Panonski je mornar ostao bez mora, a hrvatski tovljač bez teladi

Burna je bila reakcija članova Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef kada je, govoreći na godišnjoj skupštini udruženja održanoj u Gudovcu, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek najavio kako će, do 2030-te godine, država kroz tri programa u sektor stočarstva investirati 734 milijuna eura.  

"U e-savjetovanje smo stavili tri programa razvoja sektora koji se odnose na proizvodnju mesa; sektor mesnog govedarstva, sektor svinjogojstva i sektor proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Ukupna sredstva iz tih programa, koji se donose na rok do 2030-te godine glase, 385 milijuna eura za govedarstvo, 246 milijuna eura za svinjogojstvo i 108 milijuna eura za ovce i koze. Samo ove brojke dovoljno pokazuju koliku pozornost stavljamo na sektor govedarstva", rekao je. 

Tušek uvjerava kako će upravo ovi programi revitalizirati sektor u  kojemu nedostaje teladi za tov, a na što sustavno upozoravaju iz Baby Beefa.   

"Mi smo jedna vrlo zainteresirana skupina proizvođača, koja radi i djeluje poput 'panonskog mornara'. Panonski je mornar ostao bez mora, a hrvatski tovljač je ostao bez teladi", slikovito je nedostatak teladi na domaćem tržištu opisao jedan od najvećih hrvatskih uzgajivača junadi i bikova Zvonimir Širjan.  

Sektorski natječaji kao rješenje 

Širjan je Hrvatsku usporedio s Mađarskom koja je u obnavljanje staja uložila oko 600 milijuna eura, dočim je Hrvatska za obnovu staja izdvojila tek 10 milijuna eura. Prostora za investicije ne manjka, suglasni su članovi udruge kojoj se sve više pridružuju i proizvođači mlijeka. Naime, sve je više mljekara koji, pritisnuti niskim otkupnim cijenama, sve češće na farmama imaju junice za meso, a sve manje krave za mlijeko.  

"Trenutna situacija u tovu junadi nam pokazuje stagnaciju. Novi proizvođači ne ulaze u proces tova. Nešto povećanja imamo kroz krize u mljekarskom sektoru koji zbog niske cijene mlijeka svoju žensku telad stavljaju u tov iz nužde", pojasnio je poslovni tajnik udruge Baby Beef Željko Jurkin.  

Stočari ne dijele Dabrin entuzijazam - program potpore još je jedan popis lijepih želja

Osim nedostatka teladi, akumuliran je čitav niz problema s kojima se stočari svakodnevno susreću. Velika birokratska opterećenost sudionika proizvodnje, ogroman uvoz mesa, nedostatak poljoprivrednog zemljišta, nedovoljna kapitaliziranost gospodarstva koja smanjuje produktivnost i konkurentnost, nezainteresiranost stručnih kadrova koji u ovoj branši ne vide dugoročnu perspektivu i stabilnost, česte izmjene pravila igre koja se nameću proizvođačima odavno su poznate boljke stočara. Pa ipak, generalna je procjena da se ukupna proizvodnja u ovom specifičnom sektoru može podignuti za čak trideset posto, no da bi se to postiglo, potrebne su korjenite promjene.

Baby Beef, kao najstarije udruženje tovljača u Hrvatskoj, na to upozorava godinama. Državni tajnik, s druge strane, smatra kako su upravo sektorski natječaji kakve je predstavio članovima ovog udruženja način da se takvi problemi riješe. 

"Dodatno na ova tri programa koja sam predstavio, donosimo i brze državne potpore za poljoprivredne proizvođače koji imaju mogućnosti i kapaciteta povećati svoju proizvodnju i to u rasponu od 10 do 40 posto. Na način da im gledamo postojeće stanje odnosno broj krava na gospodarstvu i da se obvežu da će kroz 24 mjeseca povećati broj krava", dodao je.

Dajte potpore kao za autohtone pasmine

Procjena Ministarstva je da bi negdje oko 4 tisuće gospodarstava moglo prihvatiti ovu mjeru. Financijska sredstva koja su na raspolaganju su 15 milijuna eura godišnje, kroz tri godine. 

Pojednostavljenim rječnikom rečeno, ako primjerice imate 100 krava na farmi, Ministarstvo ovom mjerom daje mogućnost povećanja za još 20. Za svaku tu kravu više na farmi, će dati od 590 do 780 eura. Obaveza je proizvođača da, nakon dvije godine kad im Ministarstvo dođe u provjeru, imaju 20 posto više krava u svojem stadu.  

"Za te novce farmeri mogu junice i krave proizvesti u svojem stadu ili ih nabaviti negdje drugdje", rekao je Tušek.  

Iako državni tajnik uvjerava kako će predložene mjere dovesti do povećanja proizvodnje, mnogi koji su iskusili koliko je nemilosrdno tržište, nisu optimisti. Tako je mljekar Miro Katalinić, koji se Baby Beefu pridružio jer je morao dio teladi prebaciti na tov za meso, a ne u proizvodnju mlijeka, rekao da “sve to ionako pojede mljekara”.  

"Ako povećam proizvodnju za 20 posto, ako imam veći broj krava, a mljekara i dalje otkupljuje mlijeko po niskim cijenama, ja ću samo raditi više za isto i tu nema nikakvog pomaka na bolje", rekao je ovaj mljekar i tovljač.  

Nejasna matematika

Ima istine u ovoj kritici uzme li se u obzir da je mlijeko doista najjeftinija tekućina u svakoj trgovini, jeftinija od bilo kojeg soka ili bilo kojeg drugog pića. Mljekari su doista u nezavidnom položaju, pa i zato članovi udruge smatraju da bi broj grla na farmama trebalo poticati na sličan ili istovjetan kao što su se poticale autohtone pasmine poput primjerice Boškarina. "Dajte 500 eura po grlu, i problema nema", čulo se na skupu.

Priča o tovu junadi ili kako izgleda računica hrvatskog tovljača?

Stočari zamjeraju što predloženi programi ne stimuliraju prirodni prirast već postojećeg stada, već isključivo zadanih 20 posto, pri čemu će, navodno, postojati i određeni novčani limit koliko novca ukupno može dobiti pojedino gospodarstvo. Pitanja i nedoumica je bilo mnogo. Jednima nije jasno zašto je postavljen rok od samo dvije godine, a drugima je nejasna "matematika" Ministarstva. Kako s 15 milijuna eura godišnje, za 4 tisuće gospodarstava, znatno povećati broj grla? Što bi to onda značilo, oko 6-7 krava po farmi, čak se i računalo na glas u raspravi. Među brojnim komentarima i reakcijama, svakako je najupečatljiviji bio onaj da je “krava očito postala sveta otkako su Nepalci došli u Hrvatsku”. No, šalu na stranu. Proizvodnja teladi, slažu se svi, svima je u interesu.

"Naš najveći deficit su telad. Prije 14 godina mi smo primijenili sustav krava-tele. Aktivirali smo braniteljske zadruge, poglavito na Banovini, u Dalmatinskoj Zagori i Posavini. U vrlo kratkom vremenu smo imali stvarno sjajne rezultate. Potpora je bila tada 3.600 kuna po proizvedenom teletu. Na žalost taj je program srušen, no što je tu je", dodao je. 

Kratke lance dobave uvesti u natječaje

Kaže, i dalje nastoje rehabilitirati proizvodnju teladi. Hektara imaju, koliko je u ARKOD-u, još najmanje toliko koji nisu u ARKOD-u. Svi ti hektari mogu služiti u proizvodnji njihova repromaterijala. "Mnoštvo je mjera u tom smjeru, ali jedna nam je stvar promakla. Razvijene zemlje u natječajima koriste kratke lance dobave. Trebali bismo kratke lance dobave uvesti u natječaje što znači da nam roba ne može dolaziti iz drugih zemalja", upozorio je. 

Raič je stoga pozvao cijelu Vladu, sva relevantna ministarstva, da se uključe u proces podizanja konkurentnosti hrvatskih proizvoda u stočarstvu, jer nije uvjeren kako takav pothvat može provesti samo Ministarstvo poljoprivrede.  

"Vrijeme je da cjelokupna administracija prijeđe na stranu nas proizvođača", zaključio je. 

Više o ulagajima pogledajte u izjavi državog tajnika: