Drastično pala i cijena crne slavonske svinje, isplativa tek prerada?

Meso crne slavonske svinje iliti fajferice, kažu stručnjaci, ukusnije je, kvalitetnije, zdravije, a pet tovljenika od oko 150 kilograma u normalnim bi okolnostima trebalo dati duplo, ako ne i troduplo veću zaradu. Nažalost, trenutna situacija u svinjogojstvu odnosno činjenica da je tržište preplavljeno svinjetinom iz uvoza, ugrozilo je i uzgoj domaćih pasmina.

"Dosta ljudi odustaje od proizvodnje, prodaju ih u bescjenje. Otkupna cijena tovljenika starog jednu do dvije godine kreće se između 13-14 kn/kg, a realna bi trebala biti najmanje 16 plus PDV. Nama ljudi dođu i nude 10 kuna. To se stvarno ne isplati i bolje ju je onda preraditi pa ostaviti proizvode za sebe“, razočarano kaže Vinko Sičaja, vlasnik OPG-a Sičaja iz Gašinaca nedaleko Đakova dodajući kako je tržište prilagođeno velikima, a mali koji puno ulažu na kraju završe na gubitku. 

Za liječenje nisu dali ni kunu

Inače, s uzgojem ove pasmine svinja krenuli su 2012. godine. Iz hobija na OPG-u njegova oca Slavka koji postoji od 1996., a na kojem je primarna proizvodnja uzgoj ovaca u kojoj, čuli smo, nemaju problema s prodajom janjaca. U međuvremenu je i Vinko osnovao vlastito gospodarstvo i trenutno ima devet grla fajferica dok tovljenika godišnje bude oko 50-tak.

Sloboda kretanja, jedan hektar livade i jezera, pola hektara šume i ekološka hranidba tritikalom, zobi, ječmom i kukuruzom rezultiralo je tome da otkad ih imaju za veterinarske usluge nisu dali ni kune. "Prašenje nam je, ajmo reći, jedini problem jer je ne ostavljamo da se oprasi vani nego na sigurnom jer bi ih druge svinje mogle pojesti“, pojašnjava Vinko. 

Meso ove autohtone pasmine, ali i mast, opisuje nam, najviše traže osobe koje imaju ili su preboljele neku malignu bolest jer se dosad pokazalo kao izvrsna pomoć u jačanju organizma i borbi protiv bolesti. Ipak, ne mogu si ju svi priuštiti jer cijena kilograma slanine košta oko 100 kuna, dok kulen ide i iznad 300. 

"Nemojte ići u to ako se nećete baviti preradom i plasmanom van. Mi se bavimo tovom i situacija je takva da ćemo ih sada sve više smanjivati jer kada nekoga morate moliti da bi prodali proizvod to se ne isplati“, poručuje Sičaja dodavši da je isti savjet o preradi dobio od profesora Vladimira Margete, no kako je to sve bio u početku hobi nije ga poslušao. 

Potrebno je udružiti proizvođače

Da situacija nije nimalo bajna s ovom proizvodnjom, potvrdio je i sam profesor. "Unazad 10 godina crna svinja doživjela je veliki boom u uzgoju, ali bojim se da je ona ugroženija danas nego prije 15 godina kada ih je bilo svega 300-tinjak zbog toga što joj je narušena genetska struktura i kroz križanje se gubi njezino visokokvalitetno meso“, kaže izv.prof.dr.sc. V. Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i predsjednik Udruge OPG "Život". 

Fajferica je, pojašnjava, u početku svoga razvoja bila osmišljena kao svinja koja će se uzgajati isključivo na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i koja će doprinijeti boljoj dohodovnosti i rentabilnosti. S relativno skromnim uvjetima i manjim ulaganjima trebalo se ostvariti visoka profitabilnost, no nažalost to se nije napravilo.

"Nije se dogodilo udruženje proizvođača što je najbitnije ne samo za stočara nego za svakog poljoprivrednika“, naglašava. 

Slikovito kaže, da Vinko kojim slučajem živi u Austriji, njegov posao bio bi samo hranjenje svinja, a o otkupu i preradi brinuo bi se netko drugi koji bi ga nazvao i rekao dolazim po životinje taj i taj dan. Pokupili bi ih, a njemu bi na račun nakon par dana sijeli novci. "Nažalost, ta praksa nije prepoznata kod nas, odnosno nikome nije u interesu da mi zaradimo“, ističe.

Iako je crna svinja brend, u razvoju pozicioniranja na tržište dogodile su se brojne greške u koracima, za koje je profesor uvjeren da su bile namjerne.

Prvo i najbitnije, smatra, nije se s usporedbom porasta krmača radilo na standardizaciji uzgoja i proizvodnje. Također, pažnja se nije usmjerila na ono što je jedino bitno, a to je da se ona prerađuje u visoko kvalitetne i dohodovne, autohtone proizvode. "Ona vam kao prase ili tovljenik nema veliku vrijednost, čak je manje vrijedna od bijele. Nažalost, 80 posto stočara prodaje ju živu i kako je i sam Vinko rekao, po poražavajućim cijenama“, navodi profesor.

IAKS mjere prilagođene velikim proizvođačima

U Hrvatskoj je prema zadnjem popisu registrirano oko 270 uzgajivača, tri tisuće rasplodnih krmača, a neregistrirano je, tvrdi Margeta, još sigurno preko šest tisuća. Čak 80 posto tržišta, pak, zauzimaju tri velika proizvođača - Belje, Balkan lov (trenutno najveći u Hrvatskoj) i OPG Vlado Ferbežar. "Oni imaju svoje proizvode na policama u trgovačkim centrima, dok će se oni od malih proizvođača jako rijetko naći. Također imaju svoje mesnice, klaonice, preradu i postižu, dakako, znatno veću cijenu“, objašnjava.

A kada je riječ o IAKS mjeri, točnije 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, sugovornik kaže kako je ona osmišljena za osnaživanje manjih proizvođače, no najviše novca su pokupile znanstvene institucije tj. fakulteti i opremljenije uzgojne organizacije. 

Također, namijenjena je očuvanju genetskih resursa i kao takva trebala bi obvezno u sebi sadržavati očuvanje putem molekularne genetske metode. "Od naših 30-tak udruženja koja su dobila taj status i koji su se mogli aplicirati na mjeru samo su dva odlučila koristiti te tehnike, jedan u svinjogojstvu, a jedan u konjogojstvu“, ističe dodajući kako to kod fajferice nije napravljeno. 

Selekcija se kod nje isključivo vodi na temelju izgleda. Iako će praščići biti crni, jer je ta boja dominantna prilikom nasljeđivanja, dubinska analiza, pokazat će kako ono možda sadrži više svojstava od duroka ili hempšira s kojim je križana. Profesor pojašnjava kako su prije sedam godina na tri slavonske županije proveli istraživanje koje je otkrilo da je samo 31 posto bilo čisto crna slavonska svinja, sve ostalo su bili mješanci. 

"Često znam čuti kada netko proba meso da mu nije ništa posebno, odnosno da ne osjeti razliku. E, to vam je pokazatelj da ne jedete čistu fajfericu“, naglašava za kraj.