Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Siguran lov
  • 28.02.2022. 09:00

Koji su uzroci stradavanja u lovu - greške, nepažnja, nepridržavanje pravila, neznanje?

Jesu li lovci dovoljno educirani, kako metak može "zalutati", koja je odgovornost ljudi koji šetaju prirodom, samo su neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od stručnjaka.

Foto: Depositphotos/grinvalds
  • 1.392
  • 397
  • 0

"Umjesto divljači pogodio ženu koja je šetala šumom", "Pucao u divljač, teško ranio kolegu", "Utvrđene teške tjelesne ozljede: Pucao u divljač, nastrijelio kolegu lovca", "U lovu stradao 45-godišnjak, nađen je prostrijeljene glave", "Gađao fazana, ustrijelio ženu dok je brala masline", ovo su samo neki od naslova koji su punili medijski prostor protekla samo tri, četiri mjeseca. 

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazuju kako je 2020. i 2021. godine na području Republike Hrvatske, prilikom organiziranog lova, uslijed korištenja vatrenog oružja smrtno stradala jedna osoba, a 10 osoba se ozlijedilo. Također, prema MUP-u dostupnim podacima Hrvatskog lovačkog saveza (HLS), u RH je u razdoblju od 2015. do 2021. godine u lovu i lovnim aktivnostima zabilježeno je stotinjak slučajeva stradavanja. Riječ je o padovima, samoranjavanju i ranjavanju vatrenim oružjem i oruđem, napadima divljači, prometnim nesrećama i dr.

"Kada govorimo o stradavanjima osoba u lovu u kojem se koristilo vatreno oružje, podaci ukazuju da se najčešće radi o pogreškama drugih lovaca ili vlastitoj nepažnji prilikom rukovanja oružjem. Drugim riječima, uz nepažnju ključni problem je i nestručno rukovanje, odnosno nepridržavanje pravila sigurnog rukovanja oružjem", naglašavaju u MUP-u. 

Treba napomenuti i da su u ovom ministarstvu u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine evidentirali 58 kaznenih djela "Protuzakoniti lov i ribolov", dok su u istom razdoblju 2020. godine evidentirana 62 takva djela. 

U RH se na malo mjesta može trenirati lov 

Edukacije se provodi prema Pravilniku o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN 78/06, 92/08). Programe osposobljavanja provode institucije koje za to imaju odobrenje nadležnog Ministarstva. 

"Jasno je propisano tko je nadležan za provjere i provode li se one sukladno zakonskim obvezama. Ono što bi svakako trebalo uvesti i što nedostaje, kako se u praksi pokazuje, je više praktične edukacije o elementu sigurnosti prilikom lova", kaže dr.sc. Tomislav Dumić, viši predavač na Veleučilištu u Karlovcu te pojašnjava kako u zemljama u EU, ali i izvan postoje različiti zakonodavni okviri i propisi koji reguliraju ovo pitanje. Tu su i tzv. "Hunter safety" tečajevi gdje se obrađuje upravo ova problematika čime se želi postići, i postiže se veća sigurnost za sve sudionike ovih aktivnosti. No, u našoj zemlji oni se, nažalost, još uvijek ne održavaju. 

"Svjedoci smo vrlo učestalih nesreća koje se događaju u samom tijeku lova bez obzira što je oprema i oružje sve kvalitetnije sa posebnim naglaskom na sigurnost. Ona u lovu nije i ne može biti slučajnost već je rezultat nekoliko čimbenika", nadalje objašnjava Dumić, a kao prvi navodi sigurnost oružja koja ovisi o streljivu, zapiraču, čvrstoči cijevi i zaklopa, eventualnim oštećenjima cijevi i zaklopa, pogreškama u materijalu. 

Sigurnost oružja je vrlo važna (Foto:  Bigstockphoto/l i g h t p o e t)

Jedan od čimbenika je i znanje o oružju, a osim njega, lovac mora poznavati streljivo, tehničke osobine oružja, balističke osobine streljiva, rukovanje oružjem i njegovo održavanje. Tu je i obučenost rukovanja njime, a koja se, kako ističe naš sugovornik, povećava s lovačkim iskustvom, ali i sustavnim vježbanjem. Naglašava kako upravo tu imamo veliki problem jer gotovo da i ne postoje civilna strelišta.

"Trenutna situacija, a tu ne govorim o mjesnim ili "lokalnim" strelištima gdje se povremeno vrši proba lovačkog naoružanja članova neke udruge nego registriranim strelištima je takva da imamo streljanju Pampas do 300 metara u Osijeku, Vrapčanski potok, do 300 metara, streljana MORH-a u Zagrebu te Vladimir Gortan, streljana do 200 metara, Drenova u Rijeci, koja je privremeno zatvorena. Možda ima još koje, a da sam ga izostavio. Dakle, da i hoćete, nemate gdje trenirati ili vam je to predaleko i preskupo", komentira.

Važan čimbenik je i iskustvo koje u sebi nosi pozitivne elemente iz prošlih situacija u lovu koji bitno utječu na sigurnost u budućim situacijama te odgovorno ponašanje. "Ovo je najveća vrlina svakog lovca koja bitno utječe na sigurnost ostalih sudionika lova, građana koji se zateknu na mjestu ovih aktivnosti, lovačkim psima, prirodi i drugom", konstatira istaknuvši da sigurnost možemo, trebamo i moramo povećati edukacijom, disciplinom i eventualno boljom organizacijom lova. 

Veliku ulogu ima lovnik

No, greške se događaju i, kako kaže Dumić, one su uvijek rezultat nekoliko čimbenika. 

Kada je riječ o "zalutalom" metku, on može, ističe, biti svjesno ispaljen u slučaju da se lovac ne pridržava sigurnosnog pravila i gađa na divljač na horizontu i promaši pa metak nastavi svoju putanju ili pak dolazi do rikošeta - odbijanja zrna od podloge te se ono nastavlja kretati u nekom drugom pravcu. 

Rikošet nastaje kada brzi projektil, u ovom slučaju kuglice sačme ili projektil karabinskog metka, kazuje naš sugovornik, udari u vodu pod kutom manjim od 8°, u meko ili srednje tvrdo tlo pod kutom manjim od 15°, u tvrdo tlo pod kutom manjim od 30° i u koru drveta pod kutom manjim od 60°. U uvjetima skupnog lova u šumi je rizik odbijanja zrna od stabla još povećan, a ovisi o starosti sastojine, vrsti drva, podrastu i drugim uvjetima. 

Kaže, jasno da je, na primjer, vrlo visok rizik odbijanja zrna od stabla u srednjedobnoj sastojini s većim učešćem stabala graba ili bukve koji imaju glatku, tvrda koru. "Kada to sagledate, proizlazi da je vrlo malo situacija kada je mogućnost odbijanja zrna od podloge isključena, stoga moramo biti svjesni činjenice da je svaki naš odlazak u lov, kao i sve druge radnje u životu vezan uz određenu razinu rizika nesretnog događaja", konstatira. 

U šumi treba biti posebno oprezan (Foto: Depositphotos/river34)

"Polaganjem lovačkog ispita i stjecanjem lovačke iskaznice nismo gotovi s edukacijom. Lovac uvijek i konstantno mora raditi na sebi bez obzira je li to ili će biti zakonski regulirano ili nije. A raditi na sigurnosti je svakako prioritet jer oružje nije igračka, ima samo jednu namjenu i to uvijek valja imati na umu", upozorava dodajući da se nesreće ne događaju samo početnicima nego i onim "iskusnijim" koji su ponekad i presigurni ili na neke stvari olako odmahuju rukom. 

"U skupnim lovovima veliku ulogu ima lovnik, osoba koja je zadužena za provedbu lova. On mora biti prvi koji inzistira na provedbi mjera sigurnosti i bezuvjetno sankcionira, na primjer, ne dopušta lov ili udaljuje iz njega sve one koji se pravila ne drže", ističe Dumić. 

U svakom slučaju, kako kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova, u navedenim aktivnostima se treba držati četiri zlatna pravila rukovanjem oružjem: uvijek tretiraj kao da je napunjeno; oružje uvijek usmjeri/okreni u sigurnom smjeru; ne drži prst na okidaču te budi siguran što je meta i što je iza nje!

Cijela RH je lovište 

Ova su pravila važna jer se događa da osim lovaca, stradaju i slučajni prolaznici ili ljudi koji rade u svojim poljima, voćnjacima. Osim toga, kako Dumić kaže, potaknuti Covid situacijom, sve je više ljudi u prirodi, često puta onih koji do sada nisu izlazili ili vrlo rijetko iz "urbanih okvira" te možda niti ne znaju što se događa i kako stvari funkcioniraju izvan njhovih životnih sredina. 

Dodaje, činjenica je da je gotovo cijela RH lovište i da Zakon o lovstvu propisuje da je zabranjeno loviti divljač lovačkim oružjem u pojasu 100 metara od granice naselja, odnosno 300 metara od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 metara od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u brdsko-planinskim područjima. 

Treba se posvetiti i sigurnosti slučajnih prolaznika (Foto: Depositphotos/schlag)

Dakle, pojašnjava, lovci nisu u prekršaju ako se drže navedenoga, ali svakako trebaju pažnju posvetiti sigurnosti slučajnih prolaznika ako se lov odvija na mjestima gdje češće prolaze izletnici ili bilo koji drugi korisnici prostora, odnosno prirode. Ne postoji zakonska obveza javnog oglašavanja kada i gdje će se on odvijati. "To niti bi imalo smisla niti bi bilo izvedivo niti bi se oni kojima je ta obavijest namijenjena uvijek toga držali niti bi ju uvijek čuli/pročitali. Moguće je, i mnogi lovoovlaštenici to rade na područjima gdje je veća frekvencija prolaznika postavljati table s upozorenjem "Oprez - lov u tijeku" i sl.", predlaže Dumić dodavši da to ne opravdava možebitno neodgovorno ponašanje lovaca. 

Isto tako bi, smatra, razumnom prolazniku ovakvo upozorenje trebalo dati do znanja da ne može tim područjem prolaziti kao "muha bez glave", neodgovorno i ne mareći za svoju sigurnost kao da ga se ne tiče. "Svaki pojedinac koji ide u prirodu isto tako dužan je voditi brigu o svojoj sigurnosti", zaključuje profesor Dumić. 


Tagovi

Lov Nesreće Lovstvo Edukacija Tomislav Dumić Nestručno rukovanje Oružje Stradavanja Slučajni prolaznici Rikošet


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.