Argentina - zemlja vina, govedine, soje i pšenice u kojoj je jedno ime zabranjeno dati djetetu

Zemlja u kojoj su i Hrvati ostavili i ostavljaju trag, premda nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka je oko 250.000 (ukupno stanovništvo broji gotovo 44 milijuna), jedna je od najvećih svjetskih izvoznica soje i pšenice, kao i govedine.

Također je jedna od najvećih zemalja proizvođača vune i vina, ali se većina vina konzumira u zemlji. Iako je poljoprivreda važan izvor izvozne zarade, sada čini mali postotak ukupnog BDP-a, a zapošljava samo mali dio radne snage nacije.

Kako navodi FAO, prioriteti razvoja te zemlje su ruralni razvoj i ublažavanje ruralnog siromaštva; jačanje sigurnosti hrane i obrazovanja kroz Nacionalni plan za sigurnost hrane; promicanje zaštite okoliša, održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama, stvaranje sustava praćenja bioloških pokazatelja klimatskih promjena i promicanje međunarodne suradnje u održivom upravljanju šumama; poboljšanje zdravlja životinja i očuvanje kvalitete i sigurnosti hrane; izgradnja kapaciteta za održivo upravljanje energijom biomase. 

Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća njihovu je govedinu bilo zabranjeno uvoziti u EU i SAD zbog slinavke i šapa. Izvoz je kasnije nastavljen, ali je podvrgnut periodičkim zabranama. Tako je u 2016. broj goveda u Argentini iznosio 14 milijuna grla. Međutim, sredinom 1950-ih imali su 44.000.000 goveda!

Zemlja tanga i nogometa, s glavnim gradom Buenos Airesom, kojeg zovu i Parizom Južne Amerike, egzotična je zemlja obilnih kiša s čestim poplavama i zemlja velikog siromaštva u kojoj ekonomska kriza zbog velikog duga traje već dugi niz godina. Sa svoje valute, argentinski peso, uklonili su čak 13 nula od 1970. godine. Međutim, imaju jaku poljoprivredu i najradije bi izvezli sve što proizvedu. 

Zemlja s 14 milijuna grla goveda

Nakon gospodarskog preporoda, između 1988. i 1998., izvoz je gotovo utrostručen. BDP je 2013. iznosio oko 484,6 milijarda USD, odnosno oko 11.270 USD po stanovniku. Poljoprivredni je sektor u BDP-u sudjelovao s 9,3% (soja, kukuruz, grožđe, kikiriki, stočarstvo), industrijski s 29,7% (preradba hrane, izvoz vina i mesnih prerađevina, kemikalije), te sektor usluga sa 61%. Izvoz je 2013. dosegnuo 85 milijarda dolara  (najviše u Brazil, Kinu, Čile i SAD), a uvoz 71,3 milijarde USD (najviše iz Brazila, SAD-a, Kine i Njemačke). Godine 2013. javni je dug iznosio 45,8% BDP-a.

Nigerija broji 186 milijuna stanovnika! Što jedu da ih je toliko?

Najznačajnije djelatnosti suvremenog argentinskog gospodarstva su turizam, industrija i poljoprivreda. Poljoprivredom se ostvaruje četvrtina narodnog dohotka, a uz navedeno poznati su i po proizvodnji pamuka, duhana i šećerne trske te agruma. Pokrajina Pampa središte je ratarske proizvodnje gdje dominiraju pšenica i kukuruz, sirak i soja, a oko polovice proizvedenog kukuruza koristi se za stočnu hranu, Naime, Pampa je i tradicionalni prostor uzgoja govedine, najznačajnije izvozne robe. Ondje se uzgaja i većina svinja, prvenstveno za domaću potrošnju. Hladno, vlažno područje jugoistočnih Pampa, između Buenos Airesa i grada Mar del Plata, prostor je na kojemu dominira ovčarstvo.  Corrientes i Entre Ríos također su važne pokrajine za uzgoj stoke. U Patagoniji se, pak, uzgaja polovica ovaca u toj zemlji, od kojih većina zbog vune.

Zanimljivo je da je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća njihovu govedinu bilo zabranjeno uvoziti u Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države zbog pojave slinavke i šapa. Izvoz je kasnije nastavljen, ali je podvrgnut periodičkim zabranama. Većina govedine proizvedene u Argentini sada se jede lokalno. Tako da je u 2016. broj goveda u zemlji iznosio 14 milijuna grla. Međutim, sredinom 1950-ih bilo je 44.000.000 goveda!

Ova je zemlja i peti najveći proizvođač vina na svijetu. Argentinska vina, kao i neki aspekti tamošnje kuhinje, imaju svoje korijene u Španjolskoj. Tijekom španjolske kolonizacije Amerike, 1557. godine u Santiago del Estero su podignuti nasadi vinove loze te se širili dalje zemljom. Najviši vinogradi na svijetu nalaze se upravo u Argentini, no u tome prednjači pokrajina Salta gdje su posađeni vinogradi na nevjerojatnih 1.000 do čak 3.000 metara nadmorske visine. Od ranih 1990-ih, Argentinci i doseljenici sade vinograde na još većim visinama, pokušavajući na taj način produžiti vegetaciju i povećati razinu prirodne kiselosti i okusa. Koriste učinke hladnih noći na Andama te većeg zračenja koje može ubrzati fotosintezu i učiniti trsove zdravijima. 

Vlasti Rosarija zabranile davanje imena Messi djeci 

Oko 22% površine zemlje pokrivaju bogate šume te se razvila snažna drvna industrija. Ima i bogata nalazišta željezne rude, nafte, plina i zlata, premda joj naziv potječe od latinske riječi za srebro argentum. Ribarska industrija je relativno mala, dijelom zahvaljujući činjenici da im se prehrana bazira na govedini (riba nije meso?). Većina ribolova u priobalju i dubokom moru obavlja se na području Buenos Airesa, od Río de la Plata do zaljeva San Matías; glavne luke su Mar del Plata i Bahía Blanca. Lignje i škampi čine veliki dio ulova, od čega je oko tri četvrtine zamrznuto ili prerađeno u ulje i riblje proizvode za izvoz.

Najviši vinogradi na svijetu nalaze se upravo u Argentini, no u tome prednjači pokrajina Salta gdje su posađeni vinogradi na nevjerojatnih 1.000 do čak 3.000 metara nadmorske visine.

Zemlja s čijim ćemo Gauchosima, na čelu s najboljim igračem svijeta Lionelom Messijem, odmjeriti snage u četvrtak, 21. lipnja na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, ima i niz drugih zanimljivosti. Neke od njih su da su vlasti grada Rosarija iz kojeg dolazio Lionel Messi, zabranile roditeljima da djeci daju ime Messi. Vezano uz njega, iako nema baš veze s poljoprivredom, vrijedi spomenuti da je kapetan Argentine najbolji nogometaš svijeta. Luka Modrić je 5. na svijetu, ali Messi je promašio jedanaesterac - Luka nije. 

Zanimljivo je i to da unatoč činjenici da je bogata poljoprivrednim kulturama, Argentina, nakon Japana, ima najveću stopu anoreksije na svijetu. Naravno, kad pomislimo na ovu južnoameričku zemlju, prvo nam padnu na pamet nogomet, tango, Maradona, Peron i njegova Evita, Che Guevara koji je rođen u Argentini, ali i papa Franjo koji je nekada radio kao izbacivač u jednom noćnom klubu u Buenos Airesu. Zaključno, da se vratimo natrag na Hrvate, Juan Vučetić (rođen kao Ivan na Hvaru) je u Buenos Airesu 1891. godine napravio prvi policijski otisak prstiju u povijesti.