• Poljoprivredno zemljište
  • 06.07.2021. 16:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Vučković: OPG-ovi će imati prioritet na natječajima za državno poljoprivredno zemljište

Bez povećanja sadašnjih ugovora sa dvije godine korištenja zemljišta na 25 ili 50 godina, kao i kod velikih tvrtki, ne možemo unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, čulo se na okruglom stolu.

Foto: Martina Popić
  • 3.633
  • 357
  • 1

Matica Hrvatska organizirala je u Zagrebu okrugli stol na temu pod nazivom Poljoprivredno zemljište – Essentia vitae (bit života), na kojem su kao panelisti sudjelovali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednica saborskog Odbora za  poljoprivredu Marijana Petir, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković te predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

"Nismo bili uspješni posljednjih 30 godina u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, koje je ključan resurs u proizvodnji hrane pa ono zahtijeva posebnu pažnju jer je povezano u prirodi sa šumama i vodama, što treba promatrati i u kontekstu klimatskih promjena, jer sve to utječe na plodnost tla", kazala je uvodno pročelnica Odjela za poljoprivredu Matice Hrvatske dr.sc. Ljiljana Gašparec-Skočić, te dodala da ruralnog razvoja Hrvatske nema bez domicilnog stanovništva, koje najbolje zna kako gospodariti poljoprivrednim zemljištem, "gdje raznim mešetarima i špekulantima nema mjesta". 

"Držimo da je ono u vlasništvu države najbolja poluga za proizvodnju hrane i treba ga dati lokalnom stanovništvu na upravljanje", navela je. 

Gospodarski program, novi sustav bodovanja i kontrole   

Ministrica Vučković je kazala da je cilj izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu otklanjanje prijepora na koje su ukazali različiti dionici te učinkovitija dodjela zemljišta onima koji će prozvoditi hranu koristeći resurse te pokazati kreativnost u poljoprivrednoj proizvodnji i pri tome stvarati dodatnu vrijednost proizvoda. Dodala je da će ključni biti gospodarski program i novi sustav bodovanja, a novi prijedlog Zakona donijet će skraćenje administrativnih procedura, transparentnost postupka i veće kontrole ugovorenih obveza.

Marija Vučković, Mato Brlošić i Josip Kraljičković (Foto: M. Petković) 

Prema njezinim riječima, poljoprivredno zemljište je dobro od strateškog interesa za RH i zaslužuje multidisciplinski pristup. Podsjetila je da se u izmjene postojećeg Zakona, koji je donesen 2018. godine, krenulo nedugo nakon što je ona preuzela mandat ministrice, te da su rasprave kod dodjele državne zemlje u zakup na povjerenstvu znale trajati i po šest sati. 

"Usvojili smo i dobar dio primjedbi iz e-savjetovanja, a sve kako bi se koncentrirali na gospodarski program, gdje su važni financijski pokazatelji prihoda i rashoda njegova raspolaganja, te otklonili mogućnost diskrecijskog odlučivanja", rekla je i najavila da će država redovito kontrolirati provođenje zakona, a da su e-ponude uveli zbog transparentnog pristupa te su koristili i pogodnosti korištenja tala.

Odgovarajući na upite, ministrica je kazala da će OPG-ovi imati prioritet na natječajima za raspologanje državnim poljoprivrednim zemljištem, ali morat će preuzeti i obveze stvaranja hrane, odnosno obnove sela temeljene na stvaranju dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Uz to, složila se da nema dovoljno savjetodavaca, pa će iz Mjere 1 i 2 Programa ruralnog razvoja biti omogućena stredstva za uvođenje privatnih savjetodavaca. Osim toga, imamo moratorij na prodaju zemlje strancima je do 2023. godine, a najavila je da će za mlade poljoprivrednike u novom programskom razdoblju biti najmanje 75.000 eura potpore iz tipa operacije 6.1.1., za preuzimanje gospodarstva, odnosno njegovu generacijsku obnovu.

HPK traži porez na neobrađenu privatnu zemlju  

Mato Brlošić je kazao da već 27 godina nismo riješili pitanja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a to pitanje je i važno zbog čuvara ruralnog prostora, koji to neće moći biti, ako ostanu bez vrijednog resursa. Upozorio je da poljoprivredno zemljište sada kupuju i ljudi koji tamo ne žive, te slučajeve golemih poljoprivrednih površina bivših kombinata koji su u vlasništvu Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora. On drži da bez povećanja sadašnjih ugovora sa dvije godine korištenja zemljišta na 25 ili 50 godina, kao i kod velikih tvrtki, ne možemo unaprijediti poljoprivredu proizvodnju za što bi trebalo uvesti i porez na neobrađenu zemlju u privatnom vlasništvu.

Marijana Petir je kazala da se ne ponašamo u maniri dobrog gospodara kada se radi o poljoprivrednom zemljištu. Istaknula je da 20 posto poljoprivrednih gospodarstva raspolaže u Hrvatskoj sa 75 posto poljoprivrednog zemljišta, te prima 77 posto ukupnih poticaja. Dodala je da Europska komisija u svojim preporukama za Strategiju ZPP-a, koja mora biti donesena do kraja godine, ističe produktivnost poljoprivrednog zemljišta, po kojoj zaostajemo za drugim zemljama EU-a.

Okrugli stol održan je u organizaciji Matice Hrvatske (Foto: M. Petković)

Josip Kraljičković, pak, drži da je najvažnije da se poljoprivredno zemljište obrađuje, bez robovanja oko pitanja vlasništva zemlje. Dodao je da država ne smije biti talac male skupine stočara, koji, kaže, utječu na donošenje zakona, a sve to zbog poticaja iza kojih ne stoje proizvodi na tržištu. "S druge strane, tri središnje županije u Hrvatskoj imaju manje od 10 posto poljoprivrednog zemljišta", upozorio je Kraljičković.  

U Semeljcima se zemlja obrađuje, a najviše do 60 ha

U raspravi je načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević upozorio da ima mjesta za sve koji hoće obrađivati zemlju, a da su oni ograničili posjed na 60 ha te sela u Đakovštini nisu ostala pusta. Dodao je da zemlja u Slavoniji znači život na selu i da tako mora ostati jer se ne smije ponoviti da tvrtka koja ima puno zemlje propadne, a da je onda preuzme druga i tako dobije i zemlju. "Primjerice, imamo slučaj da se jedna tvrtka na natječaj za raspolaganje državnom zemljištem javlja sa devet prijava, što stvara dodatnu zbrku u ionako kompliciranoj natječajnoj proceduri", ističe  on.

Predstavnik Jastrebarskog Zdravko Režek kazao je da smo promijenili pet zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljište, a koji su imali čak 25 izmjena, što drži da je previše za bilo kakvu operativnu primjenu u praksi. On je upozorio i na, kako kaže, famozni članak 36. zakona, koji prednost kod bodovanja na natječajima daje domicilnom stanovništvu, ali i nosi 10 bodova kao i poljoprivredniku iz susjedne jedinice loklane samouprave.

Poljoprivredne površine ne pretvarati u šumske dok ne zadovoljimo potrebe u proizvodnji hrane

Osim toga, najviše su se koplja lomila oko čak 30 bodova na natječajima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta onima koji imaju mliječne krave, što su većinom velike tvrtke, odnosno 20 bodova za stočarstvo, a samo 10 za mlade poljoprivrednike, te isto toliko za ekološku poljoprivredu.  


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Okrugli stol Matica Hrvatska Marija Vučković Marijana Petir Mato Brlošić Josip Kraljičković Grga Lončarević


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Neki dan smo uživali na Karanačkom ili Banovom brdu, u pogledu na predivnu Baranju.
Sigurno ćemo ga posjetiti i tamo na kraju ljeta ;)
Više u galeriji: https://bit.ly/3iaUQzq