• Maslinarstvo u Dalmaciji
  • 09.06.2015. 10:20

Neretljani nastavljaju tradiciju maslina i agruma

Potomci Općine Slivno u ruralnom prostoru između lijeve obale Neretve i mora nastavljaju tradicionalne djelatnosti svojih predaka, posebice poljoprivredu, prosuđujući kako je proizvodnja zdrave hrane i njihova budućnost.

  • 663
  • 80
  • 0

Još na izmaku zime i početkom ovogodišnjeg proljeća, tijekom travnja jače su zveckale škare i pile u maslinicima doline Neretve, kao nikada prije, baš kao na plantažama mandarina ili nekoć u smokvicima ili vinogradima tog podneblja na jugu Hrvatske odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. A ruralni prostor neretvanskog Slivna bila je u punom jeku rezidba maslina te inih voćaka, uostalom kao i u mnogim krajevima Lijepe naše, posebice na otocima, u priobalju te u dalmatinskom zaobalju.

Osim maslinovih stabala taj je pitomi krš prepoznatljiv i po izgledu te ugodnu mirisu mediteranskog ljekovitog, ukrasnog bilja, različita zimzelena poput planike i njenih plodova (maginje), lovora, plodovima smreke; zelenike, česmine, ali i šipaka (nara), ružmarina, kadulje, vrijeska, gdjegdje i lavande. Dakako, takve i slične prirodne slike oduvijek su privlačile pozornost ne samo marljivih poljoprivrednika gotovo svih uzrasta, a u posljednje vrijeme i skupine inozemnih turista.

Proteklih tjedana jače su zveckale škare i pile u rukama i mladih maslinara

Čini se kako su od svih ipak bili najzaposleniji voćari primorske Općine Slivno s 18 naselja na području između lijeve obale Neretve i mora, koja graniči Gradom Opuzenom, Općinom Žablje te s Općinom Neum u BiH. Inače, Općina Slivno proteže se na nizinske predjele delte Neretve, primorski pojas razvedene obale i područje zaleđa (krša), odnosno ruralni prostor hvale vrijednog prirodnog krajobraza s visokom razinom očuvanosti ekoloških te inih vrijednosti područja. Naime, manje je poznato kako su se uglavnom sve težačke obitelji iz Slivna i Ravna, najviše voćari - maslinari, proizvođači mandarina te inih agruma - tamo 60-ih godina minulog stoljeća preselile iz brdskih predjela u pitomu plodnu dolinu Neretve. Tu su se, rekoše nam, nastavili baviti svojom tradicionalnom djelatnošću, poljoprivredom poglavito uzgojem mandarina te inim voćem, dakako i vinogradarstvom, ponešto uzgojem badema, smokava, branjem, sušenjem smokava i pravljenje džemova.

I mladi u akciji rezidbe maslinovih stabala

Sve potvrđuje kako na starim ognjištima u brdskim predjelima nisu zaboravili svoje maslinike, nego su ih svih proteklih godina redovito obrezivali, okopavali, provodili zaštitu uz savjete stručnjaka; brali plodove i proizvodili kvalitetno maslinovo ulje. Zapravo svoje masline, ni mlade niti stare, nikada nisu mimoišli ni jednom prikladnom aktivnošću iako su se u novoj sredini bavili novim poljoprivrednim kategorijama. I ove godine su se, opetujmo, potkraj zime i na početku proljeća također uhvatili oštrih škara i malih ručnih pila, čiji zvuci i sada katkada odjekuju u Neretvanskoj dolini. No u tom je neretvanskom krajobrazu tih dana ponegdj bio viđen i gusti dim zapaljenih uklonjenih maslinovih grana i grančica, praćen budnim okom marljivih voćara. Tko god je tih dana posjetio dolinu Neretve, unatoč i čestim naletima i jačim udarima bure, mogao se na terenu uvjeriti kako je rezidba maslina bila u punom jeku, uostalom kao i u inim krajevima Dubrovačko-neretvanske županije odnosno na cijelom jugu Hrvatske poput Konavala, otoka Korčule, Mljeta, Lastova, poluotoka Pelješca, Stona i okolice te u Splitsko-dalmatinskoj županiji primjerice na Velom i Malom Drveniku nadomak Grada Trogira.

Svi kažu kako su dodatno oprezni pri paljenju korova, loženju i poticanju vatre

"To smo sve radili kako smo najbolje znali, mogli i umjeli, ali smo svaki put na terenu i dodatno bili oprezni pri paljenju i loženju, poticanju vatre na otvorenome; dok smo u plamenu uništavali i korov i njegovo korijenje, odrezanih grana i grančica. Minulih godina bilo je više požara u dolini Neretve nego početkom ovogodišnjeg proljeća, a razlog tome je što su stanovnici, vlasnice imanja, postali svjesni značenja poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao iznimne gospodarske djelatnosti", rekoše nam vrijedni voćari. Neki od njih su podsjetili su i na činjenicu kako su i ove godine, baš kao i minule, u Neretvanskoj dolini ipak izgorjele velike površine trstike, koje su predstavljale staništa za mnoge vrste ptica, na što upozoravaju i ekolozi, odnosno čuvari prirode.

Motiv snimljen na Malom i Velikom Drveniku

No, svima je znano kako područje Neretve može osigurati dovoljne količine zdrave hrane, posebice voća i povrća, što je pak danas strateško pitanje svake države pa tako i Hrvatske. Stanovnici Slivna i Ravna se nadaju kako i taj posao dobro rade, od samog početka ovogodišnjeg proljeća, procjenjujući kako će masline dobro roditi ove godine i neće biti toliko štetočina i bolesti kao lani. "Prije više od pola stoljeća spustili smo se iz brdskih predjela u dolinu Neretve, ali svoje masline nikad nismo prepustili slučaju, nego smo ih nastavili obrađivati. I svaki bi naraštaj dodao nešto svoga. Slijedimo naše pretke ne samo u poslu, nego i u tradiciji kojom se svi dičimo. Drag nam je taj posao, a o svemu se uglavnom učimo sami - u edukacijskim radionicama, uz stručnjake, stručnu literaturu", riječi su maslinara Luke, koji se zalaže kako bi prorijedio guste krošnje maslina i tako ih malo više prozračiti.

Luka u šali kaže kako i u krošnji te voćke treba napraviti malo propuha kako bi bili zdraviji - stablo i plodovi, a i maslinovo ulje kvalitetnije. Manje-više svi su potvrdili Lukine riječi podsjećajući kako su njihovi preci maslinari tijekom svake rezidbe oblikovali krošnju stabla na što višoj razini. Mnogi od njih su rekli kako su željeli formirati visinu maslinove krošnje koje bi bile znatno uže i niže, dok su mladi maslinari nastojali formirati stablo krošnje više u širinu te bližu zemlji kako bi se lakše mogli brati plodovi. No, oni sada plodove beru beračem, pri čemu tek katkada koriste vatrogasne skale. Također su podsjetili kako su gotovo svi maslinari prije ovogodišnje rezidbe prošli kroz stručnu edukaciju gdje su dopunili potrebno znanje o rezidbi maslina.

Mladi maslinari formiraju krošnje maslinovih stabala šire i bliže zemlji

Stručna edukacijska radionica je ove godine održana u Metkoviću, koju je organizirala Savjetodavna služba Dubrovačko-neretvanske županije. Dok su oblikovali krošnju maslinova stabla, pregledali su granu po granu te su stručno odstranili sve što bi opterećivalo maslinovo drvo. Obrezivali bi i uklanjali grančice tako da kroz svaku krošnju i ptica može proletjeti, a rezači su uglavnom iz Opuzena, Metkovića, Desana. Najprije su uklanjali stare grane i grančice iz krošnje. Tvrdili su: ako se ne bi izvršila rezidba i ne uklonio gustiš, ne bi moglo ništa roditi, a ako bi se plod i zametnuo bio bi sitan. Okupljeni maslinari, osobito mlađi s manjim iskustvom, pozorno su pratili pokret škara i pile. Ni jedan rezač nije mogao nikoga kopirati u rezidbi, jer je svaki od njih imao svoj stil, način rada, odnos prema voćki. Bilo je tu, kazali su, i malo umjetnosti kod rezača maslina, komentirali su maslinari iz neretvanskog Slivna i Ravna. I mnogi početnici, rezači maslina, su i ove godine, tijekom sezone, imali prigodne stručne tečajeve iz rezidbe maslina u edukacijskim radionicama. Zatim će, tvrde, dragocjeno stečeno znanje i iskustvo primijeniti najprije u svojim maslinicima, ali i u pripomoći rodbini, prijateljima, znancima. Poručuju kako maslinari moraju imati plemenito srce i dušu, oštro oko kako ne bi što propustili dok obavljaju osjetljiv te iznimno značajan poljoprivredni posao. Također poručuju kako ubuduće i u ruralnom prostoru Neretvanske doline treba biti manje požara i manje izgorjelih površina trske kako bi i ptice u tom podneblju imale svoje stanište.

Drvenik Veliki i Drvenik mali

Međutim, u ruralnom prostoru Jadrana RH prve skupine nedovoljno razvijenih i nerazvijenih otoka je Veli i Mali Drvenik koji po ocjenama znalaca predstavljaju stvarnu sliku, barem što se tiče poljoprivredne proizvodnje odnosno uzgoja i obrezivanja maslina te obrade maslinika, prometne komunikacije sa svijetom. Tvrde kako je ipak nešto drukčija, u odnosu na tisuću hrvatskih otoka, koju je nametnula dugogodišnja otočna stvarnost. Smješteni su u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno od Šolte od koje ih dijeli Šoltanski kanal. Inače, najveće naselje na tom području je Drvenik Veli, kao administrativno gradsko naselje Grada Trogira. Obala otoka je razvedena, s mnoštvo uvala, pješčanih i šljunčanih plaža. Riječ je o prekrasnim otocima koji su bogati bujnom mediteranskom vegetacijom i živopisnim, mirnim, čistim plažama. Okruženi su kristalno čistim Jadranskim morem, a stručnjaci ističu kako su pogodni za moderne Robinzone.

Maslinari doline Neretve prošli su kroz edukacijske radionice u Gradu Metkoviću...

Naime, za Drvenik Mali mnogi su oduvijek govorili kako je to pravo primorsko mjesto za sve one koji žele netaknutu prirodu, mir, čisto more i opuštanje. Glavno zanimanje otočana u Drveniku Velom i Drveniku Malom je obrađivanje zemlje odnosno uzgoj vinove loze, masline, agruma, ribarstvo, pomorstvo, proizvodnja smokava, seoski turizam. Ali su na tom području nažalost zapušteni maslinici, a prema dojavama stanovnika u tom primorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije nema toliko obrađenog zemljišta. Mnogi vlasnici ne obrađuju svoje njive u tamošnjem zajedničkom polju u kojem, kažu, ima više kamena i korova, nego plodne zemlje.

Ribar plete mrižu svoju

No, u zadnje vrijeme ipak se nekoliko mlađih OPG-ova okrenulo poljoprivredi na Velom i Malom Drveniku - gotovo u svim poljoprivrednim kategorijama - stočarstvu, pčelarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu, ribarstvu te proizvodnji smokava. Riječ je o skromnim, tihim, nesebičnim i vrijednim ljudima, ali je velika šteta što je i u tom otočkom ruralnom prostoru demografska slika gotovo na izdisaju, jer je satkana uglavnom od stare, nemoćne čeljadi, stanovnicima u poodmaklim godinama.

Svi ističu marljivog Ivana Špiku koji je na Veli i Mali Drvenik došao iz Segeta Donjeg, gdje je otvorio restoran. Sve govori kako je Špika shvatio kako na tom području postoje izdašni kapaciteti za raznoliku poljoprivrednu proizvodnju. A proizvodi sve što mu je potrebno za opskrbu obitelji, čak i više od toga, odnosno znatno šire. Za Špiku kažu kako je krenuo u poljoprivredne investicije te je do sada obnovio oko 900 stabala maslina, 800 vinovih loza, zasadio mnoge agrume, a ove godine je također obnovio mnoge sadnice bajama, trešanja, nekoliko spremnika vode čime je ipak donekle riješio problem nedostatka vode na Velom i Malom Drveniku. Tijekom ovogodišnjih proljetnih radova zatekli smo ga u polju za frezom, zadihanog od naporna posla, ali sa zadovoljnog, što je pokazivao i njegov osmijeh na licu. Podsjetio je i na činjenicu kako prije nekoliko godina na Drveniku Velom i Drveniku Malom nije bilo obrađene zemlje.

Ivan Šipka obnovio 900 stabala maslina i spremnike vode, zasadio mnoge agrume...

Primjerice, Ivan Špika procjenjuje kako južna strana otoka Drvenika ima toliko potencijala za proizvodnju zdrave hrane te da je to podneblje itekako pogodno za proizvodnju agruma i mogla bi se prehraniti ne samo cijela Dalmacija. Na upit kako mu je živjeti na tom otoku marljivi je poljoprivrednik naglasio kako je gotovo od samog početka morao sve pomalo raditi u polju - uzgajati masline, vinovu lozu, različito voće (agrume), povrće; sve na vrijeme posijati i zasaditi, presaditi, obrezati, okopati, zaštiti, ubrati..., a uz to baviti se ugostiteljstvom i seoskim turizmom.

Detalj otoka Drvenika Velikog i Drvenika malog

"Dakle, imamo zdrave poljoprivredne proizvode, posebice kvalitetno povrće, svoj restoran. Također imamo i naše polje, ali ga tako ipak ne možemo nazvati, jer je sve pod kamenom. Zapravo, u njemu ima više kamena, nego zemlje. U njemu proizvodimo sve poljoprivredne kulture koje mogu uspijevati na našem otoku, ali je ipak za svaki OPG je najveći problem nedostatak vode odnosno neorganiziranost vodoopskrbe. No, imamo svega za svoje potrebe. Eto, ja imam i obrađujem oko 900 stabala maslina na otoku, među kojima je više mladih nego starih, oko 800 vinovih loza, dosta voća i povrća. Samo da su nam uređene ceste na otoku, svima bi bilo bolje ne samo mještanima, nego i turistima", naglašava Ivan Špika, poručujući:

Poljoprivrednik Ivan Špika će na Drveniku bademima zasaditi 6.000 metara četvornih

"No, ja sam oko 50 godina u poljoprivredi i maslinarstvo pratim malo više nego druge poljoprivredne kategorije. Naše je povrće prepoznatljivo gotovo na cijelom domaćem tržištu, čak i izvan Hrvatske, po čemu je inače prepoznatljiv ovaj kraj, kao i po voću i ribi. Osim agruma na otoku se uzgajaju i trešnje, višnje, breskve, kruške, bademi, rogači, orasi... Bajame ću zasaditi na površini od 6.000 metara četvornih. To je naša budućnost. Zapravo druge budućnosti i nemamo, mora se više raditi da bi se i ovdje bolje živjelo. Kada bismo dobili cestu, bilo bi nam svima bolje - lakše živjeti na otoku. A raditi se mora da bi se živjelo i u ovom ruralnom prostoru. Očekujem kako će vjerojatno i moj primjer još više potaknuti mnoge mlade ljude na Velom i Malom Drveniku da se bave poljoprivredom."


Povezana biljna vrsta

Limun

Limun

Sinonim: - | Engleski naziv: Lemon | Latinski naziv: Citrus limon L.

Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 - 6 m visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Općina Slivno Mali Drvenik Veliki Drvenik Opuzen Rezidba maslina Dolina Neretve Uzgoj maslina Uzgoj mandarina Uzgoj agruma Edukacije poljoprivrednika Seoski turizam Ivan Špika Seget Donji Limeta Limun

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nisam ni znala da imam kuću u Poljskoj, ali tako je to kad si popularan Foto: LAG Gorski kotar :)