• Šumski štetnik
  • 06.10.2019. 15:00

Napadnuto 90% hrastovih šuma! Eksperti zabrinuti zbog hrastove mrežaste stjenice

Na napadnutim stablima hrasta stjenica "jede" klorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stjenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama kod susjeda 90%.

Foto: Maja Celing Celić
  • 596
  • 94
  • 0

Baš kao kod nas, mnoga šumska gospodarstva u susjednoj BiH, prijavila su da je u šumama prisutan veliki intenzitet napada hrastove mrežaste stjenice (lat. Corythuca arcuata) zbog koje je došlo do prijevremenog sušenja listova hrasta i još nekih vrsta šumskog drveća. Za sada zdravstveno stanje, prije svega hrastovih šuma, nije ugroženo.

U razgovoru sa šumarskim stručnjacima koji nisu željeli da im navodimo imena, prevladava velika zabrinutost u vezi s ovim kukcem. Zajedničko zapažanje svih stručnjaka je da se štetnik još prilagođava na klimatske uvjete i da se u narednom periodu mora obratiti pažnja na ovog kukca jer je moguće da će u budućnosti izazivati veliku štetu u šumama.

Od nervature lista ostane samo mreža

Prvi put u BiH stjenica je otkrivena 2017. godine u okolini Breze (Zeničko-dobojski kanton), a sad je prisutna u oba entiteta. Pojedini stručnjaci ističu da se stjenica ponaša vrlo čudno. Primijećena je i na platanima (naslovna fotografija, op.ur.), ceru, lipi, a nema je na javoru, bukvi, kestenu, grabu i američkom hrastu. Interesantno je da je na vrstama na kojima nije primijećena stjenica stanje listova katastrofalno što se može pripisati i sušnom periodu u drugoj polovici kolovoza i prvoj polovici rujna. Na napadnutim stablima hrasta stjenica "jede" klorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stjenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama 90%.

Hrastova mrežasta stjenica napada šume i ljude!

Jedan od stručnjaka tvrdi da će, u slučaju nepoduzimanja odgovarajućih preventivnih mjera, u naredne dvije godine, intenzitet pojave ove štetne vrste na hrastu i ostalim vrstama šumskog drveća koje napada, drastično porasti i da će doći do njihovog sušenja u roku od četiri godine, što može biti katastrofalno za kompletan ekološki sistem.

Stjenica će se prilagoditi, a nećemo znati kako ju spriječiti

Hrastova mrežasta stjenica nema prirodnih neprijatelja. Moguće je, budući da nije s ovih područja, da će se ove i narednih godina sve više prilagođavati klimatskim uvjetima i da će u budućnosti biti sve više problema. "Drugim riječima, jedne godine imat ćemo katastrofu jer će se skroz prilagoditi, a mi nećemo znati kako je spriječimo", ističu stručnjaci. 

Nisu samo šumari primijetili ovog štetnika. I u gradovima je svuda prisutna, od benzinskih pumpi do stanova i kuća. Ima je i na balkonima, na sušenom rublju, po vrtovima kafića. Za sada nema izvještaja o tome da je nekome ugroženo zdravlje zbog napada stjenice. Kada je riječ o voćkama u voćnjacima jabuka koji su tretirani kemijskim sredstvima, tj. insekticidima, nije primijećena, ali je prisutna na divljim jabukama.

Drugo je pitanje kako se hrastova mrežasta stjenica pojavila. Mnogi sumnjaju da labave granične kontrole i neprovođenje karantenskih mjera predstavljaju idealne uvjete za ulazak raznih štetnika koje kasnije prave probleme ne samo u šumarskom već i ostalim privrednim sektorima. Jedan od takvih primjera jee šimširov moljac lat. Cydalima perspectalis koji je ove i proteklih godina obrstio "žive ograde" u mnogim dvorištima.  

Štetnik proširen na 14 županija 

Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća.

Podsjećamo, radi sprječavanja širenja štetnog organizma, tadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.


Tagovi

Hrastova mrežasta stjenica Šimširov moljac Hrastove šume Sušenje Prirodni neprijatelj


Autor

Bojan Kecman

Bojan Kecman

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi