• Hrastova mrežasta stjenica
  • 04.09.2020. 16:30

Davorin Krakar: Hrastova mrežasta stjenica brzo se širi i uništava šume

Siše sokove i tako slabi vitalitet stabla. Glavni šumarski nedostatak očituje se tek kasnije, a to je smanjen prirast, ističe Davorin Krakar.

Foto: Facebook/ Poljoprivredna TV
  • 218
  • 61
  • 0

Hrastova mrežasta stjenica je invazivni insekt čija je pojava prvi put u Hrvatskoj zabilježena 2013. godine. Razvoj ovog štetnika u hrvatskim šumama, već nekoliko godina prati iskusni požeški pčelar Davorin Krakar, a prema njegovim riječima situacija je alarmantna.   

"Od tada do danas proširila se gotovo po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Započela je s uništavanjem ili slabljenjem vitalnosti hrasta lužnjaka, naše najvrjednije vrste da bi kroz godine počela pomalo prelaziti i na ostale. Ja sam ju kao šumar prvi puta našao na kitnjaku 2017. godine“, kaže Krakar.

Tada ovaj štetnik još nije napadao hrast sladun koji je pčelarima posebno interesantan jer se od njega dobiva najkvalitetniji med što je i znanstveno dokazano, no, od 2018. i on je počeo slabiti s pašom. 

Proširila se po cijeloj Europi

Inače, hrastova mrežasta stjenica živi na poleđini lista i kada krene s godišnjom reprodukcijom stvori tri ili čak četiri generacije. "Siše sokove i tako slabi vitalitet stabla. Glavni šumarski nedostatak očituje se tek kasnije, a to je smanjen prirast“, ističe Davorin.

Osim hrastu sladunu, ovaj nametnik, prema riječima našeg sugovornika šteti i kompletnom ekosustavu šuma.

"Oštećuje ukupnu fiziološku vrijednost šume, što je već dokazano na našem institutu i fakultetu. U sastojinama koje su invadirane s hrastovom mrežastom stjenicom, glavni nedostatak je smanjena klijavost sjemena koja onemogućuje kvalitetan reproduktivni proces prirodne regeneracije“, pojašnjava.

Hrastova mrežasta stjenica napada i voćnjake, posebno ugrožene kruške

"Mi pčelari smo jedna od kolateralnih žrtava, jer ne možemo više dobivati taj kvalitetan medun. Ona nije samo u Hrvatskoj. Prvi put je, još 2000. godine uočena u Italiji, nedugo za tim u Turskoj, negdje 2013. godine u Mađarskoj, 2012. godine u Švicarskoj, da bi se danas proširila po cijeloj Europi uključujući i Atlantsku obalu“, otkriva.  

Skupo tretiranje 

No šumari, prema njegovim riječima, za sada nemaju puno alata za borbu protiv ove invanzivne vrste.

"Hrvatski šumari vode se odredbama takozvanog FSC certifikata i ne smiju ići s insekticidima, a ova stjenica nema prirodnog neprijatelja. Na području Vinkovaca dobivene su dozvole da se probno tretira nekoliko stotina hektara. Naravno, to je vrlo skupa akcija. Tko bi pomislio da uopće mi možemo očekivati da kompletnu površinu hrvatskih šuma tretiramo insekticidom. Ne znam što bi se moralo dogoditi da se to učini i to bi bilo strašno skupo.

Od onog što sam ja iz skromnih zapažanja mogao zaključiti, strada jedino od lastavica kada ih ulove u letu i od pauka kada se zapletu u mrežu“, pojašnjava sugovornik.

Napadnuto 90% hrastovih šuma! Eksperti zabrinuti zbog hrastove mrežaste stjenice

Nakon što iscrpi hrast, koji tijekom rujna počne žutjeti, prelazi u fazu migracije. 

"Ima je toliko puno i svaki povoljni vjetar iskoristi i širi se dalje. Šumari su u drugim zemljama također uočili da krajem vegetacije odlazi i na drugo bilje. Ja sam ju našao na 20-tak drugih vrsta. Odlazi i na vinovu lozu, kesten, uočio sam ju i na brezi, lipi, šljivi i jabuci. Sve sam snimio i uslikao kao dokaz“, objašnjava Davorin. 

Rješenje u genetici?

Dokaza je puno koji ukazuju da se ovaj invazivni štetnik jako dobro prilagodio hrvatskoj flori. 

Iako se čini kao bezizlazna situacija jer stjenica nema prirodnog neprijatelja, šumarima su vezane ruke i širi se svake godine sve više, Krakar ipak predlaže rješenje. 

"Izlaz je u genetici, stvaranje tipičnog, osjetljivog, ciljanog virusa koji bi joj eventualno naškodio. Navodno u Izraelu već postoje formulacije za to, ali to su strašno skupa očekivanja. Građani jedino mogu upirati prstom i proglašavati šumare krivima. Krivi smo jedino što smo prihvatili FSC certifikat kojim mi ne odustajemo od prirodnog uzgoja i ne dopuštamo primjenu kemije u šumama“, naglašava. 

Naravno to je logično, jer širokom primjenom insekticida uništavamo cijeli ekosustav, stoga to nije rješenje ovoga problema. "Za sad je tako. Mi pčelari bi bili najsretniji da se to nije dogodilo, jer smo s našim sladunom postigli svjetski poželjan proizvod“, zaključuje ovaj pčelar.

Više o ovom nametniku možete pogledati u videu:


Tagovi

Hrastova mrežasta stjenica Invazivni štetnik Davorin Krakar Sladun Smanjena klijavost FSC certifikat Šuma


Autor

Tomislav Milanović

Tomislav Milanović novinar je s bogatim iskustvom, posebice kada su u pitanju poljoprivredne teme.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros sam za Agroklub pripremao materijal za zanimljivu reportažu o jednom od najljepših pašnjaka n... Pročitaj cijelu bilješku »