Mandarina

Mandarina se ubraja među najotpornije agrume pre­ma hladnoći. Zbog toga se ona može komercijalno, bez većeg rizika, uzgajati duž obale srednje i južne Dalmacije te je postala gospodarski najvažnija među ostalim vrstama agruma. Za naše uzgojno područje najznačajnija je skupina Satsuma ili Unshiu man­darinka. Iako sliči svojem srodniku naranči, njezina kora se puno lakše guli, kriške lakše odvajaju, a okus joj je slađi. U 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C (naranča na istu količinu ima 50 mg C vitamina), a tu su i vitamini B skupine, minerali kalcij, magnezij, cink, pa čak i 160 mg kalija, koji je, između ostalog, zaslužan za dobar rad srca.

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

Najopasnije su niske temperature tijekom stude­nog ili početkom prosinca te krajem ožujka i počet­kom travnja jer rani jesenski i kasni proljetni mrazevi mogu uništiti lišće, izboje i plodove. Kod do­bro pripremljenih stabala za zimu, mrazevi i do -4,5 °C ne nanose znatne štete. Pri temperaturama od -4,5 °C do -6 °C može doći do oštećenja lišća i jedno­godišnjih izboja, a ako se temperatura spusti ispod -10 °C, može stradati čitavo stablo, sve do podloge. Najosjetljivija su mlada stabla u dobi do 5 godina. Visoke temperature zraka same po sebi nisu ograničavajući čim­benik uzgoja, ali one obično donose nisku relativnu vlagu zraka i suhe vjetrove, koji nepovoljno djeluju na mandarinu. Zasjenjivanjem područja oko stabala ili navodnjavanjem mogu se ublažiti posljedice, odnosno može se sniziti temperatura tla u zoni korijenovog sustava.

Relativna vlaga zraka

Ako se relativna vlaga zraka spusti ispod 50 % (kad su temperature više od 30 °C), može doći do poremećaja u fiziološkim funkcijama stabala, što se očituje u opadanju zametnutih plodića te značaj­nom smanjenju uroda. Ako se relativna vlaga zraka spusti do 30 %, a bude popraćena visokim tempe­raturama i suhim južnim vjetrom, transpiracija se naglo pojačava te korijenov sustav nije u stanju opskrbiti korijen do­voljnom količinom vode, pa biljka crpi vodu iz plodova, koji zbog toga opadaju. Ta nepovoljnost našega klimata može se ukloniti povećanjem relativne vlage zraka orošavanjem krošnje.

Voda

Količina vode za navodnjavanje može biti ograničavajući čimbenik za uzgoj mandarine koja je posebno osjetljiva od svibnja do listopada. Količina vode za navodnjavanje za uzgoj mandarine koja je posebno osjetljiva od svibnja do listopada iznosi 3 000 – 5 000 l vode za jedan hektar nasada.

Tlo

Razina pod­zemne vode trebala bi biti ispod 80 cm. Osim toga, opasne su i stajaće vode, koje mogu biti posljedica nepropusnosti tla ili visoke razine pod­zemne vode. Mandarina se može uzgajati na svim tlima, osim ako su osobito glinasta i glinasto-ilovasta. Najpovoljnija su srednje propusna tla, s dovoljno organske tvari ili humusa, dobroga kapaciteta za vodu, dovoljno duboka za razvoj korijenova sustava te stvaranje pričuva (rezervi) vode. Reakcija tla trebala bi biti slabo kisela (pH 6,0 do 6,5) te slabo do srednje alkalna u velikom dijelu primorja (pH 7,5 do 8,0), s velikom količinom ukupnog, a malom količinom aktivnog vapna (ne više od 10 %).

Izbor položaja za podizanje nasada

Najpogodniji su južni, jugozapadni i jugoistočni položaji, a najnepovoljniji sjeverni. Najpovoljniji su južni položaji bliže moru ili uz korita rijeka, gdje je stalno kretanje zračnih masa. Vrlo su važni mikroklimatski čimbenici poput udaljenosti od mora, ekspozicije reljefa i nadmorska visina.

Priprema tla za sadnju

Nakon procjene mogućnosti uzgoja mandarine na osnovi proučavanja ekoloških uvjeta nekog područja, stručnjak projektira nasad. Priprema tla za sadnju sastoji se od čišćenja parcele od ostataka prošlih kultura, ravnanja terena i rigolanja. Na temelju laboratorijskih analiza tla, tlo se obogaćuje potrebnim hranji­vim elementima koji se dodaju prije dubokog oranja (meliorativna gnojidba), a u količinama i obliku koje preporučuju stručnjaci. Gnojivo se rasipa ravnomjerno po cijeloj površini, na­kon čega se izvodi duboko oranje na dubinu koja se preporuči, a obično od 40 - 50 cm. Duboko oranje najbolje je obaviti tijekom ljeta jer je kakvoća rada najbolja, a i korovi se lakše uništavaju.

Prije sadnje prilazi se razmjeravanju i obilježavanju sadnog mjesta prema planu sadnje, iz kojeg se vide raspored sadnog mjesta, smjer i orijen­tacija redova. Najbolje je ako se sadnice sade pomoću sadne daske, a tada su potrebna tri kolčića koji određuju središte sadnog mjesta. Nakon što smo razmjerili i obilježili sadna mjesta, neposredno prije sadnje kopaju se jame. To se može obaviti strojno, voćarskim svrdlom ili ručno. Ako je obavljeno rigolanje, jame su ma­nje, a ako nije, kopaju se veće jame da bi se barem djelomično popra­vila struktura tla te provela naknadna meliorativna gnojidba, gnoje­njem jame mineralnim i organskim gnojivom. U tom slučaju jama se kopa jedan do dva mjeseca prije sadnje.

Zaštita od vjetra

Nepovoljno djelovanje sjever­nih i južnih vjetrova smanjuje se podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva, koji se sastoje od armature s mrežom ili pak od drveća, najčešće maslina ili čempresa. Bilo bi poželjno da se vjetrozaštitni pojasevi mogu posaditi nekoli­ko godina prije mandarina, da bi mlade sadnice odmah nakon sadnje imale odgovarajuću zaštitu od vjetra.

Izbor sadnog materijala

Sade se sadnice nabavljene u specija­liziranim rasadnicima koji provode zdravstvenu kontrolu matičnih nasada i sadnica na bolesti, štetnike i nematode. Svaka sadnica treba imati etiketu na kojoj se vidi ime rasadnika, sorta, podloga, klasa i broj deklaracije, kojom se jamči da je sadnica bila pod stručnim nad­zorom. Sadnice je najbolje naručiti godinu dana prije sadnje. One su obično u plastičnim kontejnerima, pa se sadnja može obavljati tijekom cijele godine ako ima dovoljno vode za natapanje. U toplijem području može se saditi početkom jeseni, nakon prvih obilnih kiša, a na hladnom i vjetrovitom području preporučuje se proljetna sadnja.

Izbor podloga

Mandarina Unshiu ne uzgaja se na vlastitom korijenu nego na podlozi drugih vrsta i rodova Citrus, Poncirus i njihovih hibrida. Koje će se podloge odabrati za uzgoj, ovisi o proizvodnom području, odnosno o njegovim klimatskim i edafskim (reljefnim) prilikama. Najviše upotrebljavane podloge za man­darinu u svijetu su Poncirus trifoliata, Gorka na­ranča, Juzu (Citrus junos), Ichangensis (C. ichan-gensis), Limun sorte Mayer, Citranži - hibridi P. tri­foliata s narančom C. sinensis, te hibridi P. trifoliata s grejpom (C. paradisi) koji se nazivaju Citrumelo. U našim uvjetima uzgoja najznačajniji je utjecaj podloge na otpornost prema hladnoći, što znači da o vrsti podloge ovisi mogućnost uspješnog uzgoja mandarine Unshiu.

Izbor sorata

Prema vremenu zriobe preporučuju se: Vrlo rane: Zorica rana, Ichimaru i Chahara; Rane sorte: Okitsu i Miho; Srednje kasne sorte: Kuno i Seto; Kasne sorte: Owari 145 (selekcija s Korzike, otporna na niske temperature), Ootcu - sorta man­darine Unshiu s najkvalitetnijim plodovima te Aoshima, krupnoplodna sorta, pogodna za dulje čuvanje.

Izbor uzgojnog oblika

Mandarina ima tendenciju stva­ranja krošnje u obliku vaze, pa nije teško oblikovati upravo takav uzgojni oblik. U tom cilju može se već u rasadniku ili nakon sadnje intervenirati orezivanjem na željenu visinu. Obično se orezuje na visinu 40 do 60 cm, na onome dijelu gdje je sadnica dovoljno zrela. Iz gornjih pupova razvije se nekoliko postranih izboja, od kojih se dobiju tri do četiri pravilno raspoređena izboja. Ostali izboji moraju se od­straniti. Da bi izboji dobili pravilan kut granjanja od središnje osi, po­trebno ih je usmjeriti, što se može činiti pomoću trstike ili pomoću po­sebnih šablona specijalno napravljenih za tu svrhu. Kad primarne skeletne grane dostignu dužinu 30 do 40 cm i kad su na toj dužini zre­le, prikraćuju se da bi se tijekom vegetacije iz njih dobili novi izboji koji su zapravo sekundarne grane. Prikraćivanjem sekundarnih grana na istu dužinu dobivaju se gra­ne trećeg reda, a njihovim prikraćivanjem dobivaju se grane četvrtog reda, koje bi trebale biti rodne.

Vrijeme i tehnika sadnje

Pri sadnji treba paziti na mjesto cijepljenja, a sadi se malo pliće jer će sigurno doći do slijeganja. Uz sadnicu se stavlja kolac sa sjeverne strane, a na samu sadnicu kartonski ili pla­stični štitnik koji služi kao zaštita deblu od sunčevih opeklina, od smrzavanja zimi, od prevelikog isušivanja zbog bure, kao zaštitnik od glo­davaca i da spriječi rast izboja s podloge i suvišnih izboja plemke. Nakon sadnje po­trebno je svaku sadnicu za­liti s 10 do 15 litara vode. Zalijevanje je po­trebno ponoviti sedam do deset dana nakon sadnje. Sadnice se vežu uz kolac, a vezanje se obavlja u obli­ku broja osam. Vezove je potrebno tijekom vegetaci­je provjeravati da se ne bi urezali u mladu biljku. Na­kon sadnje, treba prikratiti sadnice na željenu visinu da bi se mogle iz postranih pupova razviti buduće skeletne grane.

Održavanje nasada

Rezidba

Redovna rezidba mandarina pro­vodi se nakon prestanka opasnosti od mrazeva, u ožujku, a ljetna tijekom travnja i vegetacije. Grančice koje rastu u unu­trašnjosti krošnje odstranjuju se jer ne daju kvalitetne plodove. Prikraćuju se vodopije ako nisu uklonjene ljetnom rezidbom, režu se suhe, bolesne grane, koje se preklapaju ili koje su oštećene. Tijekom vegetacije provodi se ljet­na rezidba, prikraćivanje izboja (pinciranje), te povijanje izboja ili uk­lanjanje okomitih izboja (vodopija). Rezidba tanjih grana izvodi se škarama, a debljih pilom. Nakon rezidbe, sve veće rezove treba pre­mazati voćarskim voskom. Orezane grane i grančice treba skupiti i spa­liti.

Obrada tla

Mandarina razvija korijen bliže površinskom sloju tla, pa se ne pre­poručuje duboka obrada. Rana proljetna obrada počinje kada se tlo do­voljno prosuši, a obično se izvodi sredinom ožujka. Tom obradom isto­dobno se zaorava stajski gnoj te osnovno mineralno gnojivo. Obično je to oranje do 25 cm dubine. Ljetna obrada provodi se prema potrebi, a obično nakon svakog ili svakoga drugog navodnjavanja radi »zatva­ranja« vlage u tlu te sprječavanja rasta korova. Ljet­na obrada izvodi se tanjuračama, drljačama i kultivatorom. U mladim nasadima obrada unutar reda obavlja se ručno, a u starim nasadima bočnim frezama ili se prostor tretira herbicidima. Dubina ljetne obrade je 10 - 15 cm. Jesenska obra­da obvezatno se obavlja nakon berbe mandarina i to plugom jer se tlo zbog gaženja dosta zbije.

Gnojidba

Pri podizanju nasada mandarina obavlja se meliorativna gnojid­ba tla fosfornim i kalijevim gnojivima, u količini koja je potrebna, na osnovi kemijske analize tla. Drži se da je tlo dobro opskrbljeno osnov­nim hranjivim elementima ako u 100 grama tla ima 20 mg fosfora i 40 do 50 mg kalija u sloju do 60 cm dubine. U rodnom nasadu mandarina gnojidbom se održava plodnost od­nosno nadoknađuje se količina hraniva koja se iznosi iz tla. Kao najpovoljnija količina hraniva preporučuje se gnojidba s 300 g dušika, 140 g fosfora i 200 g kalija po stablu mandarine u rodu. Stajski se gnoj dodaje krajem veljače ili početkom ožujka zajedno s osnovnom mineralnom gnojidbom, te se zaorava.

Navodnjavanje

Mandarina Unshiu traži dosta vlage i vrlo je osjetljiva na nedostatak vode u tlu tijekom vegetacije, od svibnja do listopada. Količina vode po­trebna za natapanje mandarine ovisi o sasta­vu tla, razini podzemne vode, evapotranspiraciji, gu­stoći nasada i mnogim ostalim klimatskim čimbenicima. U našim klimatskim prilikama prosječno je potrebno 3 000 - 5 000 m3 vode za jedan hektar nasada. Kvalitetna voda za natapanje ne smije imati pH vrijednost veću od 8, ukupna količina soli ne smije biti veća od 700 mg/l, količina klora ne veća od 150 do 200 mg/l, a količina bora ne smije biti veća od 0.5 ppm.

Izvor: Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.