• Hranidba svinja
  • 20.07.2019. 07:30

Ako smjesu za svinje pravite sami - pazite na omjere

Veliki broj naših farmera sami prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih proizvoda koji se proizvode na vlastitom imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešće manjak proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D.

Foto: Pixabay/chx69
  • 2.450
  • 185
  • 0

Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost hrana za životinje treba sadržavati sve neophodne komponente: proteine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje komponente manifestira se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.

Većina hranjiva koja se koriste u hranidbi životinja sadrže sve neophodne tvari, ali u različitim omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.

Izbjegnite nedostatke smjesa koje sami pravite

Veliki broj naših farmera sami prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih  proizvoda koji se proizvode na vlastitom  imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešće manjak proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D. 

Savjeti stručnjaka: Majstori proizvode prasad, a šegrti tove svinje!

Žitarice koje se koriste u hranidbi bogate su ugljikohidratima  i životinjama služe kao izvor energije, dok proteinski dio obroka koji stoka koristi za razvoj i rast proizvođači kupuju na tržištu. Da bi pripremili dobru koncentriranu smjesu neophodno je poznavanje hranjive vrijednosti svih komponenti koje ulaze u njen sastav, pojašnjava dipl.ing. Miladin Klječanin.

Osnova smjese su žitarice

Osnovu smjese za svinje čine žitarice. Najzastupljeniji je kukuruz, a koriste se i ostale žitarice (ječam, pšenica, tritikale, u manjem obimu zob i dr.). To su energetska hranjiva, dok je sadržaj proteina u granicama 8-14% .

Soja, grašak, grahorica, bob, peletirana lucerna, suncokret i njihove sačme su proteinska hranjiva koja sadrže 18-44% proteina. Stočna repa, repin rezanac i krumpir sadrže lako probavljive ugljikohidrate, bogati su vitaminom D i kalcijem, a siromašna u proteinu kojeg sadrže do 6%. Prije upotrebe poželjno ih je termički obraditi.

Stočno brašno, mekinje i drugi nusproizvodi mlinske indusrije sadrže do 14% proteina i vrlo važne amino kiseline, zato je poželjno ove komponente uključiti u obrok. Djeteline i trave bogate su proteinima (do 18%), dobrog amino-kiselinskog sastava, mineralima i vitaminima, a sadrže visok postotak kalcija (prije cvatnje).

Bjelančevine ne može zamijeniti ništa drugo

Proteini su neophodni za razvoj mišićnog tkiva (mesa), porast i ne mogu ih zamijeniti druga hraniva. Od 100 grama probavljivih bjelančevina svinja usvaja 60-70%.

Ugljikohidrate svinja koristi za uzdržne potrebe, intramuskularno i potkožno salo. Žitarice sadrže 40-70% probavljivih ugljikohidrata, mahunarke 20-50%, uljarice 10-20%, mekinje 15-25%, a zelena masa 5-10% probavljivih ugljikohidrata.

Vitamini su neophodni za pravilan rast i razvoj. Vitamin A regulira promet mineralnih tvari i sprječava noćno sljepilo. Porast i iskorištavanje hranivih tvari regulira B vitamin, a sprječava i nastanak beri-beri bolesti. C vitamin prevencija je za pojavu skorbuta. Pojava rahitisa je posljedica nedostatka vitamina D, a nedostatak vitamina E za posljedicu ima neplodnost. Vitaminima su bogate leguminoze, zelena masa, paša, lucerna, ljuskice žitarica.

Kako se stare krmače zamjenjuju nazimicama?

Minerali su neophodni za održavanje života, razvoj, formiranje kostiju i krvi, zdravlje. Leguminoze sadrže dosta P i Ca, žitarice su bogate fosforom, ali siromašne kalcijem, korjenasto krtolaste kulture sadrže dosta K i Na, a malo P i Ca.

Masti i ulja su sporedni u hranidbi životinja. Djeteline sadrže 0,1-1% , žitarice 3-6% , a uljarice do 45%.

Postotak proteina u smjesi se izračunava ovom formulom: Postotak komponente u smjesi puta postotak proteina u komponenti/100

Primjer smjese

  • 60 % kukuruz, s 8% proteina, 4,8
  • 22% sojina sačma s 44% proteina, 9,68
  • 15% ječam s +9% proteina, 1,35
  • 3% premiks

Smjesa sadrži 15,83% proteina

O proteinima ovisi i kvaliteta polutki

Svinje u tovu hranimo po volji (ad libudum) ili obročno. Obročno hranjenje kako jutarnje tako i večernje obavljati u isto vrijeme; 6-8 odnosno 15-17 sati. Ljeti vrijeme hranjenja pomjeramo ranije ujutro i kasnije uvečer.

Ako hranimo jednom smjesom čitav period, smjesa treba sadržavati oko 14% proteina. Ukoliko se tov odvija u dvije faze za uzrast 30-60kg koristi se smjesa sa 16%, a u drugoj fazi (60-120kg) koriste se smjese sa manjim sadržajem proteina, ali ne ispod 12%.

Sadržaj proteina u smjesi bitan je iz razloga  što svinja do težine 110-120kg formira mišićnu masu i muskulaturu pa imamo najveće priraste i manju konverziju hrane za kg prirasta kao i kvalitetu polutki.

Orijentacijski svinje do 40 kilograma hraniti sa 2 kilograma koncentrirane smjese, a za svakih 20 kg prirasta količinu povećavati za 0,5kg. Uz smjesu životinje moraju imati čistu i pitku vodu po volji. Poželjno je pred kraj tova u smjesi povećavati udio ječma radi poboljšanja kvaliteta slanine i mesa.

Izvor: Savjetodavna RS


Tagovi

Hranidba svinja Proteini Smjesa Kako napraviti smjesu Omjeri Vitamini

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi