Evidentan je pad proizvodnje, kako osigurati opstanak hrvatskog voćarstva?

U Zagrebu je održano 16. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), a uz podršku Hrvatskog agronomskog društva i suorganizaciju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Savjetovanje je ove godine bilo posvećeno temi: Izazovi hrvatskog voćarstva pod utjecajem klimatskih promjena.

Inače, ovo tradicionalno okupljanje voćara počelo je dan ranije, 9. Izbornim saborom HVZ-a, na kojem je za dužnost predsjednika izabran jednoglasno dosadašnji predsjednik, Branimir Markota, koji je upozorio da u 12 godina, koliko se bavi proizvodnjom jabuka u Moslavini na modernoj plantaži, niti jednu nije bio dohodovan, ali, dodaje, i dalje idemo u tome smjeru, jer proizvodnja hrane, nema alternative.

Dovodi se u pitanje opstojnost proizvodnje voća

Prema njegovim riječima, klimatske promjene postale su stvarnost i proizvoditi hranu u tim sve neizvjesnijim okolnostima postao je veliki izazov za sve dionike. Nadalje, kaže, raznorazne objektivne okolnosti proizvodnje voća koje osobito određuju klimatske promjene postale su determinirajući okvir opstojnosti i nastavka proizvodnje, ali pitanje je u kojim količinskim okvirima i kojoj kvaliteti.

Markota je kazao da zahtjevi tržišta s jedne strane, institucionalni okviri proizvodnje od ograničavanja upotrebe zaštitnih sredstava, do raznih "zelenih" zahtjeva, zaista dovode u pitanje opstojnost proizvodnje u postojećim okvirima, a kamoli kad je riječ o povećanju koje se očekuje.

"Proizvodnja hrane nije više samo problem proizvođača, nego i svih onih koji očekuju da je ima dovoljno, da je dobra, ukusna i lijepog izgleda i po mogućnosti jeftina. Voće se oduvijek proizvodilo i proizvodit će se i ubuduće, ali treba jasno reći da takva proizvodnja ima i određene troškove, a bez naknade tih troškova teško je očekivati opstanak velike proizvodnje", naglasio je.

U tom smislu, trebamo tražiti rješenja koja će osigurati neophodno potrebnu proizvodnju koja je tržišno prihvatljiva, a proizvođaču isplativa. Ovo savjetovanje, dodao je, organizirano je s ciljem sagledavanja svih okolnosti koje donose klimatske promjene sa svim posljedicama s jedne strane i kako se proizvođači snalaze s tim izazovima te na kraju ima li tu rješenja? Koji su to modaliteti borbe s prirodom? "To je tema o kojoj će se još mnogo razgovarati i pokušati naći odgovore na današnja pitanja", drži Markota.

Otvarajući savjetovanje, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga je kazala da brojne i učestale klimatske promjene treba adresirati, kako bi se mogli nositi s njima, bilo da se radi o vremenu dozrijevanja usjeva ili zaštitnim sredstvima. Ona je najavila smanjenje administrativnih opterećenja kako bi napravili najbolje za voćarski sektor, te bolje infrastrukturne projekte javnog navodnjavanja, kako bi ih koristilo što više korisnika. Cilj je, kaže, 14 posto površina RH pod eko površinama do 2027. godine, te uključivanje poljoprivrednika u sustav APIS, jer EK traži da se opišu problemi poljoprivredne proizvodnje. Uz to, istaknula je konverzijsku poljoprivredu, koja je jedna od sedam eko shema, a nosit će dodatni broj bodova na natječajima.     

Koje su stvarne potrebe distributivnih centara za voće?

Voditelj znanstvenih savjetovanja Hrvatske voćarske zajednice, Krunoslav Dugalić kazao je da se hrvatsko voćarstvo nalazi u dubokoj recesiji, jer je evidentan pad proizvodnje voća, a rastu površine u voćarstvu koje nemaju proizvodnju. Dodao je da voćarstvo nije samo ljubav već i gospodarska grana, te je nužno njegovo veće otvaranje novim tehnologijama kao i u drugim razvijenim državama.   

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je podsjetila kako su u Strategiji razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030., kao i Nacionalnim strateškim planom u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, postavljeni ciljevi koji se odnose na povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te obnovu ruralnih gospodarstava i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima.

Kako se čulo, površine pod navodnjavanjem planirano je podići na 50.000 ha, pod ekološkom proizvodnjom na 140.000 ha, u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji na 500 ha, površine pod trajnim nasadima proširiti za 5.000 ha, izgraditi regionalne distributivne centre i povećati udio proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe hranom, rekla je Petir i dodala kako je u realizaciju tih ciljeva prema procjenama potrebno uložiti 7,5 milijardi eura, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji hrvatske poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu.

Petir je istaknula da je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za izgradnju i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće predviđeno 610 milijuna kuna, no treba podsjetiti da taj novac moramo potrošiti do 2026. godine, i bilo bi dobro da se u toj omotnici nađe mjesta za sve one gdje postoji proizvodnja voća i stvarna potreba gradnje takvih centara.

Raste uvoz voća, a izvozi se industrijska jabuka   

Predsjednica Odbora je podsjetila da se nedavnim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nastojalo nagraditi one poljoprivrednike koji stvarno proizvode i stvaraju dodanu vrijednost. Najavila je tematsku sjednicu Odbora vezano uz nepoštena ponašanja osiguravajućih društava prema poljoprivrednicima i voćarima.

Upozorila je da je samodostatnost u proizvodnji voća prema posljednjem Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede iznosila svega 47,6 posto svih potreba domaćeg tržišta, a samodostatni smo u proizvodnji trešanja i višanja te jabuka. Promatrano u odnosu na prosječnu godišnju količinu uvezenog voća u prethodnom petogodišnjem razdoblju, u 2020. godini, uvoz voća iskazano količinski povećan je za 7,3 posto.

Upravitelj Proizvođačke organizacije Jabuka.hr, Luka Cvitan istaknuo je da su u sedam godina postojanja, a počeli su s 21 proizvođača jabuka, povećali proizvodnju, bez ozbiljnijih skladišnih kapaciteta, koji se kreću između 25.000 i 30.000 tona sa 4.500 jabuka sa 160 ha na 350 do 400 ha sa 13 milijuna kilograma. On je najavio izgradnju distribucijskog centra u vrijednosti 23 do 25 milijuna eura. Dodao je da sorta gala, domaća izvozna uzdanica, teško podnosi klimatske promjene, odnosno izvoz na prekomorske destinacije, pa se uglavnom izvozi industrijska jabuka.  

Predsjednik Kriznog stožera HVZ-a Željko Ledinski upozorio je na zadnjih 10 do 15 klimatski nepovoljnih godina za uzgoj voća, ali i neograničeni uvoz jeftinih poljskih jabuka na domaće tržište, kojih su prepuni trgovački centri.   

Prodekan FAZOS-a izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković predstavio je projekt s 33 različite sorte jabuka u dva pokusna voćnjaka, od ljetnih do zimskih, odnosno kasnih.

^{*Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije u okviru javnog natječaja za poticanje kvalitetnog novinarstva}