Pretraga tekstova
Malo pomalo uskoro ulazimo u prvi proljetni mjesec koji je u Rimskom kalendaru bio prvi u godini, a stižu li oborine u narednim danima, otkriva naš agrometeorolog mr.sc. Dražen Kaučić.
Dnevne temperature zraka i proteklih su sedam dana narasle u gorju do 15℃, na zapadu 17℃, a na istoku, te uzduž Jadrana do 18℃. Tijekom ranih jutarnjih sati temperatura zraka pri tlu spustila se u Splitu na -1℃, Daruvaru -4℃, a u Zagrebu i Gospiću na -6℃.
Povrtlarske kulture uzduž Jadrana, a uzgajane na otvorenom sigurno su stradale. Vrijedno je istaknuti kako se sjetveni sloj tla tijekom dana zagrijao na kopnu do 12℃, a uzduž Jadrana do 17℃. Upravo zato, na livadama su se pojavili cvjetovi ranoproljetnog cvijeća, a pupovi nekih voćaka nabubrili.
Tlo je znatno vlažnije nego prije sedam dana, jer je na istoku ukupno izmjereno 14 do 21 mm, zapadu 3 do 21 mm, gorju 21 do 36 mm, a uzduž Jadrana 9 do 22 mm oborine, pa ozime ratarske kulture ne trpe od manjka vode u tu. No, izgleda da će ukupna količina oborine ovog mjeseca ipak biti manja od višegodišnjeg prosjeka.
U danima koji dolaze iznadprosječno toplog vremena neće biti. Na istoku i zapadu dnevna temperatura zraka narast će do 9℃, u gorju do 6℃, a uzduž Jadrana do 11℃. Jutra će biti hladna, te će se temperature zraka pri tlu spustiti na istoku i zapadu na -3℃, u gorju na -5℃, a uzduž Jadrana na samo 5 ℃.
Oborine, ali u vrlo malim količinama očekujemo ponegdje u gorju već sutra. Veseli nas da ponegdje može biti i malo snijega na tlu. Na istoku oborine očekujemo u nedjelju. Najviše sati sijanja Sunca očekujemo početkom idućeg tjedna.
Tlo će ovog tjedna biti vlažno, te će traktori vrlo teško ulaziti na oranice. Kako će dani biti uglavnom djelomično sunčani, svi planirani radovi u voćnjacima i vinogradima moći će se obavljati. Upozoravamo da se korovi ne pale. Zbog vjetra otvorena vatra vrlo brzo može izmaknuti našoj kontroli i eto nam požara kojeg je katkada teško ugasiti.
I tako, malo pomalo uskoro ulazimo u prvi proljetni mjesec. Prema produktima prognostičkog modela Europskog centra za srednjoročnu prognozu ožujak će biti topliji od višegodišnjeg prosjeka. Treba istaknuti kako će toplije od prosjeka biti i na prostoru cijele Europe. Temperature iznad višegodišnjeg prosjeka i nisu razlog za neko veselje. Kolanje sokova u višegodišnjim kulturama može početi ranije, a to znači da bi šteta od mraza ove godine na nekim voćkama ponovno moglo biti.
Nažalost oborine će biti manje od prosjeka ne samo u Hrvatskoj, nego i u zapadnoj Europi. I tome se ne treba veseliti, jer nam je već danas poznato kako će ukupne količine oborine i tijekom ove veljače u Hrvatskoj biti manje od prosjeka.
Vrijeme u ožujku karakteriziraju vrlo česte promjene vremena, pa se zato i govori za ovaj mjesec da je "lažac". Malo je ljudima poznato da je u Rimskom kalendaru to bio prvi mjesec u godini. Danas je nama to prvi od tri proljetna mjeseca. Iako kalendarski proljeće počinje 1. dana u mjesecu ožujku, astronomski će proljeće ove godine početi 20. ožujka u 16 sati i 33 minute.
Tagovi
Agro prognoza Vrijeme Vremenska prognoza
Autor
Više [+]
Poznati agrometeorolog DHMZ s iskustvom savjetovanja poljoprivredne javnosti kroz emisiju Plodovi zemlje HRT-a. Daje analize, preporuke i vremenske prognoze svakog tjedna čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje