Pretraga tekstova
Veliki igrači u mesnoj industriji Brazila sugeriraju stočarima da za hranidbu koriste jeftiniju pšenicu i druge ozimine, za koje smatraju da u potpunosti mogu zamijeniti kukuruz u uzgoju svinja i peradi.
Nakon što se cijena kukuruza popela i iznad granice od 600 centi po bušelu, što je najviša razina od lipnja 2013., a zbog hladnog vremena u SAD-u te problema sa sušom u Brazilu, Kina je prošloga tjedna objavila smjernice u kojima preporuča hranidbu stoke jeftinijim alternativama kao što je pšenica.
U toj su zemlji u posljednjoj godini cijene kukuruza porasle više od trećine nakon pada proizvodnje te trošenja državnih zaliha. Sve su ga više uvozili kako bi nadomjestili domaći deficit.
Nakon ove svjetske velesile koja godišnje troši 175 milijuna tona te žitarice za stočnu hranu, a kako bi intenzivirala svinjogojstvo, za sličnu se praksu odlučio i Brazil.
Veliki igrači u mesnoj industriji u toj zemlji sugeriraju stočarima da za hranidbu koriste jeftiniju pšenicu i druge ozimine, za koje smatraju da u potpunosti može zamijeniti kukuruz u uzgoju svinja i peradi, piše reuters.
Posljedično tome, rast će i površine pod tom žitaricom pa u toj južnoameričkoj državi, koja je donedavno bila peti globalni proizvođač svinjetine, planiraju povećati površine pod pšenicom i drugim ozimim usjevima. One bi ove godine trebale narasti s milijun na 1,4 milijuna hektara.
Prehrambeni divovi kao što su JBS i BRF izjavili su kako će u hranidbi stoke koristiti upravo ozime usjeve poput pšenice, tritikala i ječma, a poslovi na terminskom tržištu su već dogovoreni.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama možete pratiti Baze podataka > Tržište
U BRF grupi su izjavili kako uvijek traže najbolje alternative koje jamče opskrbu i konkrutentnost dok su JBS-u odbili komentirati ovu situaciju.
Kada je riječ o proteinima, oni ovise o sorti i klasi žitarice, kako kukuruza, tako i pšenice.
Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost, hrana za životinje treba sadržavati sve neophodne komponente: proteine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje komponente manifestira se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.
Većina hranjiva koja se koriste u hranidbi životinja sadrže sve neophodne tvari, ali u različitim omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.
Inače, kukuruz se smatra najkvalitetnijim energetskim krmivom za sve vrste domaćih životinja jer ima najveći udio škroba (70-75 posto), dvostruko više sadržaja ulja (4-5 posto) te niski sadržaj vlakana (2-3 posto), odnosno posjeduje visoku probavljivost organske tvari za goveda 84 posto i svinje 88 posto. Zbog toga može biti jedini izvor energije u hrani za domaće životinje.
Žuti pigmenti kukuruza daju boju jajima i koži peradi, te slanini svinja.
Tagovi
Cijena kukuruza Cijena pšenice Ozimine Proteini Hranidba stoke
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !