• Ivan Enjingi
  • 20.01.2020. 09:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Ivan Enjingi: Nema ekološke poljoprivrede, kao ni vinogradarstva bez domaćih životinja!

Govoreći o 'tajni svog uspjeha', Enjingi je kazao da je nema jer je princip proizvodnje vina uvijek isti, ali da omjeri, kao i sve drugo, variraju od godine do godine. No, trebamo više raditi, a misliti ekološki jer nitko drugi nema pet vinogradarskih regija kao Hrvatska.  

Foto: Marinko Petković
  • 3.525
  • 450
  • 0

Kako je nastalo prvo crno Venje iz 2003. godine od čak pet sortt (zweigelt, frankovka, pinot crni, merlot i cabarent sauvignon), otkrio je legendarni kutjevački vinogradar i vinar Ivan Enjingi na radionici održanoj nedavno na 6. WineOs-u u Osijeku. 

Enjingi kaže da mu iz prve nije uspjelo napraviti crno Venje,  koje nosi isti naziv po lokalitetu ekološkog vinograda, a koje je dalo i bijelo Venje, prvo od hrvatskih vina još 1998. godine na Decanterovom ocjenjivanju u Londonu, dobilo zlatnu medalju, već mu je trebalo desetak godina. Dodaje da je u vinu bilo previše ekstrata sladora, a nije bilo dovoljno kiseline koju je trebala dati frankovka, da ga izbalansira, pa je posadio još jedan i pol ha te sorte.

Ivan Enjingi, kao prvi privatni vinar u bivšoj državi, počeo je još 1972. godine prodavati vina isključivo u bocama, za što drži da je bila prekretnica u proizvodnji vina za šire tržište, a od 1991. godine njegova vina su dobila Zeleni znak ekološke  proizvodnje. Na pragu devetog desetljeća, posve vitalan, Enjingi ima nove planove u vinogradarstvu.         

Zweigelt je najzahvalnija crna kontinentalna sorta

Naime, Enjingi sada ima više od 50 ha vinograda na prestižnim položajima Venje, Hrnjevac i Mitrovac, a upravo će za svoj 80. rođendan, koji je 17. svibnja, u punoj snazi biti novih 10 ha vinograda crnih sorata, ali i graševine, posađenih na obroncima Papuka, na gotovo 400 metar nadmorske visine. "Ja sam se zaljubio u Enjingijeva vina i napisao zajedno sa Ivom njegovu prvu biografiju, koja čeka da on nađe malo vremena da je prvi pročita", istaknuo je vinski putopisac Željko Garmaz, moderator radionice.

Na Enjingijevoj se radionici uvijek traži stolica i čaša više

Enjingi je više puta na radionici, na kojoj se kušalo čak 14,15 crnih i dva bijela vina, pozvao veliki broj okupljenih, najviše od svih drugih radionica, da slobodno kažu što misle o vinu, ali da ga ne prolijevaju (ne pljuju nakon mućkanja u ustima, op.ur.), jer su sva vrhunska i ekološki proizvedena bez kupovine kvasaca. Od crnih sorata je izdovojio zweigelt, jer on svake godine, bez obzira na uvjete u vinogradu, a oni su sve nezahvalniji, da svoj maksimum i stoga drži da je najzahvalnija crna kontinentalna sorta.  Od zweigelta Enjingi radi odličnu komovicu, rakiju koja onda 30 godina odležava u hrastovim bačvama.  

Govoreći o 'tajni svog uspjeha', Enjingi je kazao da je nema jer je princip proizvodnje vina uvijek isti, ali da omjeri, ali i sve drugo, variraju od  godine do godine. No, trebamo više raditi, a misliti ekološki jer nitko drugi nema pet vinogradarskih regija kao Hrvatska, istaknuo je on.    

Baba držala sva četiri ćoška vinarije 

Kako se čulo, iza vina Enjingi je više od 130  godina vinogradarske i vinarske tradicije, koju je još 1890. godine započeo Koloman Enjingi, posadivši u Hrnjevcu prve čokote graševine i kadarke.  Praunuk  Ivan Enjingi je još sredinom  prošlog stoljeća,  preuzeo  vinograde s oko 2.000 čokota i razvio vinogradarstvo i vinarsvto, a 1994. godine izgradio novi, polukružni vinski podrum, zbog boljeg strujanja zraka, površine 2500 četvornih metara sa suvremenom opremom za proizvodnju i čuvanje vina.

Ivan Enjingi: Neka se cijela Hrvatska okrene eko proizvodnji

Enjingi ističe da je najviše o vinu naučio od svoje babe, koja je, kaže, držala sva četiri ćoška kuće, ali i vinarije, a cijela je kuća mirisala na vino kada se ono pretakalo. Taj vam miris ostane, kako kaže, za cijeli život i on vas uvijek  prati ma gdje išli i što radili. No, i danas je spreman učiti jer kaže da ni nakon svega, 'ništa ne zna'.

"Privatni vinari, a imao sam davno vino kuće u zagrebačkoj Esplanadi, među 350 vina iz cijelog svijeta, dok me ondašnja politika nije zabranila, nisu imali domaće konkurencije. Sad  su to slovenski vinari Ščurek i Simčić, bliski biodinamici u proizvodnji vina na Goriškim brdima, koji me tjeraju  napred. No, nikad nisam bio rob novca ili nudio svoje vino trgovcima", kazao je on. Njegov rajnski rizling, kasne berbe 2007. godine, proglašen je najboljim bijelim vinom na hrvatskom tržištu, prema izboru Vinskih zvijezda.    

Lanac dobrote kutjevačkih vinara

Enjingi se davno odlučio za ekološki pristup vinogradarstu, što je u Slavoniji, još uvijek, rijetkost, ali 'nije bilo lako'. Na početku je u krugu od 50 kilomatara oko požeške Zlatne doline skupljao stajnjak. Onda je čuo za crvena kanadska goveda, anguse, kojih danas ima čak 250, a koji po zimi čiste i gnoje vinograde, a jako su vrijedni, ističe Enjingi. Važnost ekologije, ali i obrađivanje zemlje kod proizvodnje zdrave hrane, spominjao je ovaj veliki vinar više puta, držeći da se zbog učestalih klimatskih promjena, moramo vratiti korijenima, jer se prije 'više radilo, ali i zdravije živjelo nego danas'.    

Enjingijeve radionice su praznik za nos i nepce vinoljubaca

Govoreći o svom bogatom iskustvu, Enjingi je kazao da je prve bačve od rostfraja našao u Italiji, a koje odlično hlade mošt, pa ih ne treba više hladiti mokrim dekama u podrumu. No, šteta je, kaže, izvoziti odličan slavonski hrast u trupcima i onda kupovati drvene bačve u Francuskoj, kad su 'slavonske bolje'.  Čuli smo da je prva  berba čistog crnog pinota bila 2009. godine, ali da ga Enjingi, nezadovoljan cijenom, nikad nije dao u prodaju, već ga ostavio za brojne 'prijatelje vinarije'.

Garmaz je istaknuo da je u Zlatnoj  dolini, postoji 'neprekinuti lanac dobrote', koji je započeo Enjingi, kad je Antunu Adžiću, još jednom velikom kutjevačkom vinaru, u lošoj vinogradskoj godini, a koja je zadnji put bila 2014. godine, poklonio grožđe, a koje je ovaj vratio drugom vinaru.


Fotoprilog


Tagovi

Ivan Enjingi Crno venje Radionica WineOs Željko Garmaz Klimatske promjene


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I naši šumski prijatelji zahtjevaju dodatne vitamine i minerale tijekom zimskih mjeseci. Foto: Tomis... Pročitaj cijelu bilješku »