• Svinjogojstvo
  • 20.05.2021. 09:00

Svinjogojstvo u 2020: Više od tisuću registriranih uzgajivača manje nego godinu prije

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je godišnje izvješće o stanju u svinjogojskom sektoru za 2020. godinu.

Foto: Lucija Bencarić
  • 509
  • 163
  • 0

Ukupan broj svinja u Republici Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosio je 1.033.000, što je povećanje od 1,1 posto u odnosu na 2019. godinu (1.022.000), podaci su to godišnjeg izvješća Centra za stočarstvo, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. 

Broj registriranih gospodarstava koji se bave uzgojem svinja bio je 3.658, čak 1.337 manje nego u 2019. godini. Najviše njih, 421 je u Osječko – baranjskoj županiji, 43 više nego što ih je bilo godinu prije, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj, samo 35. 

Među izvornim pasminama dominira crna slavonska s 88,5 posto, zatim slijedi turopoljska 6,9  i banijska šara 4,6 posto. Od tradicionalnih još treba istaknuti mangulicu, koja iako nije hrvatska izvorna pasmina, ima bogatu tradiciju uzgoja na našim područjima.

Broj krmača manji za 11 posto

U 2020. godini broj krmača iznosio je 88.000 što je u usporedbi s godinom prije za 11 posto manje (99.000).

U kontrolu proizvodnosti uključeno je bilo 29.985 uzgojno-valjanih krmača, što je porast od tri posto. Najzastupljenije pasmine su pic (13.756), topigs (10.451) i crna slavonska (2.708), a najmanje ima durok krmača, samo 36.

Kada je riječ o nerastima, sveukupno ih je bilo prošle godine 820. Najviše je bila zastupljena crna slavonska 182, zatim pasmina pic 169 i durok 90 grla, a najmanje su se držali križanci (njih sedam), topigs (11), mangulica (21) i turopoljska svinja (20). 

Što se tiče prasadi, prosječan broj legla po krmači je 2,3. Prosječno opraseno po krmači je 36,3, živo opraseno 33, a odbijeno 29,7 prasadi. 

Povećan uvoz utovljenih svinja

Prema izvješću HAPIH-a, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 1.102.199 klasiranih svinjskih trupova svih kategorija što je više za 5,8 posto u odnosu na godinu prije. Također, zabilježene je i veća ukupna masa trupova na liniji klanja i to za 3,7 posto. 

Kada govorimo o vanjsko-trgovinskoj razmjeni, uvoz svinjskog mesa povećan je za 0,3. Broj uvezenih svinja na liniji klanja veći je za 5,5 posto, posebice onih utovljenih kao posljedica ograničenja rada klaonica u pojedinim europskim zemljama.

Izvoz je također zabilježio porast od 3,1 posto, a odnos uvoza i izvoza bio je u omjeru 93:7 i vrlo je sličan onome iz prethodnih razdoblja. 

Udio hrvatske proizvodnje svinjetine na europskom tržištu je zanemariv i iznosi svega 0,4 posto.

Tržište Europske unije

Promatrajući tržište Europske unije, proizvodnja svinjskog mesa prošle godine povećana je za 1,2 posto u odnosu na 2019. godinu. 

Među glavnim proizvođačima u EU, jedino Španjolska, Nizozemska, Danska i Belgija su povećale proizvodnju, a ostale zemlje su na razini iz prethodne godine ili su smanjile proizvodnju poput Njemačke.

Što se tiče cijene mesa, njihov pad započeo je krajem prvog tromjesečja prošle godine pojavom Covid-19 i afričke svinjske kuge koja se iz Kine, proširila preko Njemačke i Poljske cijelom Europom. U zadnjem tjednu 2020. prosječne cijene S i E klase trupova iznosile su 132 eura/100 kg što je za čak 32 posto niže u odnosu na isti period prošle godine (194 euro/100 kg).

S druge strane, svoj uzlazni trend od prijašnjih godina nastavio je izvoz te je u odnosu na godinu prije bio veći za 18,8 posto. Najvažnije države uvoznice su Kina, Japan, Hong Kong i Južna Koreja gdje odlazi 77 posto svih količina. 

Izvoz mesa u Kinu prijašnjih godina zauzimao je oko 35 posto od svih izvezenih količina, a tijekom 2019. godine porastao je na 50,5 te a u 2020. godini na čak 61,6 posto. Valja napomenuti kako je pojava afričke kuge ozbiljno ugrozila njihovu proizvodnju i primorala ju da pojača uvoz stoga ove brojke i nisu toliko iznenađujuće. 

Prijava u Jedinstveni registar

Obveza svakog posjednika svinja, podsjećaju iz HAPIH-a, je jednom godišnje dojaviti brojno stanje svinja na gospodarstvu. 

Tijekom 2020. godine, od ukupnog broja posjednika svinja registriranih u Jedinstvenom registru domaćih životinja, a koji iznosi preko 71.000, samo njih 8.944 je prijavilo i evidentiralo godišnju dojavu brojnog stanja i tako prijavilo držanje 760.212 svinja svih kategorija. 

Cjelovito godišnje izvješće pročitajte u dokumentu ispod teksta.


Dokumenti


Tagovi

Stanje u svinjogojstvu Broj krmala Registrirana gospodarstva Nerast Prasad Proizvodnja mesa Izvoz Europska unija HAPIH Izvješće


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner