• Žetva
  • 06.07.2021. 09:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Žetva 2021: Dobra cijena i naznake rekordnih prinosa strnih žitarica, jarine upitne zbog suše

Nadamo se da će kiše doći jer stara seljačka kaže: Ako žito ne pokisne, kukuruza biti neće, čuli smo u Osijeku gdje je dan pregled stanja ovogodišnje žetve.

Foto: Martina Popić
  • 1.940
  • 127
  • 0

"Ne bude li vremenskih nepogoda, bit će ovo dobra godina što se tiče strnih žitarica", naglasak je konferencije za medije održanoj u HGK Županijskoj komori Osijek kojoj su nazočili prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Matija Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Relja Kovačić, izvršni direktor sektora trgovanja i kooperacije Žito grupe i Ivan Pirić, voditelj kooperacije u tvrtki Granolio koja je jedan od najvećih prerađivača pšenice.

Žetva ječma je pri kraju, a pšenice koja se nalazi na 145 tisuća hektara u Osječko baranjskoj županiji je započela, rekao je Igor Mikulić, stručni suradnik Komore, odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo.

"Devedeset posto ječma je završeno, vlaga se kreće od 10 do 14 posto, a prinosi od četiri i pol do sedam tona po hektaru", rekao je Majdak.

Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca kod žitarica

Što se tiče pivarskog, žetva je završena na polovici površina i počinje skidanje jarog ječma. Prinosi se kreću od 9 do 10 tona po hektaru. Počinje i žetva ozime pšenice i unatoč velikoj suši i vrućinama koja je bila proteklih mjesec dana očekuju se dobri prinosi. "Razlog zašto nije bilo velike štete je dobra agrotehnika i poštivanje same tehnike koju provode naši ratari. Iako su prognoze govorile da će biti mnogo šturih zrna za sada to ne izgleda tako", naveo je državni tajnik te dodao da je u tijeku i skidanje uljane repice, a prinosi se kreću od jedne do tri i pol tone. Vlaga zrna je od sedam do 11 posto.

Posljednjih nekoliko godina, istaknuo je, imamo pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu kod žitarica odnosno trend izvoza u odnosu na uvoz. Posebno, kaže, treba istaći 80.000 hektara pod sojom gdje imamo i dobru cijenu i plasman. "Cijene su za sve proizvode dosta dobre, a u Ministarstvu poljoprivrede posebno pozdravljamo što su u tijeku jesenske sjetve neke naše tvrtke izašle s ugovaranjem cijene otkupa unaprijed", kazao je i naveo da se očekuje daljnji lagani rast cijene pšenice, ali i uljane repice na svjetskim burzama. "U odnosu na isto razdoblje prošle godine u porastu su za skoro 20 posto", naglasio je.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak (Foto: D. Rukovanjski)

Kada je u pitanu uljana repica, Matija Brlošić je rekao da će je sigurno naredne godine biti još manje jer su mnoga zaštitna sredstva zabranjena i teško se postižu željeni prinosi. HPK ujedno predviđa i da će porast cijena žitarica utjecati i na rast cijene mesa. Namjera Ministarstva poljoprivrede, čuli smo, je utjecati i na ulaganja u skladišne kapacitete. "Tu se prije svega fokusiramo na proizvođačke organizacije", dodao je Majdak navodeći da imamo tek dvije organizirane u sektoru žitarica i uljarica.

Cilj je za njih osigurati sredstva iz Europske unije, ali i drugima koji se jave i organiziraju. "Pokušat ćemo i neka infrastrukturna ulaganja unaprijediti međuresornim dogovorom s drugim ministarstvima posebice kada su u pitanju navodnjavanja i poljski putevi. Zauzimat ćemo se kako bismo osim za skladišne kapacitete za voće i povrće, osigurali i one za žitarice", naglasio je. 

Tipična pšenična godina 

Suša u lipnju se konstantno pojavljuje već barem jedno desetljeće, upozorio je prof. Stipešević. No, to ima i nekih prednosti jer ova godina je tipična pšenična. Imala je vrlo povoljan raspored oborina. Nešto niže temperature krajem travnja i početkom svibnja nisu negativno utjecale na žitarice.

Tako smo čuli i da su oboreni rekordni prinosi pivarskog ječma odnosno da iznose i do 10 tona po hektaru. Za pšenicu je nezahvalno prognozirati prije ulaska kombajna, ali dosadašnja iskustva govore da je prinos uvijek veći od onoga u pivarskog ječma. "Prema onome što sam vidio na poljima možemo se nadati rekordnim urodima od 10 tona po hektaru. Bilo je mnogo kiše i oborina kad je trebalo, a u zadnja tri tjedna nisam uspio naći previše šturih zrna bez obzira na predviđanja zbog ovako visokih temperatura", rekao je Stipešević upozorivši da su druga priča jare kulture i treba im pomoći da prežive ovu sušu. Naravno, oni koji imaju mogućnost navodnjavanja to će i učiniti, drugima preostaje gledati u nebo.

"Nakon žetve pšenice svakako obavite prašenje strništa", savjetovao je i naveo da treba probati ići sa postrnom sjetvom i zelenom gnojidbom gdje god se to može. Ako ništa drugo ostaviti barem jednu trećinu žetvenih ostataka jer i to će barem malo spriječiti isparavanje vode sve dok ne dobijemo kišu. "Znam da je rizik, ali trebalo bi ipak pokušati posijati posebno soju baš iz razloga što su i sada dobre cijene", rekao je dr.sc. Stipešević

Žito grupa, čuli smo, na svojih 26 otkupnih mjesta otkupljuje sve količine koje će biti ponuđene, a potrebe su im oko 350.000 tona svih kultura. "Formiramo cijene prema onima na svjetskim burzama", istaknuo je Relja Kovačić.

Žetva ječma kod njih, ali i njihovih proizvođača je završila i prinos se kreće između sedam i devet tona. Uljana repica preživljava svoju tešku godinu i prinosi su od jedne do tri tone. Trenutno cijene pokrivaju tako niske prinose. "Kod nas je žetva pšenice tek krenula i prinosi se kreću od šest i pol do osam tona, a negdje čak i devet", rekao je Kovačić dodajući da su svi mislili da će žetva ove godine puno kasniti, ali analizom su ustanovili da je ječma krenula svega osam do devet dana kasnije u odnosu na prethodnu godinu, a pšenice i uljane repice samo tri dana iza datuma prošlogodišnje žetve. 

"Ako žito ne pokisne, kukuruza biti neće"

Cijena se obračunava po razredima odnosno svaka klasa ima svoju količinu proteina i po tome određuju cijenu. Početna za četvrtu klasu je 1,15 kuna, a za premium koju najviše trebaju je 1,40 kn. Uljane repice se kreće od 3,70 do 3,75 kuna, a ječma između 1,15 i 1,20 kuna dok su slični iznosi bili i prije tri mjeseca za one koji su potpisivali ugovore po kotacijskim cijenama. Tako se pšenice kretala u iznosima od 1,10 do 1,30 kuna, a ječma do 1,20.

Konferencija za medije održana je u HGK, Županijskoj komori Osijek (Foto: D. Rukovanjski)

"Volio bih čuti od države i resornog ministarstva da ćemo uspjeti u svojim skladištima osigurati zalihu žitarica za barem jednu godinu", rekao je Matija Brlošić iz HPK. Trebao bi nam to biti cilj, dodao je, u slučaju da se urod prepolovi - da možemo preživjeti. Nada se i da će Mjera 4 biti mudro izbalansirana te da će je OPG-ovi u Hrvatskoj moći iskoristiti i podići skladišta.

"Moramo i naučiti trgovati na burzama, a to je da ne prodajemo pšenicu u žetvi, kad je najjeftinija. Nadamo se da će kiše doći jer stara seljačka kaže: Ako žito ne pokisne, kukuruza biti neće", istaknuo je i dodao da prema prognozi kiše na istoku Hrvatske neće biti u idućih desetak dana, što će omogućiti završetak žetve pšenice.


Tagovi

HGK Županijska komora Osijek Tugomir Majdak Igor Mikulić Matija Brlošić Relja Kovačić Žetva Žetva žitarica Otkupne cijene


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.