zemljišta redom nalaze u područjima koja su prostornim planovima obilježenima kao veoma vrijedno, vrijedno ili šumsko zemljište i isključiva im je namjena poljoprivredna proizvodnja odnosno šuma gospodarske namjene.

K tome, kažu, poznato je da u poljoprivrednoj proizvodnji najmanja jedinstvena cjelina koju je moguće upisati u ARKOD sustav (osim nekih iznimaka) površine 500 m2, a sami prostorni planovi ne dopuštaju postavljanje kućica, kamp kućica ili ikakvih objekata na takva zemljišta. No, to je upravo ono što se na terenu čini. Postavljaju se lažni objekti, kuće od lima, cerade koje imitiraju bazen pa čak i otpad, a sve da ih se snimi iz zraka i kasnije pokuša legalizirati. 

Cijene zemljišta "lete" u nebo 

"Naravno, u cijelom ovom procesu najviše gube poljoprivrednici jer cijene doslovno "lete" u nebo jer dolazi do njihovog spiralnog rasta i trenutačno se zemljišta cijene od 10-ak eura na više pa i do preko 30 eura po četvornom metru", upozoravaju naši čitatelji.

Nerealno je, pričaju nam, očekivati da netko tko se bavi poljoprivrednom proizvodnjom može izdvojiti 100 - 200 tisuća eura po ha pa dolazi do daljnjeg parceliranja jer usitnjena zemljišta su još uvijek u nekakvom prihvatljivom kumulativnom iznosu (npr. 4.000 eura za 400m2). Tako istovremeno zemljišta koja su neobrađena stoje ili su u prodaji po veoma visokim cijenama i teško nalaze kupce, dok poljoprivrednici ne mogu do njega i razvijati proizvodnju.

"Gledajte, zemlja u Istri je oteta kamenu. Nemamo plodnih površina kao primjerice Slavonija i ovakvo usitnjavanje dodatno će ugroziti poljoprivrednike. Dogodit će se da će uz farmu niknuti naselje pa će nekome smrdjeti pa će tražiti da se farma ukloni i to je kraj za gospodarstva", napominje jedan od čitatelja. 

Ono što se zaboravlja, upozorava dalje, je da se ovakvim zahvatima u prostoru trajno i nepovratno gube poljoprivredne površine. Naime, u pripremi takvih zemljišta vrši se nasipavanje pristupnih puteva direktnim unosom materijala u zemljište. Nasipavaju se građevinskim otpadom i pijeskom bez prethodnog postavljanja geo-tekstila ili slične barijere čime dolazi do miješanja nasutog materijala sa zemljom i nanesenu štetu je veoma teško ako ne i nemoguće kasnije ispraviti.

Poljoprivredno polako postaje građevinsko zemljište 

"Ovo je poseban problem na našem krškom zemljištu gdje je zemlja veoma oskudna i često prirodno 'bogata' kamenjem", potcrtava jedan poljoprivrednik podsjećajući da su navedeni postupci protivni Zakonu o poljoprivrednom zemljištu po više stavaka kojima se brani prenamjena i oštećivanje poljoprivrednog zemljišta, odnosno obvezuje zaštita takvog za poljoprivrednu proizvodnju. 

Drugi naš čitatelj upozorava da je možda i jedan od najgorih primjera na području općine Ližnjan u okolici naselja Šišan gdje je prema zračnim snimkama iz 2011. te 2017./18. vidljiv značajan porast objekata na istom području, uz napomenu da se radi o poljoprivrednoj namjeni te da su objekti vidljivi 2011. također bili nelegalni. Situacija je danas još gora.

Nicanje objekata na poljoprivrednom zemljištu (usporedba područja 2011. i 2017./18.) (Foto: Čitatelj)

"Nažalost, ova je tema trenutačno očito nedovoljno interesantna politici, institucijama i medijima kada se isto događa godinama, a kada bude kasno ćemo se svi zajedno čuditi kako je do toga došlo", zaključuje naš poljoprivrednik koji drži da bi zakonska zabrana usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta osim uklanjanja ovog problema imala pozitivan učinak na ublažavanje nelegalne gradnje. 

Da je problem velik, upozoravaju i iz Grada Rovinja. Naime, gradonačelnik Marko Paliaga jasno je rekao da su u "bezbroj navrata" zatražili interveniranje od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva graditeljstva kako bi se taj dugogodišnji problem jednom zauvijek zaustavio i zaštitilo najvrijednije što imaju. Međutim, kako je neki dan objavljeno na stranicama Grada, obećanja od strane oba Ministarstva kako će se poduzeti potrebne radnje kojima bi se zaustavila bespravna gradnja zasad su samo mrtvo slovo na papiru.

Bez sankcioniranja, ovakva praksa se nastavlja 

"Ako nema sankcija, a trenutno ih nema, ljudi će to nastaviti raditi", potvrđuje nam i Cristina Golojka, viša stručna suradnica za poslove informiranja Grada Rovinja dodajući da na lokalnoj razini nemaju ovlasti zaustaviti takvo ponašanje te je zatražena pomoć državnih institucija. Uz navedena dva ministarstva, obaviješteno je i Ministarstvo pravosuđa, DORH i Državna geodetska uprava.

Samo na rovinjskom području, parcelacija je, prema riječima gradonačenika, izvršena s rasterom katastarskih čestica manjih površina (oko 400, 600, 800 četvornih metara) kao da se već radi o kakvoj parcelaciji zemljišta unutar građevinskog područja naselja. Zatražili su stoga hitno pokretanje postupka izmjene zakona u pravcu onemogućavanja parcelacije poljoprivrednog/šumskog zemljišta, kada je očito da to nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, odnosno nije u funkciji zaštite i gospodarenja šume. Također, da se odrede jasni kriteriji kontrole parcelacije tog zemljišta kako bi se onemogućile i potencijalne malverzacije oko preprodaje (poljoprivrednog za građevinsko). 

Parcelizacija zemljišta na rovinjskom području (Izvor foto: Grad Rovinj)

Jesu li i oni nešto poduzeli u vezi s navedenom praksom, pokušali smo doznati i od Općine Ližnjan (nažalost bezuspješno), a obećani odgovor iz Istarske županije zasad još nije stigao. 

Iz Ministarstva poljoprivrede, nam, pak pojašnjavaju da ono sukladno čl. 83 Zakona o poljoprivrednom zemljištu izdaje suglasnost na pregledane i potvrđene parcelacijske i geodetske elaborate za zemljište u vlasništvu države. Suglasnost se izdaje u slučajevima kada se npr. državno poljoprivredno zemljište odvaja od šumskogospodarske osnove, javnog vodnog dobra, građevinskog zemljišta i sl.

"Parcelacija državnog poljoprivrednog zemljišta koja bi za posljedicu imala njegovo usitnjavanje bez opravdanog razloga (gore navedenog) nije dozvoljena. Parcelacije privatnog poljoprivrednog zemljišta provode se u skladu sa prostornim planovima", pojašnjavaju. 


Tagovi

Parcelizacija zemljišta Poljoprivredno zemljište Bespravna gradnja Usitnjavanje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tiho, o tiho govori mi jesen