• Mrežasta stjenica
  • 24.07.2020. 10:30

Hrastova mrežasta stjenica napada i voćnjake, posebno ugrožene kruške

List gubi klorofil, pojavljuju se pjege i kao da dolazi do uprljanosti cijele lisne površine. Stručnjaci ističu da na stablima šumskog drveća, od nervature lista ostane samo mreža.

Foto: Bojan Kecman
  • 974
  • 58
  • 0

Mnogi voćari primijetili su napad hrastove mrežaste stjenice (lat. Corythuca arcuata), novog štetnika koji će, po svemu sudeći, u narednim godinama biti značajan uzročnik oboljenja u nasadima jabuka, krušaka, šljiva i ostalog voća.

Stjenica se nakon godinu do dvije prilagodila na klimatske uvjete i počela napadati voće, najviše kruške odnosno sortu Santa Marija. Štetnik je prvo utvrđen na hrastu, a do jačih oštećenja može doći u slučaju dužeg sušnog perioda, ali je nepoznanica što stjenica može učiniti voćarskim vrstama.

Najviše ugrožena Santa Marija

Na slici se vidi napad stjenice na stablu odnosno listovima navedene sorte kruške. List gubi klorofil, pojavljuju se pjege i kao da dolazi do uprljanosti cijele lisne površine. Stručnjaci ističu da na stablima šumskog drveća, od nervature lista ostane samo mreža, a nije poznato grize li i plodove, iako se kreće i po njima?

Oslabljeni listovi ne mogu vršiti fotosintezu 

Izvjesno je da plodovi slabe jer nema dovoljno zelene mase za fotosintezu i ishranu ploda, što može dovesti do njihovog prijevremenog opadanja. Stablo napadnuto kolonijama stjenica djeluje slabije, u kondicijskom smislu, u odnosu na zdravo drveće, bez napada.

U narednom periodu očekivati jači napad

Za sada nije primijećen jači napad na ostalim sortama krušaka, ali je sigurno, budući da se pojavila i na drugim voćnim vrstama, naročito divljim jabukama, da će u godinama koje su pred nama doći i na sve voćne vrste.

Hrastova mrežasta stjenica napada šume i ljude!

Stjenica poprilično iritira ljude jer čim se približite stablu na kojem su njene kolonije, odmah će se pojaviti na odjeći i otkrivenim dijelovima tijela. Osjeća se blago peckanje na koži kada dođe do kontakta.

Otjerajte stjenicu octom

Što se tiče suzbijanja, insekticidi koji se koriste u zaštiti voća od savijača, buha i minera, trebali bi biti efikasni i protiv hrastove stjenice. Pošto se ne zna skoro ništa o stjenici, nije sigurno da će aktivne tvari kemijskih preparata djelovati na nju.

Kako zaštititi voće?

Ako se želi ukloniti bez primjene nekog sredstva, može se pokušati s octom (9% ili 11%), u malo jačoj dozi, odnosno, 20 litara na 500 litara vode. Poslije toga tretirati gnojivima s više dušika, ali ne u velikom količinama, kako bi se isprovocirao novi rast lisne mase.


Tagovi

Hrastova mrežasta stjenica Voćari Napad stjenice Zaštita kruške Santa Marija Prijevremeno sušenje lišća Gubitak klorofila Ishrana ploda Kolonije stjenice


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sretan nam Svjetski dan jabuka :) ja cu se pocastiti starom domacom sortom :)