Pretraga tekstova
Početak studenog idealan je za rasipanje stajnjaka oko voćaka. Nakon rasipanja najbolje ga je frezom unijeti u zemljište
U našim voćnjacima najviše se koristi ovčji i kravlji stajnjak dok se konjski, pileći i svinjski slabije koriste. Ovčiji je suši, dok kravlji ima više vode u sebi. Pileći je previše jak jer sadrži puno dušika, pa se mora razblažiti s vodom, a ima i više fosfora, u odnosu na ostale.
Konjski i svinjski spadaju u tople stajnjake i također su dobri za prihranjivanje stabala.
Bez obzira koji se koristi bilo bi dobro da je zreo, odnosno, da je odležao barem godinu dana. Da je stajnjak zreo najlakše možete saznati ako se lako mrvi, odnosno, rasipa u šaci. Može se koristiti i svježi, ali je njemu potrebno nekoliko mjeseci da sazri i najbolje je da se odmah, kao i zagorjeli, unese u zemljište. U suprotnom, u slučaju visokih temperatura i čestih kiša može doći do preranog sušenja, odnosno, ispiranja hranjiva.
Po jednom stablu, koje je u punoj rodnosti, dovoljne su po četiri lopate s obje strane stabla, koji mora biti odmaknut barem pola metra od debla jer su korijenove žile koje prikupljaju hranjiva udaljene od sadnog mjesta i debla.
Prilikom podizanja voćnjaka najčešće se koristi 40 tona stajnjaka po hektaru, a kasnije, kada voćke budu više razvijene i uđu u plodonošenje, može se dodati i 60 tona jer bi trebalo nadoknaditi hranjiva koja je biljka uzela tijekom vegetacije.
Kada su voćke mlađe, stajnjak se stavlja neposredno oko njih, ali bez dodirivanja kore, da ne bi došlo do propadanja sadnice. Korijenov sustav kod starijih stabala, nakon sedam, osam godina, prepliće se sa žilama voćaka iz susjednih redova tako da se stajnjak može rasipati po sredini.
Što se tiče zrelosti, jedan od načina da se utvrdi može li se koristiti za gnojidbu je i prisustvo glista. Ako ih pronađete, budite sigurni da se može koristiti za prihranu voćaka. Gliste jedu dnevno oko jedan gram stajnjaka, a nakon godinu do dvije, dolazi do stvaranja lumbrihumusa koji se također može koristiti za gnojidbue. Takav, kompletno prerađen od glista prava je "mineralna bomba" za svaku voćku, pa i povrtne vrste.
Stajski gnoj je pravo bogatstvo - to napokon svima postaje jasno
Nemojte se iznenaditi ako u njemu pronađete ličinke gundelja. Kada se unesu u zemlju hrane se korijenjem biljaka, pa i voćaka, dok odrasli kukci oštećuju listove.
Tagovi
Stajnjak Gliste Lumbrihumus Gnojidba voćaka Gundelj
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljima Podravine i Slavonije širi se opojni miris kamilice 🌼 Još nemamo podatak koliko je površina pod ovom kulturom zasijano jesenas, a 2023. bila je na 3.788 hektara.