Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potpora stočarstvu
  • 29.11.2024. 11:20

Stočari ne dijele Dabrin entuzijazam - program potpore još je jedan popis lijepih želja

Ministar poljoprivrede Josip Dabro predstavio je plan povećanja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj, a evo što kažu oni kojima je isti namijenjen.

Foto: L. Hrenkovic/Igor Soban/PIXSELL
  • 4.274
  • 283
  • 1

Plan poticanja razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj, koji je jučer kroz program potpora stočarstvu ambiciozno predstavio ministra poljoprivrede Josip Dabro, nije baš najbolje sjeo proizvođačima. 

"Teško je više bilo što suvislo reći. Posebno kada trebaš komentirati dokument s kojim je izašlo Ministarstvo i koje ima 10 stranica rijetko pisanoga teksta od kojih na prvoj piše da je to Program državne potpore za sektor stočarstva u 2025. godini, a na zadnjoj, desetoj stranici: Hvala na pozornosti!", reagira Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef d.o.o. 

Dakle, kaže, za cijeli sektor, koji je ne samo u problemima već pred izumiranjem, cijeli program potpore je stao u nekoliko rečenica.

"Nigdje nisam vidio detaljnije objašnjenje tko će to odraditi, gdje, kada, s kojim novcem", upozorava poznati stočar, ujedno predsjednik Odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore. 

Predstavljen program potpora stočarstvu. Dabro: Tko ne ostvari rezultate, morat će vratiti potpore

Kaže nam i da je taj dokument najavljivan još od početka ove godine. Štoviše, nedavno su na održanom sastanku s predstavnicima tovljača junadi zamolili državnog tajnika Zdravka Tušeka da se ne ide u e-savjetovanje dok se malo ne konzultiraju s njima koji se bave tim poslom. Međutim, isti je ipak objavljen u petak, 22. studenog. 

"Iz onog dijela koji se odnosi na mesno govedarstvo na 39 stranica teksta nisam vidio ništa drugo nego analizu stanja u sektoru koje je, pretpostavljam, izradila Uprava za stočarstvo i koji je Zdravko Barać ostavio u amanet svima nama, a koji je nedavno najavio da nakon dugo godina odlazi iz ministarstva", smatra Kušeković.

Još jedan popis lijepih želja 

Jedino je, dodaje, na kraju tog dokumenta objavljena tablica u kojoj piše da se procjenjuje da ćemo u 2030. imati 188.000 krava umjesto trenutačnih 126.000, koliko stoji da ih imamo u 2024. godini. "A zašto i na koji način, to nažalost iz dokumenta koji je objavljen u e-savjetovanju nije moguće zaključiti", dodaje. 

Cijeli program potpore za sektor koji izumire stao je u nekoliko rečenica, komentira Kušeković (Foto: L. Hrenković)

Brine ga, komentira za Agroklub, još jedan detalj, objavljen na 4. stranici dokumenta, a u kojem se navode "očekivana postignuća", da osigurana sredstva omogućuju godišnji rast za 6.000 krava u proizvodnji mesa, na način, kako piše, da će se rast omogućiti kupnjom rasplodnog podmlatka i/ili povećanjem iz remonta vlastitog stada.

"Naime, remont podrazumijeva pomlađivanje stada na način da se stare krave zamijene junicama iz vlastitog podmlatka", pojašnjava. Znači, netko tko ima 100 krava, zamijeni njih 20 koje su stare, neplodne ili bilo na koji način problematične s 20 novih, mladih junica - na kraju je brojka opet 100, kazao je.

Smatra stoga da sva ova pitanja daju i jedini mogući odgovor, a to je da čitamo još jedan popis lijepih želja

Mjera koja neće riješiti problem 

"Pozdravljam sve potpore kojima se želi postići veća proizvodnja mlijeka i ova je dobra, ali samo za one farme koje imaju mogućnost gdje smjestiti veći broj životinja i žele povećavati stado", komentira nam mladi stočar Ivan Sarić, vlasnik OPG Promina

A takvih ljudi je, smatra, nedovoljno. Ujedno, slična mjera je već išla ove godine i nije siguran da je na nju odaziv bio zadovoljavajuć pa stoga drži da ista neće riješiti prave probleme. Prema njemu, ona bi trebala ići zadnja, kao šlag na kraju, a prethodno treba stvoriti pozitivnu klimu u državi kako bi puno mladih ljudi htjelo ostati na selu, proizvoditi te uopće imalo osjećaj da država zaista stoji iza njih.

"To je jako težak posao koji doslovno hrani ovu državu, zapošljava ljude i plaća poreze. Također, smatram da su se u Ministarstvu zatrpali hrpom različitih mjera i programa te da njih treba biti manje, ali moraju biti konkretniji i ništa ne spuštati na niže razine jer nisu sve jedinice susretljive za realizaciju", ističe.

Mjera kao takva neće riješiti probleme, smatra Ivan Sarić 

Osobno drži da je najveći problem način dodjele izravnih plaćanja koji treba promijeniti na način da se dodjeljuju po jedinici proizvedenog proizvoda (kilogram mlijeka, mesa, kukuruza i sl.).

"Mi se ne možemo uspoređivati s državama koje imaju viškove i imati potpore kao i oni. Na ovaj način bi išle točno tamo gdje trebaju i onom tko proizvodi. Način na koji bih to uveo je da svi ozbiljniji proizvođači uđu u sustav PDV-a te na temelju izlaznih računa dobiju potporu", opisuje Ivan. 

Ostao bez potpore jer je krava zakasnila s teljenjem 

Po tom modelu, ugroženijim sektorima može se dodijeliti veća jedinica po proizvedenom proizvodu te na taj način stimulirati za rast. Treba, kaže, uvesti porez na neobrađenu zemlju, potporu na nacionalnoj razini kojom će se sufinancirati kupnja prve nekretnine pod uvjetom da isti otvore ili već imaju OPG i konkretno proizvode.

"Bez mladih ljudi na selu nema budućnosti. Također smatram da bi trebalo birokraciju i papire svesti na minimum jer toga je sve više, kao i raznih pravila kad se što treba dogoditi. Poljoprivreda je ipak živa stvar i tu nema pravila. Mene osobno takve stvari najviše guše u mom poslu", ističe.

Mišljenja je da bi takve i slične mjere mogle dati poljoprivrednicima vjetar u leđa da hrane ovu zemlju.

"Možda samo pričam bajke, jer je trenutna stvarnost da sam ostao bez potpore za mliječne krave koje držim na kršu, jer se jedna otelila kasnije nego u Ministarstvu to smatraju da treba", razočaran je Sarić. 


Tagovi

Program potpora stočarstvu Josip Dabro Ivan Sarić Mladen Kušeković Stanje u stočarstvu Reagiranje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovog mjeseca naše Društvo agrarnih novinara Hrvatske obilježava 10 godina djelovanja 😊