• Štete na voću
  • 06.04.2020. 10:30
  • Zagrebačka, Ivanić Grad

U voćnjacima Frane Ivkovića nezapamćeno niske temperature pomele 6 milijuna kuna!

U svojih 46 godina rada u voćarstvu nemam saznanja da su voćnjaci u kontinentalnom dijelu Hrvatske stradali kao ove godine i to sve kulture, kaže poznati voćar.

Foto: arhiva Frane Ivkovića
  • 4.901
  • 500
  • 0

Koliki su razmjeri šteta od mraza i niskih temperatura u voćarstvu može se vidjeti i u nasadima jabuka Frane Ivkovića. Na ukupno 50 hektara u Velikoj Mlaki kod Plesa u Zagrebu i u Šumečanima kraj Ivanić Grada stradale su na 40 hektara.

Orošavanjem zaštitio 10 hektara

“Šteta je 100 postotna”, kaže poznati hrvatski voćar. Stradali su i pupovi jer se u dva navrata temperatura spuštala ispod minus 7 do minus 9 stupnjeva na nižim lokacijama. Jabuke bi, kaže, stradale i na preostalih 10 hektara da ih nije štitio tzv. antifrost sustavom odnosno orošavanjem.

“Antifrost štiti i do minus 8, minus 9 stupnjava, ako ga znaš koristiti”, kaže Ivković. "Bez zaštite orošavanjem na minus 4 stradavaju i pupovi pa možemo reći da će Hrvatska proći kao da je koronavirus zarazio skoro cijelo voćarstvo. Možda još i gore", strahuje.

Mraz poharao voćnjake, štete i na jagodama i bajamu, ali i na povrću

Prema njegovim riječima stradale su sve voćne vrste (jabuka, kruška, breskva , trešnja, šljiva,  višnja…) u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice u Baranji, Zagorju, Međimurju, Moslavini, Posavini, Virovitici…, gdje je 75 posto hrvatske proizvodnje.

Zašto voćari osiguravaju manji urod od stvarnog?

Na pitanje kolike su štete na njegovom imanju, odgovora da ih još zbraja. Ako se ispostavi da je na 40 hektara šteta 100% odnosno da neće biti uroda to znači da je mraz odnio 6 milijuna kuna. Franina računica je sljedeća: prosječan urod po hektaru treba biti 60.000 kg puta 40 ha to je 2.4 tona ili 2.400.000 kg jabuka po prosječnoj otkupnoj cijeni 2,5 po kuna kilogramu, a što iznosi 6.000.000 kuna.

Uništeni cvjetovi 

Doduše, za razliku od prijašnjih, počevši od ove godine, osiguravajuće kuće priznaju štetu ako je nastradalo 20 posto otvorenih cvjetova, a ostalo su baloni ili crvene glavice od kojih će nastati cvjetovi.

Voćnjak brane orošavanjem: zasad uspješno, iako su minusi nemilosrdni

No, osiguravajuće kuće, kaže Ivković, nikad ne isplate konačan obračun šteta. “Nikad ne isplate premiju osiguranja kako je dogovorena. Odbijaju različite, nama nepoznate troškove tako da konačna ispata iznosi 30 do 40 posto ugovorene premije osiguranja, odnosno stvarnih gubitaka”, proziva Ivković. Zato on kao i svi ostali voćari ne idu na osiguranje uroda po hektaru 60.000 kg, koliko stvarno iznosi, već na daleko niži urod. Konkretno na svega 25.000 kilograma po hektaru. Zašto? “Zato što su premije osiguranja visoke 15 pa čak i do 20 posto, ovisno o lokacijama, a voćari nemaju likvidnih sredstava pa osiguravaju manji urod od onog koji se očekuje. Osiguravaju tek toliko da pežive”, dodaje Ivković.

On je, dakle, umjesto 60.000 kg po hektaru, osigurao bitno manji urod, točnije  25.000 kg na hektar. Na 40 hektara to je milijun kilograma po cijeni od 2,5 kuna, što ukupno iznosi 2,5 milijuna kuna. Ako mu isplate 35 posto dobit će oko 875.000 kn, a to je tek 15 posto od očekivanog prihoda. Čisti gubitak će, znači, biti 5.125.000 kuna.

Ali, kaže Ivković, bolje dobiti i 15 posto nego ništa.

Ne pamti da su voćnjaci ikad ovako stradali

Frane Ivković nam je otkrio da je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede predložio što bi trebalo poduzeti i zašto, po njegovom mišljenju, voćarima treba hitno isplatiti 50 milijuna kuna odštete i uz koje kriterije.

Mraz zadao ozbiljan udarac, vjetrenjača spasila dio voćnjaka Domagoja Škobića

“U svojih 46 godina rada u voćarstvu nemam saznanja da su voćnjaci u kontinentalnom dijelu Hrvatske stradali kao ove godine i to sve voćne kulture” prepričava Ivković što je napisao Ministarstvu. Čudi se, kaže, metereolozima pa i mnogim voćarima kad navode da su voćnjaci stradali od mraza. “Znamo što je mraz, a što je minus 5, minus 7 ili minus 9,5 stupnjeva Celzijusevih. To su eskstremno niske temperature za ovu fenofazu”, tvrdi Ivković.  

Niske temperature zadale su težak udarac voćarima (Foto: Frane Ivković)

Obilazeći, kako kaže, svojih 30 svojih i od supruge 20 hektara kod Plesa, Šumećani-Ivanić Grad i Šušnjari križ na sve tri lokacije je utvrdio da su temperature bile minus 9 stupnjeva C na visini 2 metra u krošnji. “To su bile stvarna temperature, a ne one u metereološkoj kućici, koje i inače odstupaju za dva stupnja. Razgovarao sam s velikim voćarima diljem Hrvatske, a i čitavu noć sam pratio putem satelita vrijeme i trajanje tih negativnih temperatura. To sve je dokrajčilo hrvatsko voćarstvo i ostavit će dugogodišnje posljedice”, smatra Ivković.

Voćarima pod hitno isplatiti 50 milijuna kuna

Na pitanje koji su njegovi prijedlozi Ministarstvu poljoprivrede taksativno je nabrojio:   

  1. Reducirati zaštitu i izostaviti gnojidbu da se ne izazove prebujan rast.
  2. Voćnjake sam osigurao ali, kao i drugi voćari, imam loša iskustva. To bi trebala biti posebna rasprava.
  3. Hitna pomoć Vlade RH za sektor voćarstva proizvođačima koji su u sustavu PDV-a. Za one proizvođače koji nisu i one koji imaju 100 stabala bilo koje voćne vrste treba iznaći neko drugo kompromisno rješenje.
  4. Ovo nam je opomena da se ne radi onakva strategija koja je predstavljena na posljednjem savjetovanju hrvatskih voćara. Srećom nije još usvojena pa vjerujem da će doći do značajnih promjena u korist voćara. Strategiju trebaju raditi stručnjaci, najveći znalci voćarstva, a ne amateri.

U svakom slučaju, smatra Ivković, hrvatski voćari od Minstarstva poljoprivrede trebaju zatražiti da im se iz državnog proračuna pod hitno isplati najmanje 50 milijuna kuna, iako prema  njegovim procjenama ukupne štete od niskih temperature i prirodnih nepogoda u voćarstvu iznose čak milijardu kuna!

Štete se još uvijek zbrajaju 

“Prošla i pretprošla godina su bile loše i ako ove godine ne dobijemo ništa gotovi smo. To će biti potpuni krah i kraj hrvatskog kontinenatalnog voćarstva”, smatra Frane koji velike nade polaže u angažman Hrvatske voćarske zajednice i Ministarstva poljoprivrede. Moramo se, kaže, okrenuti vlastitoj proizvodnji u svim sektorima da budemo dostatni barem 80 posto s vlastitom proizvodnjom. Krajnje je vrijeme da se nešto učini pogotovo što je Hrvatska voćarstvo proglasila strateškom granom, a situacija je sve gora i gora. Podatci su poražavajući.

“Od gotovo 300.000 tona voća, koliko smo proizveli, primjerice 2013. godine, danas ne proizvodimo niti trećinu od toga i to u godinama klimatski povoljnim, a ne u katastrofalnim kao što je ova godina”, zaključio je Frane Ivković.  


Fotoprilog


Tagovi

Frane Ivković Štete od mraza Minusi Uzgoj jabuka


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.