Sada nitko ne zna gdje završavaju dvije trećine od 1.500.000 hektolitara vina. Vinogradarske površine se smanjuju, prosječna starost vinograda je 30 godina, vinogradara 60 godina, potrošnja vina sa 31 pala na 22 litre po stanovniku, a uvoz vina iz godine u godinu raste. Kako napraviti strategiju razvoja hrvatskog vinogradarstva i vinarstva?
Od 20.000 hektara vinograda trebali bi imati 1.500.000 hektolitara vina, a službeno je evidentirano samo 600.000 hektolitara. Gdje nestaju i tko "zamračuje“ gotovo dvije trećine "domaće kapljice“, zasad ne zna nitko. Zna se samo da preko državnog Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao i Hrvatskog zavoda za statistiku "prođe" tek jedna trećina od proizvedenih količina.
Toj neveseloj činjenici predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov dodaje, kako reče, još veći problem. "Uvozimo 500.000 hektolitara vina i to je ogroman pritisak na tržište mahom manje kvalitetnih vina od proizvedenih u nas, u Hrvatskoj“, ističe Ljubenkov.
S Ljubenkovom je suglasan i dr. Krunoslav Dugalić, ravnatelj hrvatskog Centra za poljoprivredu, hranu i selo, ali on je uvjeren da će dobar dio ovih problema nestati s donošenjem novog Zakona u vinu.
Prijedlog je prošao Vladu i prvo čitanje u Saboru. U prvom kvartalu iduće godine ide na drugo čitanje pa je realno očekivati da ćemo novi Zakon o vinu imati do proljeća 2019. godine, vjeruje Dugalić. Uz ostale novosti, regionalizaciju, vinarske regije, marketing i primidžbu vina na ragionalnoj razini predviđeni su i tzv. nadzornici koji će kontrolirati promet grožđa i vina. "Kontrola će početi u vinogradima da bi se pratila i utvrdila sljedivost vina“, govori Dugalić dodajući da "ćemo se u smislu kontrole puštanja vina u promet više bazirati od samih vinograda znači da ćemo utvrđivati sljedivost grožđa od vinograda do vina“.
Nacrt Zakona o vinu: Manje administriranja, veća kontrola na terenu?
"S novim zakonom o vinu i to ćemo regionalno organizirati. Sustav kontrole sljedivosti bit će znatno pojačan. Kontrolirat ćemo i promet grožđa unutar Hrvatske, ali i onoga koje nam dolazi iz trećih zemalja i sada završava u vinima za oznakom ZOI-a, najavljuje Dugalić.
Njegovo izlaganje sa zanimanjem su pratili vinogradari i vinari na nedavno održanoj Sabatini u Cresu i Malom Lošinju. Svi su suglasni da su hrvatska vina sve kvalitetnija. Sve je manje stolnih i onih bez ZOI (Znaka oznake izvonosti), a sve više hvalitetnih i vrhunskih vina. "U posljednjih pet godina proizvodnja vrhunskih vina povećana je za čak 118. 59 posto“, kaže Robert Brkić iz Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo.
Saga o prošeku: Prva žrtva ulaska u Europsku uniju i dalje na čekanju
U istom razdoblju, međutim, došlo je do značajnog pada prometa desertnih vina i to sa 1.626 hektolitara na 321 hektolitar koliko je proizvedeno lani. Pad proizvodnje desertnih vina sigurno ima veze i s neriješenom situacijom oko prošeka. Naime, to tradicionalno dalmatinsko vino nismo zaštitili na razini EU pa se pod imenom prošek i ne smije pojavljivati na tržištu. Zabrinjava pad potrošnje vina sa 31 na 22 litre po stanovniku. Unatoč tome uvoz vina, najviše iz Makedonije i Italije iz godine u godinu raste.
Ono što još više zabrinjava je trend pada vinogradarskih površina. “Jedan od osnovnih uzroka prosječna je starost vinograda koja se kreće oko 30 godina i to je u nekom modernom vinogradarstvu vinograd koji se krči“, kaže Ivan Prša iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Problem je i dobna starost vinogradara (60 godina) i što je sve manje je mladih vinara i vinogradara koji preuzimaju obiteljske poslove.Prema Pršinim riječima vjerojatni uzrok tome je i niska cijena grožđa, s kojom se proizvođači "ne pokrivaju“. Ako se svemu dodaju i klimatske promijene pa i zlatna žutica, situacija je svakako zabrinjavajuća.
Toliko da je zadnji trenutak da se, paralelno s donošenjem Zakona o vinu, okupe agronomi, vinari, vinogradari, pedolozi, klimatolozi, informatičari i statističari da naprave generalnu sliku stanja na razini cijele Hrvatske, što bi mogla biti podloga za donošenje, toliko spominjane, strategije razvoja hrvatskog vinogradarstva i vinarstva.
Tagovi
Autor