• Agro Car d.o.o.
  • 17.06.2020. 12:00
  • Zagrebačka, Donja Bistra

Sam napisao EU projekt i dobio sredstva za kupnju mehanizacije i zemljišta

Nakon uspješno dobivenih i iskorištenih sredstava za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u obiteljskom rasadniku tvrtke Agro-Car d.o.o., ali i osiguranja istog, Zvonimir Car razmišlja o prijavi i na druge natječaje Programa ruralnog razvoja.

Foto: Marinko Petković
  • 5.102
  • 1.151
  • 2

Zvonimir Car, diplomirani agronom iz Donje Bistre, sam je napisao EU projekt i na natječaju Programa ruralnog razvoja dobio sredstva namijenjena mladim poljoprivrednicima. U velikom obiteljskom rasadniku, tvrtki Agro-Car d.o.o. voćnih i loznih sadnica koju je još prije 30 godina osnovao njihov otac Branko, Zvonimir je zadužen za komercijalni dio posla, dok brat Krešimir, također agronom, vodi proizvodnju. 

"Sam sam napisao projekt i bez većih ispravaka, ali uz točne i potpune dokumente, bez nadopuna, je prošao", zadovoljno nam kaže Zvonimir koji je sredstva dobivena kroz podmjeru 6.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima", tip operacije 6.1.1., iskoristio prije tri godine za nabavku poljoprivredne mehanizacije te kupnju zemljišta za rasadnik u Bistri. Točnije, iznos od 50.000 eura uložio je, uz zemljište, u nabavku dva traktora, jedan veliki i jedan mali međuredni te malčer i traktorski viljuškar koji mu uvelike olakšavaju rad u rasadniku.

Svima koji se odluče prijaviti na ovaj natječaj, ističe da prva rata bespovratnih sredstava tipa operacije 6.1.1. iznosi 30 posto od 50.000 eura odnosno 15.000 eura, koja se mogu očekivati na računu otprilike nekoliko mjeseci nakon odluke o dodjeli. Zahtjev za isplatu drugog dijela rate podnosi se nakon kontrole početka ulaganja te iznosi 50 posto od 50.000 eura, odnosno 25.000 eura. Zahtjev za isplatu treće rate (ostatak od 10.000 eura, op.a.) podnosi se nakon provedenih aktivnosti prikazanih u poslovnom planu.

Uz sredstva za mlade, iskoristio i mogućnost osiguranja kroz mjeru 17

"Isto tako, korisnik mora plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje i biti zaposlen na puno radno vrijeme na poljoprivrednom gospodarstvu za koje je dobio potporu pet godina nakon konačne isplate", pojašnjava mladi poljoprivrednik koji se odlučio i za korištenje Mjere 17 odnosno podmjeru 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka". 

Novi traktor nabavio je sredstvima dobivenim kroz tip operacije 6.1.1.

"Vlastiti je udio 30 posto, a 70% se pokriva iz EU fonda, što je dobra stvar", podsjeća Zvonimir koji potaknut pozitivnim iskustvima razmišlja i o sudjelovanju na novim natječajima iz Programa ruralnog razvoja. Prije svega za nepoljoprivredne djelatnosti jer trenutno, kaže, nema natječaja za unaprjeđenje rasadničarske djelatnosti. U međuvremenu se prijavio i na natječaj Zagrebačke županije za ulaganja u protugradni sustav, navodnjavanje, ogradu te kupovinu sadnica. 

Inače, rasadnik Agro-Car ima tri hektara svoje zemlje i 4 ha u zakupu pa obrađuje ukupno sedam hektara zbog plodoreda. Prošle su godine proizveli ukupno 100.000 voćnih i 60.000 loznih sadnica, u prvom redu za vrtne centre, a kupci su im hobisti-amateri. "Prodaja profesionalnim proizvođačima koji kupuju tek nešto za popunjavanje postojećih kapaciteta jer nema novih plantaža, sve je manja, dok je nekad bila 50 posto i više ukupne prodaje", ističe Car.  

Proizvodnja sadnica traje pune tri godine

"Proizvodnja sadnica traje pune tri godine, prve godine je proizvodnja podloga, u drugoj njihova sadnja i cijepljenje pa se katkad i teško uklopiti u neke mjere natječaja", dodaje, ali i naglašava da se ne žali na poslovanje jer od rasadnika živi osam stalno zaposlenih plus sezonski radnici.

Ipak, rado se sjeća Programa podizanja trajnih nasada, kad se znalo koliko se sadi. Mnogi danas, posebice zbog klimatskih promjena i učestalog mraza koji je i ove godine poharao voćnjake, odustaju od sadnje. "No, tu su uvijek vjerni voćari-amateri, koji ne odustaju od starih sorata koje se sve više traže, a u našem rasadniku je čak 150 sorti voća", dodaje Zvonimir. 

U rasadniku proizvode voćne i lozne sadnice 

Kada je u pitanju cijena i plasman, drži da je rješenje u udruživanju domaćih voćara, a onda i jedinstvenom nastupu na domaćem, ali i izvoznom tržištu. "Ako je tako u drugim uspješnim voćarskim zemljama, gdje samo jedna zadruga proda više jabuka nego što se u Hrvatskoj proizvede, onda možemo i mi", smatra Zvonimir.

Za rasadničare, kaže, nema razlike u poslovanju od kada je Hrvatska u EU. "Cjenovno smo konkurentni pa izvozimo u Sloveniju. Uz fitosanitarnu kontrolu u rasadniku, to je posao u kojem moraš biti stalno u tijeku zbivanja, informirati se i učiti jer se sortiment i zaštitna sredstava mijenjaju brzo. U strukturi proizvodnje i prodaje, sadnice jabuka čine 40 posto, a potom dolaze kruške, trešnje, šljive... Zadnjih godina, tu je i lijeska koja se sve više traži jer su dobre cijene lješnjaka na tržištu, a domaća proizvodnja nedostatna. No, i ona zahtijeva skrb te višegodišnje čekanje na prve plodove. Od loza, tu je neprikosnovena graševina, ali i domaća kraljevina je sve popularnija", priča nam ovaj zaljubljenik u stare sorte voća koji se uključio i u županijski projekt obnove tradicionalnih sorata jabuka.

DNK analiza će pokazati što imaju vrijedni skupljači

"Postoji baza od 15-ak tradicionalnih sorata jabuka koje se najviše koriste kod nas u amaterskom uzgoju, a u našem ih rasadniku imamo od 500 do tisuću komada", kaže.

Dodaje da je jedan od većih problema što se kod nas pojedina tradicionalna sorta zove različitim imenima ovisno o kraju u kojem se uzgaja. Tako da će tek DNK analiza, nakon uzetih uzoraka, pokazati što sve zapravo imaju vrijedni skupljači te koje su onda i isplativije za sadnju i uzgoj.

"Problem je i što tradicionalne sorte, koje inače rode svake druge godine, ako ih prije toga ne 'pobere' mraz, nemaju dovoljno plodova. Treba izdvojiti komercijalno zanimljive sorte koje su otporne na štetnike i zahtijevaju manje posla jer se sade na okućnicama i u voćnjacima koji nisu ni planirani biti visoko isplativi. To je prije svega strast prema očuvanju tradicije. Primjerice, sorta kanada daje karakteristične žute jabuke, a ta se jabuka i kod nas prije češće uzgajala, kao i slavonska srčika, božićnica, boskop, šampanjka, zelenika, kažara, lijepo cvjetka...", pojašnjava. 

Zvonimir je i zaljubljenik u stare sorte jabuka 

Tradicionalne su se sorte, dodaje, potvrdile u praksi te prilagodile uvjetima uzgoja premda na domaćem tržištu, koje više traži 'slađe jabuke', zasad još nisu toliko atraktivne. Smatra da bi se njihovi uzgajivači, sukladno modernim trendovima, trebali okrenuti ekološkom uzgoju voća jer tako mogu nadoknaditi manje prinose.

"Osim toga, treba voditi računa da jedna sorta, bila ona tradicionalna ili ne, ne daje iste plodove u Zagorju, Međimurju, Slavoniji ili Ravnim kotarima. Podloga je ta koja uz sve poduzete agro-tehničke mjere uvelike određuje neku sortu i način uzgoja", zaključuje iskusni voćar. 


Fotoprilog


Tagovi

Agro Car Zvonimir Car Rasadnik Voćne sadnice Lozne sadnice Ruralni razvoj


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što vi o tome mislite?? :D