Srednjoškolci brinu o 55 grla u sustavu krava-tele, uzgojili i sedam rasplodnih bikova

Srednja poljoprivredna škola Weindorf u Koruškoj, koja se bavi uzgojem simentalca u sustavu krava-tele, bila je zadnja stanica u Austriji za 50 poljoprivrednika iz Zagrebačke županije i dvije susjedne, kao i predstavnike proizvođačkih organizacija HUS-ima i ZG SIM-a te općine Dubrava, koja će biti sjedište budućeg našeg Regionalnog centra rasplodne stoke (RCRS).

"Investirali smo 10 do 12 milijuna eura u školu koja uči buduće poljoprivrednike kako raditi s domaćim životinjama. Dakle, kako uzgajati goveda u sustavu krava-tele, ali i sve drugo od obrade drveta i korištenja strojeva na poljoprivrednom gospodarstvu. Isti sustav ćemo nadograditi onim za uzgoj konja", kaže ravnatelj Sebastian Auernig, koji je i predsjednik simentalskog saveza Austrije i dopredsjednik svjetskog udruženja simentalske pasmine goveda.    

Imaju 55 goveda i 50 ha zemlje 

Inače, na školskoj farmi imaju 55 grla od čega je 14 rasplodnih krava i više bikova u štali, odnosno goveda vani, na dvije lokacije u sklopu veće farme koji su ograđene električnim pastirom. Radi se o tri pasmine, najbrojnija je simentalska, a manje imaju charolais i limousin. Vidjeli smo i jako puno novije poljoprivredne mehanizacija, ali i lijepo uređeni veliki štagalj, koji služi i za okrjepu posjetitelja na balama sijena.     

Kako se čulo, učenicima je na raspolaganju 50 ha zemljišta, od kojega je pola trajnih travnjaka, a pola obradivo, bilo da je riječ o uzgoju žitarica, ali i eko krumpira, graška i boba. Na gospodarstvu, koje je staro više od 100 godina te je u najmu, samo je dvoje stalno zaposlenih, koji dijele posao između štale i obrade zemlje odnosno voćnjaka. U ekološkoj proizvodnji je devet ha. Škola ima dva smjera obrazovanja, trogodišnje za zanat i petogodišnje, a 40 posto nastave čini praksa u manjim grupama. Učenici se redovito brinu o uzgoju goveda u sustavu krava-tele, te je, kažu, sedam njihovih bikova poslano za umjetno osjemenjivanje, a predvode goveda i na aukcijskoj prodaji.

Čuli smo i da je socijalizacija stoke jako važna, što mora biti njezin "prvi gen" u uzgoju, a onda na red dolazi i temperament te svojstva pasmine. Sve to daje jako visok prirast koji kod bikova iznosi u prosjeku 1,6 kilograma, a kod krava 1,28 kg, iako su one na paši. Genetski list telad dobiva već sa mjesec do dva, a dio su sustava Eurogenetike, budući da ova pokrajina nema centar za umjetno osjemenjivanje goveda.

Vidi se kvaliteta uzgoja, ali je kriza i tamo ostavila traga  

Našeg mladog poljoprivrednika Antuna Vrbeka, koji ima samo 19 godina, zatekli smo u obilasku školske farme kod više poljoprivrednih strojeva, koja su bila očišćena i uredno složena ispod krova. On nam je rekao da se vidi da austrijski uzgajivači goveda, bila ona u sustavu krava-tele ili mliječne pasmine, vole svoj posao i da su zadovoljni, iako se bave najtežim oblikom poljoprivredne proizvodnje, a to je stočarstvo. Dodao je da je impresioniran onim što je vidio u poljoprivrednoj školi, jer iz stare štale, koja je obnovljena, dolaze zdrava goveda.

Inače, njegova obitelj u Brezinama u općini Farkaševac, ima 23 mliječne krave, od kojih svaki drugi dan predaju 800 litara mlijeka, a telad prodaju. No, niska otkupna cijena mlijeka, iako je konačno i povećana, još uvijek, je kamen spoticanja domaće proizvodnje, drži Vrbek.

S druge strane, Josip-Joža Tučkorić je bio među najstarijim u reprezentaciji hrvatskih stočara u Austriji, a samim time i najiskusniji što se tiče uvida u njihov, ali i naš uzgoj. Vidi se, kaže, da je i kod njih globalna kriza uzela maha pa uvjetuje da više ne omotavaju toliko bale sjena, što je dobar, ali i skup postupak ubiranja ljetine, pa vraćaju prikolice od prije 20 i više godina u uporabu. Dodaje da je bio više puta u Austriji, odnosno kupovao tamo goveda koja su jako dobre kvalitete, ali i da je tužan što naše selo umire jer se od poljoprivrede, još uvijek, teško živi.

Austrijski stočari imaju samo 20 mliječnih krava u prosjeku, a žive bolje od hrvatskih

Istina, danas se i poljoprivredom, kaže, lakše baviti jer su strojevi umnogome olakšali i skratili teške, fizičke poslove, bilo to na polju ili u štali. On na farmi u Kloštar Ivaniću ima više od 100 goveda u sustavu krava-tele, kao i konja, ali nije sretan što je ostao zadnji u selu koji se još time bavi.

Geotipizacija 500 ženske teladi je dobar put

Kada su u pitanju bikovi, i mi grla za 'utrku' imamo. "Centar za umjetno osjemenjivanje Varaždin nabavio je dva vrhunska bika koji će osigurati dovoljno sjemena, što se može pratiti i na našoj ažuriranoj web stranici", istaknuo je Igor Nazansky iz CUO Varaždin. S druge strane, čuli smo da je embrio transfer koji se još prije 10-ak godina radio rutinski u Hrvatskoj, zamro zadnjih godina, a sada ga obavljaju Slovenci.

Inače, 40 posto ukupne geotipizacije u RH, čini županijski projekt 500 ženskih goveda, što je dobar put, posebno kod mlađih uzrasta, da znate što imate u štali, kaže poljoprivrednik savjetnik u Vrbovcu Damir Pejaković, stručni tajnik ZG SIM-a.

Uz to, drži važnim organiziranje domaćeg tržišta stoke, od teladi do prodaje stoke za rasplod i tov preko proizvođačkih organizacija koje bi trebale jače saživjeti i kod nas, kako bi nam stočarstvo stalo na zdrave noge te se okrenulo domaćem uzgoju, zaključak je stručnog putovanja u Austriju.