• Berba grožđa
  • 01.09.2018. 10:30

Grožđe je zdravo, visokih šećera, ali niskih kiselina

Vinogradarsku godinu obilježile su velike količine padalina i rane visoke temperature koje su dovele do najranije berbe na lokalitetima istočne Hrvatske. Provjerili smo kakve rezultate imaju Erdutski vinogradi i kakva vina možemo očekivati od njihove strojne berbe.

Foto: Vedran Stapić
  • 3.067
  • 217
  • 0

Oni danas traže spremne pilote, a ne berače jer se radi na novim tehnologijama, kaže njihov glavni tehnolog. Unazad 6 godina beru isključivo strojno s dva kombajna - jednim samohodnim njemačke proizvodnje i drugim vučenim talijansko-francuskim kojeg smo danas zatekli u berbi iza traktora John Deere 5085M. Mjesto radnje je na krajnjem istoku Hrvatske, nedaleko graničnog prijelaza sa susjednom Srbijom, Erdut - Bogojevo. 

Dnevno ovi moćni strojevi oberu 20 hektara vinograda odnosno oko 200 tona gožđa, što je posebno olakotna okolnost za ovu ekonomsku cjelinu, u današnje vrijeme manjka radne snage. 

"Lakše nam je upravljati s berbom s 2 kombajna nego s velikom grupom ljudi. Evo i primjera u brzoj računici kod graševine - u prosjeku jedan radnik ubere oko 400kg što znači treba Vam 25 radnika za hektar za nekih 10 tona. A mi beremo 35 dana. Umjesto toga naši kombajni uberu 20 hektara na dan, rade 24 sata i mogu raditi u svim uvjetima. Kombajnu ne smeta vjetar, vlaga, hladnoća ili vrućina." , kaže nam tehnolog iz uvoda Mladen Alpeza, dok pratimo kako kombajn prolazi red po red. 

Riječ je o Erdutskim vinogradima, o jednoj od vodećih domaćih vinarija. Oni obrađuju oko 500 hektara vinograda, dok im godišnja proizvodnja vina iznosi iznad 3,5 milijuna litara. Ti brojevi ih svrstavaju u TOP 5 domaćih proizvođača vina.

9 tretmana zaštite

Vodeći agronom ovih vinograda ovu godinu ocjenjuje kao zahtjevnu. Relativno topla zima, rano proljeće i buđenje vegetacije te vrlo brzo potom i prave ljetne temperature. 

"Loza je rano krenula, bilježili smo intenzivan i bujan porast i sada imamo raniju berbu. Imali smo ovdje i jako puno oborina, znali smo se šaliti da smo dobili monsunsku klimu.", opisuje Mladen.

Ta vlaga i temperatura stvorili su uvjete za razvoj bolesti, pa se nameće pitanje zaštite loze? Pitali smo ga, a on spremno odgovara: 

"Mi imamo vlastitu šprancu zaštite. Svoj pristup, svoj recept ili taktiku korištenja preparata. Morate uskladiti faktore čovjeka, tla, klime i strojeva. I onda je tu još ta gljiva sa svojom biologijom koja nema slobodan dan. Ali bez obzira na sve imali smo ove sezone 9 prskanja baš kao i prethodnih godina. To je naš standard.

Tehnolog Mladen Alpeza ističe kako se drže filozofije da se vinograd štiti kad je zdrav

Držimo se filozofije da se vinograd štiti kad je zdrav i kad je dobro vrijeme. Mi primjerice idemo sa puno vode za razliku od nekih drugih. U rano proljeće imali smo nešto zelenog botritisa, što se moglo i očekivati s obzirom na količine kiša."

Bez obzira na sve izazove očekuju dobre rezultate. Obišli smo vinograd, bobe su velike, kao i grozdovi koji izgledaju zrelo i zdravo. 

"S berbom smo ove godine krenuli 18. kolovoza, dok su čak prve procjene govorile da ćemo startati i 10 dana ranije. Da nije na kraju zahladilo i bilo bi tako. Rezultati su dobri, a Imamo iznimno dobre eksle (oechslu) u graševinama, što naše enologe čini zadovoljnima", kaže Alpeza.

Graševina nikad nije izdala

Od 513 hektara ovih vinograda, više od pola njih, čak 280 hektara je pod graševinom, ali ima i drugih sorti. Stoga se nameće pitanje što je to što daje najbolje rezultate na ovom terenu i podneblju ovog dijela Podunavlja? Pitamo Mladena, koji iskustveno kaže:

"Tu sam 7 berbi i mogu reći da nas graševina nikada nije izdala. Po mom mišljenju od bijelih sorti dobre rezultate nam daje i chardonnay pa i rajnski rizling - iako je on vinogradarski dosta zahtjevan. Kod crvenih bih izdvojio francuske klasike - merlot, cabarnet sauvignon i cabarnet franc".

Melita Rumbak je glavni enolog ove vinarije, a iza sebe ima 16 berbi i jednako toliko različitih vinogradarskih godina. Kaže da je grožđe zdravstveno dobro, ali i da parametri ocrtavaju neobičnu godinu.

"Dnevno nam uđe oko 200 tona grožđa u vinariju. Graševina je sad u punom jeku, mada je to dosta rano što se tiče zriobe. Kiseline su dosta niske, pH visok. Šećeri relativno dobri. Bit će to poprilično zahtjevna godina što se tiče podruma i kasnije njege tog vina. Čim je pH viši, veći je rizik čuvanja vina."

Melita Rumbek, glavni enolog vinarije kaže kako će ovo biti poprilično zahtjevna godina

U tim godinama bilo je i klasičnih ručnih, ali i 6 strojnih berbi, pa se nameće pitanje koji su izazovi proizvodnje vina nakon strojne berbe? 

"Nama je danas nezamislivo brati ručno. Trebali bismo imati 500 ljudi da poberemo grožđe u optimalnom roku. Ovako možemo puno bolje upravljati berbom, mi za sat vremena krenemo i stanemo. Kombajn začas ode na drugu lokaciju, što je s ljudima teško. Beremo noću ako su temperature veće, što inače nije moguće."

Oštećenja koja nastaju na bobicama kao posljedica rada stroja vode oksidaciji pa ranije kreću svi procesi, dok je još sirovina na putu u vinariju. 

"Imamo tu sreću da je vinarija jako blizu vinogradima pa taj problem nije tako značajan. Drugo, zaštitu provodimo već u toj fazi. U prihvatni koš kombajna već možemo dodati sumpor, tanine i enzime da ga štitimo na putu. Dok se ne obradi i dođe u kontrolirane uvjete."

Oni ne samo da prate trendove u proizvodnji vina, nego i uz pomoć konzultanata iz Njemačke žele i formirati nove na našem tržištu. Uz pomoć stranih kolega iz Njemačke implementirali su uzgojni oblik 'minimalni rez' što je tražilo promjenu pristupa. 

"U tome smo prvi, nemam spoznaju da je netko drugi to primijenio u nasadima u Hrvatskoj. Želimo postaviti i druge trendove. Evo odlučili smo sa sortom Pinot crni pokušati napraviti vina u više kategorija. Od Blanc de noirs mirnog vina i pjenušca, pa do rosea i pjenušavog rosea od iste sorte. Od Pinota crnog tako želimo napraviti nešto više", kaže Melita pokazujući nam velike spremnike vina.

Ionski izmjenjivač, rješenje za kiseline

U vremenima klimatskih promjena, sa većim temperaturnim sumama, bilježe sve veće šećere, a sve manje kiseline. Noćne temperature ovdje ne padaju dovoljno da bih se te kiseline sačuvale, što će svakako biti izazovi u proizvodnji budućih traminaca ili muškata u ovoj regiji.

Kao tržišnu prednost iz ove vinarije ističu potpunu kontrolu nad proizvodnjom sirovine, a kažu i kako imaju sve potrebne tehnologije, dok i kontinuirano ulažu u nove. Kroz vinske omotnice zanovili su opremu u podrumu, ali i nabavili uređaj za korekciju pH u moštu

"U ovako problematičnim godinama kada je pH preko 3,5 vino je mikrobiološki rizično. Teško ga je takvog sačuvati. Zato koristimo taj novi ionski izmjenjivač s kojim spuštamo pH na željenu razinu bez dodavanja kiselina", zaključuje enologinja ovim rješenjem.
 


Fotoprilog


Tagovi

Erdutski vinogradi Mladen Alpeza Melita Rumbak Strojna berba


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uletjelo dijete u stan, pocikuje, sretna. Pitam: dobila si 5. Da, jesam, odgovara usput i pokazuje m... Pročitaj cijelu bilješku »