Pravo je vrijeme da se stabla prihrane organskim, fosfornim i kalijevim gnojivima. Zašto treba izbjegavati ona koja su bogata dušikom?
Jesenska gnojidba je od izuzetne važnosti za voćnjake, jer se procesi u voćnim stablima ne zaustavljaju poslije berbe. Voćke tada kreću s prilagođavanjem na zimske uvjete sve dok temperatura ne padne ispod 10ºC, kada ulaze u fazu zimskog mirovanja.
U ovom periodu akumuliraju se hranjive tvari do potpunog opadanja listova. Biljka ih intenzivno usvaja, jer će joj one biti neophodne da pokrene vegetativne procese na proljeće. Skladište se šećeri i aminokiseline, ali i minerali. U samom stablu se smanjuje sadržaj vode. Izbalansirna prihrana u ovom periodu omogućuje voćnim stablima da prezime bez gubitaka, u proljeće formiraju više plodova, a utječe i na njihovj kvalitetu i povećava prinos.
U jesen obavljamo berbu plodova, opada lišće, a mladice odrvene. Stablo nema potrebe za dušikom kao tijekom vegetacije. Ovaj mineral aktivira rast korijena, mladica, listova i prvi se unosi u zemlju u proljeće.
Zato je sada vrijeme za primjenu gnojiva koja su bogata fosforom, kalijem i brojnim mikroelementima.
Fosfor doprinosi nastanku složenih aminokiselina i njihovom deponiranju. Kako nije topiv u vodi, najbolje je da se dodaje prilikom okopavanja do dubine od 15 cm.
Imunitet stabla, nakupljanje šećera i dozrijevanje plodova je pod djelovanjem kalija. Neophodan je kako bi se voćka obranila od nepovoljnih utjecaja okoline.
Osim mineralnih, možemo dodati organska gnojiva i drveni pepeo, kao i kompost, zreli stajnjak, humus, glistinac. Oni obogaćuju zemljište potrebnim hranjivim tvarima, poboljšavaju njegove karakteristike, strukturu, propusnost za vodu i zrak. Stajsko je bogato hranjivim tvarima i poboljšava fizička svojstva zemljišta.
Bogat fosforom i kalijem pepeo od drveta je odličan za prihranu u ovom periodu. Sadrži i željezo, bakar, kalcij, bor i brojne druge neophodne elemente.
Unošenje se obavlja u plitkom površinskom sloju zemljišta, a korijen se rasprostire u dubinu. Što je dublje kopanje, to može doći do većeg oštećenja korijena. Zbog toga uneseno gnojivo ostaje u površinskom sloju.
U jesen se primjenjuju organska, mineralna i kombinirana gnojiva. Kada su u pitanju organska, za mlada stabla ih dodajemo u količini od jedne kante (misli se na kantu od 10 l, op.a.), dok se za starija stabla ta količina povećava i do pet kanti.
Efikasan način obogaćivanja zemljišta oko stabala je sjetva zelenišnog gnojiva, a izuzetno korisno se pokazala gorušica, koja ima i zaštitnu ulogu. Ove biljke možemo uzgajati gotovo cijele godine i njihovom primjenom obogatiti zemljište organskom masom. Sjetva se obavlja u krugu oko stabla, zatim se zelena masa pokosi i ostavlja kao malč koji postepeno oslobađa hranjive tvari i minerale.
Gorušica je čistač zemljišta - koristi se kao zelenišno gnojivo i biopesticid
Od mineralnih se preporučuje primjena fosfornih i kalijevih gnojiva, a kako smo već rekli, treba izbjegavati primjenu dušičnih jer produžavaju vegetaciju i lakše dolazi do smrzavanja. Kod kombiniranih formulacija uzeti ona koje imaju manji sadržaj dušika, a veći fosfora i kalija.
Količine prilagodite kvaliteti zemljišta, starosti i rodnosti stabala.
Koštičavim voćkama sada treba dodati kalcij jer je neophodan za stvaranje sjemenih koštica. U slučaju nedostatka ovog minerala dolazi do otpadanja cvjetova prije oplodnje.
Tagovi
Autorica