Bez povećanja sadašnjih ugovora sa dvije godine korištenja zemljišta na 25 ili 50 godina, kao i kod velikih tvrtki, ne možemo unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, čulo se na okruglom stolu.
Matica Hrvatska organizirala je u Zagrebu okrugli stol na temu pod nazivom Poljoprivredno zemljište – Essentia vitae (bit života), na kojem su kao panelisti sudjelovali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković te predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
"Nismo bili uspješni posljednjih 30 godina u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, koje je ključan resurs u proizvodnji hrane pa ono zahtijeva posebnu pažnju jer je povezano u prirodi sa šumama i vodama, što treba promatrati i u kontekstu klimatskih promjena, jer sve to utječe na plodnost tla", kazala je uvodno pročelnica Odjela za poljoprivredu Matice Hrvatske dr.sc. Ljiljana Gašparec-Skočić, te dodala da ruralnog razvoja Hrvatske nema bez domicilnog stanovništva, koje najbolje zna kako gospodariti poljoprivrednim zemljištem, "gdje raznim mešetarima i špekulantima nema mjesta".
"Držimo da je ono u vlasništvu države najbolja poluga za proizvodnju hrane i treba ga dati lokalnom stanovništvu na upravljanje", navela je.
Ministrica Vučković je kazala da je cilj izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu otklanjanje prijepora na koje su ukazali različiti dionici te učinkovitija dodjela zemljišta onima koji će prozvoditi hranu koristeći resurse te pokazati kreativnost u poljoprivrednoj proizvodnji i pri tome stvarati dodatnu vrijednost proizvoda. Dodala je da će ključni biti gospodarski program i novi sustav bodovanja, a novi prijedlog Zakona donijet će skraćenje administrativnih procedura, transparentnost postupka i veće kontrole ugovorenih obveza.
Prema njezinim riječima, poljoprivredno zemljište je dobro od strateškog interesa za RH i zaslužuje multidisciplinski pristup. Podsjetila je da se u izmjene postojećeg Zakona, koji je donesen 2018. godine, krenulo nedugo nakon što je ona preuzela mandat ministrice, te da su rasprave kod dodjele državne zemlje u zakup na povjerenstvu znale trajati i po šest sati.
"Usvojili smo i dobar dio primjedbi iz e-savjetovanja, a sve kako bi se koncentrirali na gospodarski program, gdje su važni financijski pokazatelji prihoda i rashoda njegova raspolaganja, te otklonili mogućnost diskrecijskog odlučivanja", rekla je i najavila da će država redovito kontrolirati provođenje zakona, a da su e-ponude uveli zbog transparentnog pristupa te su koristili i pogodnosti korištenja tala.
Odgovarajući na upite, ministrica je kazala da će OPG-ovi imati prioritet na natječajima za raspologanje državnim poljoprivrednim zemljištem, ali morat će preuzeti i obveze stvaranja hrane, odnosno obnove sela temeljene na stvaranju dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Uz to, složila se da nema dovoljno savjetodavaca, pa će iz Mjere 1 i 2 Programa ruralnog razvoja biti omogućena stredstva za uvođenje privatnih savjetodavaca. Osim toga, imamo moratorij na prodaju zemlje strancima je do 2023. godine, a najavila je da će za mlade poljoprivrednike u novom programskom razdoblju biti najmanje 75.000 eura potpore iz tipa operacije 6.1.1., za preuzimanje gospodarstva, odnosno njegovu generacijsku obnovu.
Mato Brlošić je kazao da već 27 godina nismo riješili pitanja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a to pitanje je i važno zbog čuvara ruralnog prostora, koji to neće moći biti, ako ostanu bez vrijednog resursa. Upozorio je da poljoprivredno zemljište sada kupuju i ljudi koji tamo ne žive, te slučajeve golemih poljoprivrednih površina bivših kombinata koji su u vlasništvu Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora. On drži da bez povećanja sadašnjih ugovora sa dvije godine korištenja zemljišta na 25 ili 50 godina, kao i kod velikih tvrtki, ne možemo unaprijediti poljoprivredu proizvodnju za što bi trebalo uvesti i porez na neobrađenu zemlju u privatnom vlasništvu.
Marijana Petir je kazala da se ne ponašamo u maniri dobrog gospodara kada se radi o poljoprivrednom zemljištu. Istaknula je da 20 posto poljoprivrednih gospodarstva raspolaže u Hrvatskoj sa 75 posto poljoprivrednog zemljišta, te prima 77 posto ukupnih poticaja. Dodala je da Europska komisija u svojim preporukama za Strategiju ZPP-a, koja mora biti donesena do kraja godine, ističe produktivnost poljoprivrednog zemljišta, po kojoj zaostajemo za drugim zemljama EU-a.
Josip Kraljičković, pak, drži da je najvažnije da se poljoprivredno zemljište obrađuje, bez robovanja oko pitanja vlasništva zemlje. Dodao je da država ne smije biti talac male skupine stočara, koji, kaže, utječu na donošenje zakona, a sve to zbog poticaja iza kojih ne stoje proizvodi na tržištu. "S druge strane, tri središnje županije u Hrvatskoj imaju manje od 10 posto poljoprivrednog zemljišta", upozorio je Kraljičković.
U raspravi je načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević upozorio da ima mjesta za sve koji hoće obrađivati zemlju, a da su oni ograničili posjed na 60 ha te sela u Đakovštini nisu ostala pusta. Dodao je da zemlja u Slavoniji znači život na selu i da tako mora ostati jer se ne smije ponoviti da tvrtka koja ima puno zemlje propadne, a da je onda preuzme druga i tako dobije i zemlju. "Primjerice, imamo slučaj da se jedna tvrtka na natječaj za raspolaganje državnom zemljištem javlja sa devet prijava, što stvara dodatnu zbrku u ionako kompliciranoj natječajnoj proceduri", ističe on.
Predstavnik Jastrebarskog Zdravko Režek kazao je da smo promijenili pet zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljište, a koji su imali čak 25 izmjena, što drži da je previše za bilo kakvu operativnu primjenu u praksi. On je upozorio i na, kako kaže, famozni članak 36. zakona, koji prednost kod bodovanja na natječajima daje domicilnom stanovništvu, ali i nosi 10 bodova kao i poljoprivredniku iz susjedne jedinice loklane samouprave.
Poljoprivredne površine ne pretvarati u šumske dok ne zadovoljimo potrebe u proizvodnji hrane
Osim toga, najviše su se koplja lomila oko čak 30 bodova na natječajima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta onima koji imaju mliječne krave, što su većinom velike tvrtke, odnosno 20 bodova za stočarstvo, a samo 10 za mlade poljoprivrednike, te isto toliko za ekološku poljoprivredu.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 2 godine
Vladinoj HPK ; prodaja podržavljenog zemljišta OPG sa rokom otplate do 20 godina , ovisno o iznosu ! Stručene poslove za zakup , prodaju , okrupnjavanju , uvođenenje u posjed , rade ŽUPANIJSKE službe ! Ako netko želi da se raspiše natječaj podnosi zahtjev LOKALNOJ vlasti ,koja onda to šalje županijskoj službi ! Načelnici i gradonačelnici , predstavnici HPK , Udruge OPG Hrvatske , BILI BI U komisijama ZA ODABIR PONUDA ! Ugovor potpisuje predsjedni Županijske komisije ! DIO novca ide u FOND za razvoj poljoprivrede i za OBEŠTEĆENJE ako ima 2 ili više nasljednika - ovo ZNAČI izmjena PLAGIRANOG Beogradskog Zakona o nasljeđivanju iz 1965 , a o kojem će PISATI AGROKLUB ! Pa ako ima netko PAMETNIJI prijedlog neka ga iznese !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Mato , 1991 Tuđman je nametnuo Zakon o poljoprivrednom zemljištu , a sada je 2021 , znači 30 godina prave cirkus , a za to si KRIV i ti i poslušnici iz HPK ! Vole vas vlade sdp i hdz , dali su vam smještaj na adresi Ministarstva poljoprivrede , daju vam navac ! Pa Mato , u Zakonu o HPK u članku 8 piše ; Prava i obvdeze članova Komore su da ; pod 4 ; Predlažu inicijative za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu ! Čuo si moj javan istup u Gradišci , Kutjevu , pa i na Agroklubu ! Ovo SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu NE može se IZMIJENITI već se MORA napisati NOVI zakon ! Da li ste vi iz marionetske HPK za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ? Ako jeste TRAŽIMO TO !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Ja sam organizirao KVADRATNI stol na kojem je konstatirano da imamo ; privatno zemljište , zemljište na UMRLIM te u vlasništvu sranja koje nazvaše RH ! Raspolaganje sa podržavljenim zemljištem od 1991 je NEOBVEZUJUĆE , a to smo za KVADRATNIM stolom konstatovali čitajući Zakone o poljoprivrednom zemljištu kojega od 1991 PREDLAŽU bezvrijedne vlade ! Sadašnje SMEĆE predložen 2017 branila je i gospođa Vučković kao državna tajnica ! SMEĆE se ne može mijenjati već se MORA napisati NOVI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , zaključak je sudionika KVADARTNOG stola !