Samo u svinjogojstvu su ulazni troškovi dosegli 13 kuna po kilogramu žive svinje, a mogu je prodati po 8 do 8,40 kn/ kg. Isto je i u mljekarstvu i i govedarstvu, prijeti nam krah, upozorili su čelnici odbora HPK i udruga proizvođača.
Pet odbora za stočarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Udruga proizvođača svinja Hrvatske, upozorili su na neodrživo stanje u stočarstvu, prije svega zbog rasta troškova stočne hrane za najmanje 50 posto.
"Situacija je postala neizdrživa u svim domaćim stočarskim sektorima", rekao je predsjednik Odbora za tovno govedarstvo Zvonimir Širjan podsjećajući da su, prema izračunu FAZOS-a, još lani hrvatski proizvođači imali četiri kune gubitka po kilogramu svinjskog mesa, pet na kilogramu junetine, a dvije kune po predanom mlijeku.
Dodao je da pozivaju Vladu da ograniči izvoz barem dijela žitarica, ali i da stane na kraj samovolji trgovačkih marži na domaće prehrambene proizvode, jer se sada ratarske kulture mahom izvoze, a uvozi jeftina hrana upitne kvalitete po dampinškim cijenama.
Prema njegovim riječima, cijene ratarskih proizvoda na domaćem tržištu su drastično porasle već neko vrijeme što je dovelo sve proizvođače mesa i mlijeka u vrlo težak položaj jer rade sa sve većim gubicima. On drži da je nužna pomoć kod ograničenja ulaznih troškova u svu stočarsku proizvodnju, jer u protivnom će njezini proizvođači biti primorani na obustavljanje iste.
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Stjepan Kušec, kazao je da je cijeli sektor u vrlo teškom stanju, jer padaju cijene svinjskog mesa, a ulazni troškovi su sve veći. Sada se kaže nalaze pred gašenjem domaćeg svinjogojstva, iako je samodostatnost ovoga sektora na nekih 40 posto od potreba domaćeg tržišta.
Kako se čulo, ulazni troškovi u domaćoj proizvodnji su već dosegli 13 kuna po kilogramu žive svinje, a mogu je prodati po 8 do 8,40 kuna po kilogramu. Dakle, već u startu su u minusu najmanje četiri kune, što znači 400 do 500 kuna gubitka po jednoj svinji. "Gašenje domaće proizvodnje svinja je gotovo pa jedina izgledna računica jer svaki dan, nakon što je cijena kukuruza dosegla dvije i pol kune, radimo sa sve većim gubicima," upozorio je Kušec.
Predsjednik Odbora za sustav krava-tele Miško Šklempe je kazao da je sustavno zadnjih 30 godina, bez strateškog određenja prema domaćoj proizvodnji hrane, poljoprivredna pala na jako niske grane. "Primjerice, dobili smo obećanje da ćemo dobiti 200 milijuna kuna zbog porasta cijene mineralnog gnojiva, ali ta sredstva još uvijek nisu isplaćena čime bi se i DORH trebao pozabaviti", drži Šklempe.
Odgovarajući na upite, Šklempe je rekao da domaći proizvođači hrane ne traže nikoga da im da što im ne pripada. "Stvara se lažna slika o hrvatskom selu da smo mi paraziti koji ne znamo, odnosno nećemo raditi. Ne, mi samo tražimo iste uvjete da možemo proizvoditi pod jednakim pravima i obvezama kao i drugi europski proizvođači hrane", naglasio je i zamolio za razumijevanje i hrvatske potrošače da im pomognu da se za njih izbore.
Primjerice, ističe, ratar koji ima 100 ha zemljišta dobiva plavi dizel za samo 20 ha, što je "velika mizerija". Osim toga, potpora za goveda u sustavu krava-tele je 100 eura. "Pa tko će držati kravu godinu dana za te novce, a ne smiješ šest mjeseci prodati tele kad je ono već june na kojem samo gubiš", pita ističući da imamo poljoprivredni potencijal za prehraniti 20 milijuna ljudi, a ne možemo ni sebe prehraniti.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo Igor Rešetar upozorio je da je cijena mlijeka na tržištu već otišla gore, ali da te novce nisu dobili proizvođači te očekuje da nadležne službe države utvrde što se dogodilo. Dodao je da se nada da će se održati ova domaća proizvodnja i pored velikog rasta troškova koji su porasli na četiri kune po litri mlijeka, a prodaje se za nešto manje od tri kune.
Proizvođač mlijeka iz Proizvođačke organizacije "Mliječni put Hrvatske" iz Podravine Branko Karamarković istaknuo je da većina proizvođača mlijeka ima otkupnu cijenu za litru od samo 2,7 kuna, koja se nije mjenjala još od 2016. godine, te se na nju dodaje tvornička premija, koja je isto upitna.
On izlaz iz nezavidne situacije vidi u vlastitoj mljekari udruženih proizvođača jer već desetak godina "vrhnje beru" otkupljivači i trgovci, dok proizvodnja koja je nekada hranila selo i držala na životu ruralni prostor, ubrzano nestaje, kaže on.
Predsjednik Udruge proizvođača svinja Hrvatske Krešimir Kuterovac je kazao da je minus ovoga sektora lani bio preko 250 milijuna kuna, a da su dobili kompenzaciju od 30 milijuna kuna što je dovelo do pada domaće proizvodnje za 30 posto. Dakle, on drži da uskoro neće biti pravo pitanje kolika će biti cijena svinjskog mesa, već gdje se ono može kupiti, jer ga neće biti dovoljno na domaćem tržištu.
"Proizvodnja dovoljno hrane je prije svega pitanje nacionalne sigurnosti, a mi tek sada, u jeku ove krize, pola godine nakon što smo sve ovo predočili odgovornima, idemo puniti robne zalihe", zaključio je Kuterovac.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Gudovac 1D,
43251 Gudovac,
Hrvatska
e-mail: babybeef.hr@gmail.com
web: https://www.baby-beef.hr/
Marta Radić
prije 2 godine
Mljekari moraju tražiti riješenja kod otkupljivača , cijena mora biti znatno veća , a ne tražiti riješenja kod države , država ionako previše favorizira mjekarstvo na uštrb drugih proizvodnji. Tako i tovljači goveda , ako im se ne isplati raditi po ovim cijenama , raditi će nešto drugo...
Đuro Japaric
prije 2 godine
Kakvi su to stočari koji nemaju svoju hranu za uzgoj stoke ? Pa neki dan na Agroklubu pisalo je da će dobiti više stotima milijuna kuna ! Nikad u životu nisam kupio svinju od 8 do 8, 4 kn po kilogramu !