• Josip Pavić
  • 02.09.2018. 16:30

Velike vinarske zemlje su i velike nogometne zemlje!

Povodom donošenja novog Zakona o vinu razgovarali smo s Josipom Pavićem, prvim čovjekom Erdutskih vinograda. Dotakli smo se brojnih tema koje tište vinare, a i povezali ih s najvažnijom sporednom stvari na svijetu - nogometom

Foto: Vedran Stapić
  • 2.073
  • 241
  • 1

Velike vinarske zemlje su i velike nogometne zemlje. Uzmite Portugal, Francusku, Španjolsku, Italiju, Njemačku ili Argentinu kao primjer - to su sve velike vinske zemlje, ali su i nogometne velesile. Jedino se u tom društvu još Hrvatska mora definirati. Ljetos smo dokazali da smo velika nogometna zemlja, a još moramo potvrditi da smo Little Big Country (eng. velika mala zemlja) i u vinima.

Riječi su to Josipa Pavića koji je pravi sugovornik za ovakvu komparaciju. Iza sebe ima bogatu karijeru u obje komponente teze. Više od 25 godina u najvišim nacionalnim nogometnim krugovima - kroz upravu osječkog prvoligaša (bivši predsjednik, zamjenik predsjednika i član uprave NK Osijeka). Nota bene, on je i potpisao prve ugovore s Davorom Šukerom, a i Ljupkom Petrovićem - koji su u kasnijim karijerama otišli do vrha svijeta, a kojih se rado prisjeti.

S druge strane, bogata poslovna biografija Josipa Pavića još nije završena. Ovaj cijenjeni gospodarstvenik je proveo više od 40 godina na različitim rukovodećim funkcijama - IPK Osijeka, Šećerane, Kandita, Erdutskih vinograda i dr. U jednom i u drugom društvenom uređenju, u jednom i drugom obliku vlasništva i trženja. Danas je umirovljenik, ali aktivan savjetodavno - rado svoje bogato iskustvo dijeli u ulozi predsjednika nadzornog odbora Erdutskih vinograda, trećeg po veličini vinskog igrača na tržištu RH. Život ga je vezao uz ovu vinariju, još tamo od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Puno se toga dogodilo od kada je kao direktor razvoja IPK Osijeka, osamdesetih vodio projekt izgradnje nove vinarije u Erdutu, pa sve do danas kada je i jedan od njenih vlasnika. 

Razgovor je ovo s važnim povodom jer je novi prijedlog Zakona o vinu prošao javnu raspravu, a očekuje se da ga vrlo skoro, nakon međusektorskog usklađivanja, Ministarstvo poljoprivrede uputi Vladi RH, a nakon čega će isti krenuti prema Hrvatskom saboru na prvo čitanje. 

On donosi značajne organizacijske promjene u sektoru proizvodnje vina, s ciljem daljnjeg razvoja vinarstva i vinogradarstva, a prvi čovjek Erdutskih vinograda sudjelovao je u njegovom kreiranju.

Zakon kao terapija sektoru

"U Europi, ako izuzmemo Alpe i velike gradove, gotovo sav kontinentalni turizam je vinski turizam", opisuje Pavić važnost vina u ekonomiji kontinenta i dodaje:

"Kod izrade prijedloga Zakona postavio sam si jednostavan koncept. U poslu ako imaš dosta novaca ne trebaš ništa mijenjati. Samo nastavi tako. Ako imaš malo ili nemaš uopće, onda imaš problem. Kao kad imaš temperaturu. Sigurno si bolestan, a liječnik će ti reći točnu dijagnozu. Tako je i u poslu, ako je tvoj biznis bez novaca, onda je sigurno bolestan. Dijagnoza je postavljena, a Zakonom želimo terapijski djelovati."

Kao osnovni problem navodi da su vinari povukli nedovoljno novaca iz EU fondova. Da razvoj sektora nije dovoljno brz, jer banke nerado financiraju njihove projekte. "Ako banke ne žele financirati naš razvoj onda imamo problem. Ako ti ne daju kredit, preispitaj se", kaže Pavić.

U poslu ako imaš dosta novaca ne trebaš ništa mijenjati. Samo nastavi tako. Ako imaš malo ili nemaš uopće, onda imaš problem.

Uočili su da domaće vinarstvo nema smišljene adekvatne marketinške strategije

"Ako danas komparirate naša vina s primjerice francuskim, odmah će svi na prvu i bez kušanja reći da su njihova vina bolja. To je posljedica dugogodišnjeg nacionalnog vinskog marketinga Francuske", ističe kao važnu pretpostavku novog Zakona.

U sektoru bilježimo međusobna uspoređivanja vinara, koja su u nacionalnim okvirima kroz brojna natjecanja podigla kvalitetu naših pojedinih etiketa. Promocijom te kvalitete važno je nastaviti razvoj vinogradarstva i vinarstva, jer je marketing vina danas najefikasnije ulaganje, za trenutnu razvojnu fazu. 

Moramo zajedno popraviti percepciju naših vina

Po prijedlogu novog Zakona kreiraju se 4 regije koje čine nacionalnu: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. 

"Ministarstvo je reklo ovako. Koliko god vi vinari date za promociju, Ministarstvo će dati duplo. Mi damo 1.000 kuna, oni dodaju 2.000 za našu promociju. To će pokazati koliko mi vjerujemo u naše proizvode i potaknuti procese zajedničko djelovanja. Vrijedi za sve razine, od najmanjih vinskih organizacija do najvećih. Profesionalan pristup temi, nikako više amaterski", kaže Pavić i nastavlja: 

"Primjera radi. Mi imamo Wine&Bike i svi u Erdutu procijenimo da to nama donosi vrijednost – tu su Brzica, Siber, Jasna (Antunović op.a), Janečić, Klasiček, Heim, mi i drugi. Mi moramo zajednički donijeti odluku da ćemo u to i slične projekte uložiti te tako zajednički podići cijenu vina naše vinske regije ili pod-regije. Gradeći percepciju izgraditi prihode."

U Europi, ako izuzmemo Alpe i velike gradove, gotovo sav kontinentalni turizam je vinski turizam, ističe Josip Pavić

Javlja se tu pitanje što ako netko ne želi sudjelovati, a koristi benefite ulaganja ostalih. 

"Da, to je pitanje već bilo aktualno, ali ja više volim da prvo pričamo o onima koji hoće. To je tehničke naravi. Uvijek se stignemo baviti onima koji ne žele."  Dodaje da bi rado podržao obavezu sudjelovanja, baš kao što je praksa u drugim zemljama. U susjednoj Mađarskoj je obavezno sudjelovanje svih. Kao dio vinske općine, pod-regije ili regije vinari imaju brojna prava, ali i obaveze. Dodaje i paralelu sa školskim sustavom:  

"Kad je uvedeno obavezno osnovnoškolsko obrazovanje logika je bila jednostavna: ne možeš o tome odlučivati kada nisi ni pismen. Prvo se opismeni pa onda možeš odlučivati. Takvu paralelu možemo povući kada govorimo u vinima."

Zašto vina iz Makedonije završavaju u RH?

Sivo tržište je također tema Zakona jer otprilike 50-ak% vina koje ide u potrošnju, ne ide preko Zavoda za vinarstvo - što se smatra velikim izazovom.

Komparacije radi, sivo tržište vina u EU se kreće oko 1,5% dok je kod nas 47%. Što prevedeno sugerira da je naše sivo tržište 30 puta veće od europskog?! Nabraja naš sugovornik podatke i kaže:

"Hrvatska je uvezla blizu 30 milijuna litara vina, od toga je više od 20 iz Makedonije. Zašto je to problem? Najjeftinije vino koje dolazi u EU iz trećih zemalja je ono iz Makedonije. Jeftinije je od onog što dolazi iz Čilea, Južne Afrike, Moldavije, Gruzije." 

Čak 40%-tog vina dolazi na tržište Hrvatske, a u Mađarsku praktično ništa. To implicira kako postoji mehanizam koji omogućuje da to vino završi kod nas, a ne kod naših sjevernih susjeda. Velika su očekivanja naših vinara od novog Zakona jer je želja da se dodatno štiti Graševina:

"Dodatni je problem za nas u Slavoniji što veliki dio tih vina dolazi iz Makedonije pod nazivom Graševina. Mi znamo da to nisu graševine, jer ih tamo nema. Zakonom želimo precizirati terminologiju te tako stvoriti red na tržištu. Mi imamo i saznanja da se tamo izdaju svakakve potvrde. Kakve god treba. Mi kažemo da s hektara graševine možemo proizvesti samo 12 tona grožđa da bi imali vino s porijeklom. Ne možeš više, gotovo je. Tako Zakon rješava pitanje sivog tržišta uvoza", zaključuje Pavić problematiku uvoznih vina.

Domaće tržište urediti će nadzornici

Kada je riječ o domaćoj komponenti sivog tržišta, poznato je da ono nastaje u vinogradu. Pa smo pitali kako Zakon kani taj segment urediti?

"To Zakonom rješavamo uvođenjem vinskih nadzornika čija je zadaća praćenje vina na domaćem tržištu. Oni će djelovati u okvirima vinskih organizacija. Praćenje od rezidbe do puštanja u promet grožđa, mošta i vina. Njima će se pred berbu prijaviti očekivana količina grožđa, procjena prinosa. Sve će se bilježiti online. I tu će se definirati sljedivost - kuda grožđe, mošt i vino idu te kako i gdje dolaze na tržište."

Dodatni je problem za nas u Slavoniji što veliki dio tih vina dolazi iz Makedonije pod nazivom Graševina. Mi znamo da to nisu graševine, jer ih tamo nema. Zakonom želimo precizirati terminologiju te tako stvoriti red na tržištu.

Nedostaje nam samopouzdanja

Nameće se pitanje i zašto domaći kupac nedovoljno vlastitim ponašanjem štiti našeg proizvođača? To on veže uz termine samopouzdanja koristeći jednu prigodnu nogometnu paralelu:

"Našem narodu treba vratiti samopoštovanje. Iz samopoštovanja se dolazi do samopouzdanja, a kada njega imaš onda se možeš nositi sa svima. Evo da opet usporedimo s nogometom. Kad igrač izgubi samopouzdanje onda igra samo loptu nazad, nazad. Nitko pri tome ne griješi, ali mi ne možemo prijeći centar. Pitanje je samo kada ćemo dobiti 5 komada. Tako je i na našoj javnoj sceni. Ljudi su izgubili samopoštovanje. Postavlja se pitanje, a zašto? Primijetili su da ih drugi ne poštuju. Njihova okolina u međusobnoj interakciji. Zašto? Gotovo da je kod nas postao pokazatelj ljudske slabosti ako o nekome govoriš pohvalno ili dobro, lijepo. Skoro da je dokaz snage ako o nekome pričaš loše. Tu dolazimo do zatvorenog kruga. Ako ti o nekome pričaš loše, zašto bi on o tebi pričao dobro? Nakon nekog vremena osjetiš da ljudi o tebi ne misle dobro i počneš sumnjati u sebe. I onda ide ta lopta nazad."

Detektira svojim iskustom situaciju na svoj način i dodaje kako nikada nije čuo Nijemca da govori loše o firmi u kojoj radi ili o Njemačkoj. On kaže da je rješenje jednostavno:

"Izgubili smo elementarno poštovanje. Poštujmo se međusobno pa će to reflektirati i kod respekta i domaćeg proizvoda. Tu svakako marketing može pomoći, kod te vrste gospodarskog nacionalizma ili još bolje rečeno cijenjenja samog sebe", zaključuje naš sugovornik.
 


Tagovi

Josip Pavić Zakon o vinu Erdutski vinogradi Interview Nogomet


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)