Danska je Kraljevina u kojoj ništa nije trulo, od zemlje gladi postali su jedna od najučinkovitijih poljoprivrednih industrija

Citirati Shakespeara i danas reći da je nešto trulo u državi Danskoj, apsolutno ne odgovara istini. Zemlja s čijom nogometnom reprezentacijom Hrvatska u osmini finala Svjetskog prvenstva u Rusiji igra u nedjelju, 1. srpnja, iako najmanja nordijska s 5,5 milijuna stanovnika, ima moderno tržišno gospodarstvo. Jedna je od najučinkovitijih poljoprivrednih industrija na svijetu. Životni je standard u toj najgušće naseljenoj zemlji Sjeverne Europe vrlo visok, a danska kruna je stabilna i vezana uz euro. Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu prije svega svinjetine, ribe i žitarica. 

Unatoč skromnoj površini od oko 43.000 četvornih kilometara, izvoze poljoprivredne proizvode i hranu vrijednu 14,6 milijardi eura, što odgovara 3,4 posto svjetskog tržišta hrane. Njihovi poljoprivredni proizvodi izvoze se u 150 zemalja. No nije uvijek bilo tako. Prije 150 godina zemlja je bankrotirala i vladala je velika glad. "Ponekad stvari moraju ići loše da bi došle na bolje", kažu Danci koji su prošli put od zemlje gladi do današnje, kako ih zovu, prehrambene meke. 

Vodeći svjetski izvoznik svinjetine 

Jedina je zemlja u baltičkoj regiji koja danas proizvodi trostruko veću količinu hrane nego li im je potrebno. Dobar postotak obradivog zemljišta i umjerena klima pogoduju poljoprivredi, ali iznimno napredna tehnologija i infrastruktura ovog sektora ono su što ju je učinilo produktivnom posljednjih godina. Iako se uloga poljoprivrede u gospodarstvu kontinuirano smanjivala s porastom industrijalizacije i gospodarskog razvoja, ipak je nužna kao izvor prihoda, izravni i neizravni izvor radnih mjesta i kao opskrba svakodnevnim prehrambenim proizvodima.

Island - zemlja kojoj dugujemo sušenog bakalara

Ondje još uvijek dominiraju obiteljska gospodarstva, međutim dok je u prvoj polovici 20. stoljeća imala oko 200.000 pojedinačnih farmi, s u prosjeku 16 hektara; do 1997. godine bilo je oko 60.900 poljoprivrednih gospodarstava u prosjeku s 43,6 hektara. Uz smanjenje broja pojedinačnih farmi, ali uz povećanje veličine farme, tipični danski poljoprivrednik se sve više koncentrira na jednu jedinu granu uzgoja, a specijalizacija u proizvodnji životinja dovela je do manje vrsta, ali većeg broja stoke.

Proizvodnja i izvoz svinjetine odavno su predstavljali važan dio njihove poljoprivrede. Danas proizvode 30 milijuna svinja godišnje, a oko 85 posto svinjskog mesa se izvozi, čineći Dansku vodećim svjetskim izvoznikom svinjskog mesa. Prije 150 godina okrenuli su se preradi svinjskog mesa. To je stvorilo temelj trenutnog statusa vodećeg svjetskog izvoznika svinjetine, zasnovanog prije svega na izvozu slanine u Britaniju. Tijekom tog razdoblja razvili su metode uzgoja i klanja koje su im osigurale snažan globalni položaj u higijeni, rastu i prevenciji bolesti. 

Proizvodnju svinja karakterizira im kooperativni sustav, gdje poljoprivrednici posjeduju klaonice. Postoji suradnja u cijelom proizvodnom lancu, tako da se zahtjevi tržišta mogu ispuniti, sigurnost hrane i veterinarski standardi su visoki, a industrija može isporučiti velike količine konzistentnih kvalitetnih proizvoda prema specifikacijama kupaca, po konkurentnoj cijeni. To su ključevi uspjeha njihova izvoza svinjskog mesa.

Proizvode oko 40% ukupne proizvodnje biljnog sjemena u EU

Kriza u mliječnom sektoru pogodila je i Dance, no vrijednost svih danskih mljekarskih izvoznih proizvoda iznosi ukupno 1,8 milijardi eura godišnje. Proizvodnja se sada odvija na malom broju velikih farmi. U 2010. godini oko 4.100 poljoprivrednih proizvođača imalo je prosječno 127 krava i mliječnu kvotu od 1.142 tona. To je tamošnje mljekare smještalo među najveće i najmodernije u Europi. Više od polovice krava živi u modernim, otvorenim sustavima.  Znatan broj Danaca bavi se i ovčarstvom, a od 1995. imaju Festival ovaca (Denmark sheepfest). 

Veliki su izvoznik poljoprivrednih strojeva i opreme. Prema FORA-i, odjelu za istraživanje i analizu danske tvrtke za poduzetništvo i graditeljstvo, poljoprivredni i prehrambeni klaster im je među najvećim svjetskim proizvođačima. Drugi je po veličini u Europi nakon Bretagnea u Francuskoj i zapošljava oko 175.000 ljudi. Vodeći su proizvođači djetelinsko-travnih smjesa te hortikulturnog sjemena. Danski sjemenski proizvođači proizvode oko 40% ukupne proizvodnje biljnog sjemena u EU, a među najznačajnijim su špinat, krizantema, kupus, bilje i cvijeće. U Danskoj ima oko 5.000 sjemenskih proizvođača što i ne čudi jer klima pogoduje proizvodnji sjemena. 

Argentina - zemlja vina, govedine, soje i pšenice u kojoj je jedno ime zabranjeno dati djetetu

Zakon o zaštiti okoliša u proteklom je desetljeću u porastu, od kojih su neki izravno utjecali na produktivnost. Primjerice, veći naglasak na šumama i parkovima značilo je da se neka zemlja mora odmaknuti od korištenja u poljoprivredne svrhe. Nove restrikcije odlaganja otpada i onečišćenje također su prisilili neke poljoprivrednike da ograniče ili zaustave proizvodnju. Međutim, potom su se okrenuli eko proizvodnji i Danska danas ima najveći tržišni udio ekoloških proizvoda u svijetu. I tržište raste, s mliječnim proizvodima, jajima, zobenim brašnom, pšeničnim brašnom, mrkvom i bananama kao najpopularnijim kulturama na popisu danskih ekoloških potrošača. U 2017. godini oko 9 posto danskog zemljišta koristi se za ekološku poljoprivredu, no postotak je svakodnevno veći. 

Primarni su dobavljač božićnih drveća u Europi. Dobit od šumarstva ulagana je godinama u modernizaciju industrije. Država je najveći vlasnik šuma, s jednom trećinom šumskog zemljišta pod njezinom kontrolom. Ostatak je u vlasništvu mnoštva privatnih tvrtki, pojedinaca i institucija. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Danska je bila među vodećih 10 do 15 ribolovnih zemalja na svijetu koja je 1993. godine ulovila 1,6 milijuna tona. Industrijski ribolov (ulov ribe za industrijsku uporabu, tj. proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja) najvažnija je grana ribarstva koje čini oko 4 do 5 posto ukupnog izvoza.

Primarni dobavljači božićnih drvaca i ljubitelji piva

Također, najveći su svjetski proizvođač kože od kuna. Danska koža odnosno krzno (uz kune, za preradu kože uzgajaju i lisice, kljunaše i zečeve) je najskuplja na svjetskom tržištu, a najviše je izvoze u Kinu. Čak 1.500 proizvođača krzna proizvede oko 19 milijuna koža od kune. Zemlja je to koja ima, kažu, posebnu ljubav prema sladiću. Naći ćete ga u svim proizvodima - pivu, sladoledu, čokoladi, slatkišima, a razvijena je i kultura žvakanja sladića. Ga-Jol im je najprodavaniji proizvod koji sadrži sladić, a Danci ih godišnje konzumiraju više od 600 milijuna.

Nigerija broji 186 milijuna stanovnika! Što jedu da ih je toliko?

Pivo je dio danske kulture tijekom zadnjih 5.000 godina. Danas ondje ima više od 100 pivovara, a najstariji nalazi piva u Danskoj dolaze iz 2800. godine prije Krista. Do srednjeg vijeka žene su pripremale pivo, ali je 1525. godine Kopenhagen, kao glavni grad Kraljevine Danske, uspostavio svoj prvi ceh za proizvodnju. Ceh kao udruženje malih pivara, imao je za zadatak proizvesti svaki dan 10 litara piva po čovjeku.

Najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen, no mi se sad orijentiramo na Eriksena i Christiansena. Vezano uz nogomet, reprezentacija im postoji od 1908. Nadimak im je "Danski dinamit" i ovo nam nije prvi sraz s njima. Dobivali smo ih, ali i gubili (dvaput smo ih ugostili na splitskom Poljudu), a posebno se pamti naša pobjeda od 3:0 na Euru 1996. godine u Engleskoj. Možemo to ponoviti?