• Nagrađene vinarije
  • 25.03.2021. 14:00

Concours Mondial: Zlatni sauvignoni triju eko vinarija iz Bregovite Hrvatske!

Ove je godine na Concours Mondial du Sauvignon prijavljeno 1.200 uzoraka od kojih je 127 osvojilo zlatne medalje, a tri zlata su stigla u Zagorje i Prigorje odnosno vinarije Kopjar, Vinski vrh-Bolfan i Bedekovich.

Foto: M. Petković/arhiva vinarije Kopjar
  • 162
  • 18
  • 0

Ekološke vinarije Kopjar, Vinski vrh-Bolfan i Bedekovich ovih su dana osvojile zlatne medalje za svoje sauvignone na najvećem specijaliziranom natjecanju za tu sortu na svijetu. Naime, Concours Mondial de Brisel je glasovito globalno natjecanje na koje se prijavljuju tisuće vinarija sa svih kontinenata, odnosno svih relevantnih svjetskih vinskih regija.

Godišnje se ondje, gdje se kušanje odvija "na slijepo", prikupi oko 9.000 uzoraka među kojima se biraju najbolji, a od prije nekoliko godina dodatno su pokrenuli i natjecanje, koje nije zaustavila ni pandemija Covida-19, samo za sortu sauvignon bijeli, naziva Concours Mondial du Sauvignon. Ove je godine prijavljeno 1.200 uzoraka od kojih je 127 osvojilo zlatne medalje, a tri zlata su stigla u Bregovitu Hrvatsku.

Nagrade od Londona do Dubrovnika i Ptuja

"U vinarstvu sam završio gotovo slučajno 2012. godine, jer je bivši vlasnik vinograda zasađenog na granici Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije na 250 do 260 metara nadmorske visine, došao u financijske probleme. Već 2019. odnosno i prošle godine, naše graševine, kao i sauvignoni su dobili pet medalja na Decanteru, a prije toga i na regionalnom ocjenjivanju u Dubrovniku i Ptuju", kaže nam Robert Kopjar, ponosni vlasnik višestruko nagrađivanih ekoloških vina, koji "ne živi od vina, ali živi za njega".

Vinska regija Bregovita Hrvatska ima razloga za zadovoljstvo 

Dodaje da su krenuli sa 4,5 hektara, a da sada imaju u kooperaciji 10 ha, od kojih je pola u ekološkom uzgoju koji zahtijevaju puno više ljudskog rada. Naime, u njima ima i puno prskanja vinove loze ekološkim preparatima, koje Kopjar izvodi u okviru svoje druge tvrtke Pro-eco, a na natječaje iz Vinske omotnice ide sa tvrtkom Comet, koja zapošljava 120 radnika u Novom Marofu.

Prema njegovim riječima, na Vinsku omotnicu su se prvi put prijavili još 2016. godine, a sad je u planu i treći natječaj iz kojega će financirati izgradnju novog vinskog podruma. "Meni je vino još uvijek prije svega velika ljubav, a kroz predan rad uspjeli smo se etablirati na tržištu sjeverozapadne Hrvatske ili vinske regije Bregovita Hrvatska za koju držim da ima veliki potencijal", napominje Kopjar.

Nema eko poljoprivrede bez domaćih životinja

Iako se sauvignon uzgaja sve do juga Dalmacije, preko Istre do Podunavlja i Slavonije, ova se regija sada potvrdila kao najbolja kada je u pitanju bijeli. Osim klimatsko-pedoloških uvjeta, ova tri pobjednika dijele i isti vinski svjetonazor, a to je certificirana ekološka poljoprivreda koja ima reducirane prinose putem zelene berbe. Međutim, kvaliteta vina im očito raste.          

Tim putem već su krenuli vinari u Sloveniji i Austriji, ali i u Međimurju i na Plešivici, koji sada nastoje uhvatiti vlak na tržištu laganih, lepršavih vina koja obilježavaju niski alkoholi, te intenzivniji okus.  

Osim kvalitete, valja pohvaliti i umjerene cijene ovih vina, koje su u redu veličine od 10 eura za butelju, što je sasvim dobar omjer uloženog novca i dobivene kvalitete.

Tomislav Bolfan primjenjuje i metode biodinamičke poljoprivrede

Iza vinarije Vinski vrh u Hrašćini stoji zagrebački poduzetnik i zagorski vinar Tomislav Bolfan, kojeg ni Zlatna žutica vinove loze, koja mu je prije nekoliko godina prepolovila 20 ha vinograda, nije zaustavila na putu u ekološko vinogradarstvo. Ovaj elektro inženjer je zbog gnojidbe nasada nabavio i angus goveda od legendarnog vinskog vizionara Ivana Enjingija, koji drži da "nema eko poljoprivrede bez domaćih životinja".  

Iskorak u biodinamiku još čeka tržišnu potvrdu 

Ipak, Bolfan je u samo 20 godina stvorio ono što su drugi trebali radili kroz generacije vinogradara i vinara, a certifikat ovaj pionir eko vinarstva ima posljednjih devet godina. No, on je otišao i korak dalje, primjenjujući znanstvene metode Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamičke poljoprivrede još prije 100 godina.  

Rezultat je tu, vinarija Bolfan godišnje proizvede oko 100.000 litara vina, ali ne misle se dalje širiti jer im je kvaliteta u prvom planu. Naime, zidovi vinarije su puni priznanja Decantera za biodinamička vina, koja još čekaju da se i tržišno potvrde. To je put na duge staze, a brojne nagrade, koje redovito dolaze u ovu vinariju, pokazuju da je na dobrom putu.  

Naime, u poljoprivredi je najvažnija gnojidba nasada, baš kako se nekada radilo. Dakle, ne koriste se umjetna gnojiva niti pesticidi i herbicidi, već se vino radi u vinogradu, posve prirodnim putem, a zemlja se gnoji kompostom. Na to se u utrci za sve većim profitom pomalo zaboravilo, što sada plaćamo jako skupo, jer je zemlja sve manje plodna, a sve je manje radnika i u Zagorju, koji hoće raditi u vinogradu za sezonsku dnevnicu.

Eko poljoprivrede nema bez domaćih životinja 

Novi je to izazov za ekološke vinogradare i vinare, čiji broj pomalo raste dok se broj drugih eko poljoprivrednika pomalo smanjuje.

Iza nagrađivanih vina Bedekovich stoji Dražen Bedeković iz Bedenice i tamošnja vinarija Prigora, koja se još prije pet godina okitila Decanterovim medaljama za kupažu manzona i pinota sivog, kao i pjenušac od 100 posto kraljevine. Ručnim branjem grožđa iz vinograda na nadmorskoj visini od 200 do 400 metara u preradi se nastoji sačuvati najbolje iz prigorskog terroira.    


Fotoprilog


Tagovi

Vinski vrh-Bolfan Kopjar Bedeković Zlatne medalje Sauvignon Concours Mondila de Brisel


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Napokon mrkvica u zemlji, nadam se uspješnom eksperimentu.
I peršin sam na trakice stavila.
#mojepovrće