Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Pokusni vinograd
  • 10.12.2021. 12:00
  • Zagrebačka, Zagreb

Edi Maletić: Ohrabruju prvi rezultati novih sorata vinove loze za ekološki uzgoj

Za one vinske sorte koje se pokažu kvalitetnim, valja osigurati vlastiti sadni materijal u matičnjaku, čulo se na predstavljanju prvih rezultata pokusnog nasada s novom generacijom sorata otpornih na gljivične bolesti.

Foto: M. Petković/arhiva E. Maletića
  • 440
  • 88
  • 2

Prva prezentacija rezultata višegodišnjeg projekta pod nazivom "Introdukcija i karakterizacija novih otpornih sorata vinove loze za ekološki uzgoj u uvjetima Zagrebačke županije" održana je jučer online, a predstavili su ih voditeljica projekta prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić i prof.dr.sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

"Uz potporu Županije Agronomski fakultet provodi ovaj projekt na pokušalištu Jazbina, gdje je u proljeće 2020. godine posađen pokusni nasad s novom generacijom sorata otpornih na gljivične bolesti podrijetlom iz Njemačke, Francuske i Italije", kazao je uvodno mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Odabrane su, dodao je, 22 sorte koje prema svojim karakteristikama imaju potencijal za uzgoj na području Zagrebačke županije. Cilj je po završetku projekta, 2024. godine, preporučiti najbolje sorte za uvrštavanje na nacionalnu listu priznatih sorata preporučenih za ovo područje.

Ekološki vinogradi moraju stasati do 2030. godine

Prema njegovim riječima, ova županija ima oko tisuću ha vinograda, od kojih je blizu 800 ha u sustavu potpora. Riječ je većinom o malim proizvođačima, kojih je više od 3.000 kućanstava, što je važno za ekološku poljoprivredu. Naime, u ekološki uzgoj vinove loze su se već uključili najbolji županijski vinari na Plešivici i Prigorju. "Nadam se da će njihovu dobru praksu, koja će trajati 10 godina, slijediti i vinari iz cijele Hrvatske, što je trend sukladan Zelenom planu EU-a", istaknuo je Kraljičković.

Voditeljica projekta prof.dr.sc. Karoglan Kontić je kazala da je cilj Zagrebačke županije prijeći na potpuno ekološku poljoprivredu do 2030. godine. To je EU zacrtala u Strategiji od polja do stola, koja ističe cilj da se smanji korištenje pesticida za 50 posto, a da udio ekološke poljoprivrede bude 25 posto. Ova županija je prva pokrenula i klonsku selekciju autohtone sorte Kraljevina Zelina, kao i vinske ceste još prije 20 godina.

Zagrebačka županija ima ambiciozan cilj kada je u pitanju ekološka proizvodnja (Foto: M. Petković)

Kako se čulo, što se tiče zaštite vinove loze od gljivičnih bolesti, prije svih plemenjače i pepelnice, u prvoj fazi projekta, između 2021. i 2024. godine, izvršit će se izbor 22 sorte, od kojih je 11 bijelih, 10 crnih i jedna ružičasta, koje će biti na raspolaganju domaćim vinogradarima kako bi se povećao njihov ekološki broj. Naime, sada se 70 posto svih herbicida koristi upravo u vinogradarstvu u EU.

"Odlučili smo se za vinske sorte iz rasadnika u Njemačkoj, koje su certificirane, kao što su poznati solaris, regent, johanniter, rizling rajnski i dr., jer su upravo one pokazale dobar potencijal", kazala je prof. dr. sc. Karoglan Kontić, koja drži da je još prerano govoriti o fenofazama trsova, jer je pokusni vinograd posađen 30. travnja 2020. godine, po 150 cjepova svake sorte, a prvu je 'berbu' imao 13. rujna ove godine, te drži da će "do 2024. biti pametniji".

Sorte monarh i sirus daju najbolje rezultate

Prvi ekološki vinar u županiji Branko Čegec iz Zeline kazao je da su sorte monarh i sirius, koji je više dobar za stolno grožđe, dale najbolje rezultate u vinogradu jer su pokazale veliku otpornost na bolesti vinove loze i imaju dobru rodnost.

Prof. dr. sc. Maletić je kazao da veseli povećani interes za sortama otpornim na gljivične bolesti jer u svijetu, koji se okreće manjoj uporabi pesticida, sve su veće površine pod vinogradima koje zazimaju upravo takve sorte. Dodao je da se županija odlučila na hrabar korak, na čemu joj je i čestitao, te drži da postoji mogućnost da se ove odabrane sorte koriste u više vinograda sjeverozapadne Hrvatske.

On je istaknuo da prvi rezultati s pokušališta u Jazbini ohrabruju, iako se radi o novim, tek stvorenim sortama vinove loze, koje imaju odličan pedigre. "Više ćemo znati već nakon iduće berbe, nagodinu, ako nas mraz zaobiđe. Naravno, neku je sortu ispravno ocijeniti jedino kroz vino koje daje", ističe Maletić.

Berba grožđa sve ranije

Ipak, čulo se, valja voditi računa da njemačke vinske sorte više odgovaraju tamošnjim klimatskim uvjetima, pa tako solaris, koja dozrijeva već sredinom ljeta, koncem srpnja i početkom kolovoza, ima previsoke šećere i alkohole u vinu. Izdvojio je sortu regent, koja je tržišno prepoznata u Njemačkoj, a čije vino ima i prepoznatljivu boju. No, nada se da ćemo dobiti i vinske sorte iz Bordeauxa, koje su klimatski bliže Slavoniji, kao i one koje će odgovarati vinogradima u Dalmaciji.

Za sorte koje se pokažu kvalitetnim, valja osigurati vlastiti sadni materijal (Foto: M. Petković)

U raspravi, prof.dr. sc. Maletić je istaknuo da valja osigurati, za one sorte koje se pokažu kvalitetnim, vlastiti sadni materijal u matičnjaku, kako se ne bi dogodilo da se moraju uvoziti iz drugih zemalja. Uključio se i rasadničar Zvonimir Car iz Bistre, koji je pohvalio projekt i istaknuo njegovu važnu ulogu u domaćem vinogradarstvu što se tiče zaštite okoliša.

Čegec je napomenuo da se valja držati ekološki prihvatljive zaštite vinograda, ali da nema komercijalno dovoljno velike količine ovih eko sorata. On je, pak, posadio po 80 trsova svake od četiri sorte iako, kako je rekao, domaće vinsko tržište traži eko vina od nekih drugih sorata, kao što je graševina.


Fotoprilog


Tagovi

Vinske sorte Eko uzgoj Pokusni vinograd Zagrebačka županija Edi Maletić Jasminka Karoglan Kontić Josip Kraljičković Branko Čegec


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.