• Eko vinarija Bolfan
  • 29.03.2020. 16:30
  • Krapinsko-zagorska, Hrašćina

Zlatna žutica mu prepolovila vinograd, ali Tomislav Bolfan od eko pristupa ne odustaje

Vlasnik eko vinarije Bolfan pionir je ekološke proizvodnje vina u Hrvatskoj, a zbog gnojidbe nasada nabavio je i angus goveda od vinskog vizionara Ivana Enjingija.

Foto: Marinko Petković
  • 1.211
  • 90
  • 0

Eko vinarija Bolfan se nalazi u Hrvatskom Zagorju u općini Hrašćina. No, pitome zagorske brežuljke, blizu je Kalnik, prije neku godinu poharala je teška bolest Zlatne žutice vinove loze, pa je Bolfan morao iskrčiti čak 10 ha vinograda. Tako danas imaju vina s preostalih 10 ha, ali i velike planove za obnovu ekoloških vinograda, koja je u punom jeku.

Tomislav Bolfan, zagrebački poduzetnik i zagorski vinar, kaže da su tek 2015. godine primijetili da se u vinogradima nešto događa, ali je onda bilo prekasno. Zlatna žutica vinove loze već je bila uzela golemog maha, u Hrvatskoj najviše upravo u Zagorju, i jedino što im je preostalo, uz naknadu, je bilo veliko krčenje vinograda. "Možda se nešto i moglo učiniti na početku, ali nas struka nije na vrijeme obavijestila, godinu ili dvije ranije, već smo bili dovedeni pred svršen čin", ističe Bolfan.

Hektar novog vinograda u Zagorju košta 35.000 eura

Kako se čulo, štete od američkog hrčka su bile goleme jer samo jedan hektar novog vinograda u Zagorju, gdje je tlo laporoviti vapnenac, na idealnim položajima,okrenutim na jug-jugoistok padini brijega, košta 35.000 eura.

Zbog zlatne žutice morao je iskrčiti 10 hektara vinograda 

Ipak, Bolfan je u 20 godina stvorio ono što su drugi trebali raditi kroz generacije vinogradara i vinara, a sada je napravio i redizajn etikete. To je bio samo povod za posjet Vinskom vrhu na 300 metara nadmorske visine u tradicijski uređenoj Zagorskoj kući uz 10 sljedova hrane iz domaće kuhinje i isti broj Bolfanovih vina. Vinogradi će se ponovno prostirati, već za godinu, dvije na respektabilnih 20 hektara, a uzgajaju se rajnski rizling, sauvignon, pinot crni, pinot sivi, graševina, cabernet sauvignon i muškat žuti.

Naime, Hrašćina je donedavno bila poznata samo kao lokalitet na kojem su 1751. godine pala dva meteorita, od kojih se veći čuva u Beču, a dio manjeg (kojeg su praktični Zagorci pretopili u čavle) nalazi se u Zagrebu. Osim toga, okamenjeni trs pronađen u Radoboju, star je 12 milijuna godina, što se može pogledati u obližnjem Radobojskom muzeju.    

Bolfan ponosno kaže da toliko o tome koliko Zagorci imaju tradicije u proizvodnji vina. Dakle, nije slučajno da se on prije 20 godina okrenuo vinogradarstvu, ali na svoj način jer njegov je pristup vinarstvu prožet duhovnim promišljanjima o međusobnoj povezanosti svih ljudskih aktivnosti. Pionir je ekološke proizvodnje vina u Hrvatskoj, za što posjeduje i odgovarajuće certifikate posljednjih osam godina.

Testirali Decanter pa dobili dvije medalje za biodinamička vina

Zahvaljujući njemu, Hrašćina je već dugo prepoznatljiva po Vinskom vrhu Bolfan, na kojem je 2000. godine posadio prve vinograde. Ovaj elektro inženjer iz Zagreba, koji je karijeru ispekao u tvornici Končar, posvećen je povratku prirodi i načinu rada na zemlji kakav su imali naši pradjedovi.

Rezultat je tu, vinarija Bolfan godišnje proizvodi oko 100.000 litara vina, ali ne misli se više širiti jer im količina nije bitna koliko kvaliteta. To je prepoznato na nizu domaćih sajmova i festivala, na kojima su pobrali brojne nagrade, a vina koja u podrumu dotjeruje enolog Branimir Puškadija prošla su i ispred radara londonskog Decantera, osvojivši značajna priznanja i medalje, koje sad krase zidove u vinariji, a koja je ukopana u brdo, zbog odgovarajuće temperature.

Bavi se i biodinamičkom poljoprivredom

Vinarije Bolfan je u tome otišla čak i korak dalje, primjenjujući metode Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamičke poljoprivrede. U vinogradima se ne koriste umjetna gnojiva niti pesticidi i herbicidi, nego bakar (vrlo umjereno), vapno i sumpor. Ekologija je dobrodošla novost u domaćem vinarstvu, jer traži više, ali i daje puno.

Međutim, Puškadija ističe da eko vinarija znači i pridržavanje propisa koji graniče s pomalo ekstremnim zahtjevima, što znači da matično stado ne smije pasti travu na 'tuđoj parceli', odnosno jesti sijeno sa 'tuđe njive'. Dodatan problem je, kaže, poznati hrvatski jal koji nas koči kad želimo okrupniti posjed, jer se uvijek netko nađe tko ne želi prodati zemlju, iako je ne obrađuje.  Osim toga, eko vinograd zahtijeva više ulaganja, ali i fizičkog rada, a sve je manje radnika i u Zagorju, koji hoće raditi u vinogradu za sezonsku dnevnicu.

Angusi se slobodno kreću na 5 ha Vinskog vrha

Bolfan ustrajava na samoodrživosti svog imanja, pa je zbog gnojidbe nasada, od velikog vinskog vizionara Ivana Enjingija iz požeške Zlatne doline, nabavio Angus goveda, vrlo otporne pasmine porijeklom iz Škotske. Angusi žive na otvorenom, nije im potrebna štala, nego prostrana livada kakvu imaju na hrašćinskom bregu. Dio stada, koje se polako širi, a plan je imati do 40 goveda na 5 ha, ima vrlo ukusno i zdravo meso. Nakon goveda na Vinski vrh dolaze domaće kokoši, koje su već dobile kokošinjac, a cilj je imati prava domaća jaja.

Angus goveda nabavio je od Ivana Enjingija

Naime, u poljoprivredi je najvažnija gnojidba nasada, baš kako se nekada radilo, a sada za potrebe vlastitog komposta i za gnojidbu vinove loze, jer se vino radi u vinogradu, posve prirodnim putem. "Želimo biti samodostatni i imati svoju zaokruženu proizvodnju hrane od farme, odnosno vinograda do stola, bez umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida, nego onako kako su to još radili naši pradjedovi. No, sve se to pomalo zaboravilo, što sada plaćamo jako skupo", ističe naš domaćin.  

Rustikalna Zagorska kuća, izgrađena na bivšem gazdinskom objektu ‘na hrptu brega’ u restoranu i kušaonici ima 66 mjesta, a na katu je pet dvokrevetnih gostinjskih soba s pogledom na pitome vinograde. U blizini su livade, šume i staze idealne za šetnju i bicikliranje, što vinariji Bolfan daje novu razvojnu dimenziju.


Fotoprilog


Tagovi

Tomislav Bolfan Eko vinarija Bolfan Biodinamička poljoprivreda Angus goveda Domaće kokoši


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB