Stočari pred zidom, drastičan rast cijena žitarica ugrozio čitav sektor

Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, domaće stočarstvo se našlo u velikim problemima, upozorili su danas čelnici Hrvatske poljoprivredne komore čijih je šest sektorskih odbora predložilo kratkoročne i dugoročne mjere pomoći. 

Prva je da Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa HPK definira instituciju koja će izračunati trenutne gubitke u sektorima stočarstva zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane i do 70 posto.

"Tražimo i hitan sastanak s ministarstvom i Vladom kako bi sačuvali stočni fond jer s obzirom da sve žitarice odlaze u izvoz, neće biti hrane", kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, nakon sastanka 50 poljoprivrednih proizvođača, članova šest sektorskih odbora HPK u petak u Zagrebu.

Dodao je da su predložili i sedam dugoročnih mjera za spas stočarstva: osiguranje profitabilnosti, Mjeru ruralnog razvoja koje treba usmjeriti prema preradi, a koje će moći koristiti isključivo primarni proizvođači, osiguranje veće fleksibilnosti vezano za klanje i prodaju na gospodarstvima, stavljanje zelene energije u službu poljoprivrede, što znači staviti solare na farme; do jasnog i vidljivog označavanja hrvatskih proizvoda na tržištu, kao i osiguranja dostupnosti u vitrinama trgovačkih lanaca. Treba i osigurati robotizaciju te informatizaciju farmi iz Plana oporovaka i otpornosti.

Cijene žitarica rasle za 70 posto 

Prema njegovim riječima, ukoliko se ne mogu osigurati navedene mjere, zaključak je proizvođača da će buduća domaća stočarska proizvodanja, koja bi trebala biti okosnica poljoprivrede, 'biti neozbiljna', a kao rezultat toga i država.

Predsjednik Odbora za tovno gospodarstvo HPK Zvonimir Širjan kazao je da proizvođači bilježe enormne gubitke jer su cijene žitarica u posljednjih godinu otišle za 70 posto gore. "Nalazimo se pred zidom. Na takav način se više ne može proizvoditi jer su troškovi proizvodnje otprilike 30 posto veći nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode", naglasio je i dodao da bi predložene kratkoročne mjere, prije svega uključivanjem Ministarstva gospodarstva, kao i one dugoročne, trebale osigurati dovoljno stočne hrane za nastavak vlastite proizvodnje goveda jer pšenica i ječam odlaze mahom u izvoz, te hrvatski stočari ne mogu kupiti žitarice.

"Dakle, gubimo na dijelu gdje moramo kupiti 'domaće žitarice', na kojima svi dobro zarađuju, osim nas", upozorio je i naveo da traže i da se poljoprivredno zemljište napokon stavi u funkciju stočarske proizvodnje jer ima puno natječaja na kojima stočari, imali oni 50 ili 200 krava, ne mogu proći.

U sustavu krava-tele 149 kn pomoći za Covid-19  

Predsjednici Odbora za mljekarstvo, ovčarstvo i kozarstvo HPK Igor Rešetar i Stjepan Živković, upozorili su na teško stanje u ovim sektorima, koji zahtijevaju konkretne mjere pomoći. Rešetar drži da povećanje naknade od 50 lipa ne može osigurati rentabilnost daljnje proizvodnje mlijeka u ovakvim uvjetima, a Živković da je izostanak turističkog tržišta posljednjih godinu dana, uz skupu stočnu hranu, doveo na rub opstanka uzgajivače ovaca i koza.  

Predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK Mladen Kušec kazao je da domaći proizvođači svinja, koji imaju samodostatnost 45 posto, ne mogu prodati na domaćem tržištu svinje, kao ni odojke, jer ih nitko ne želi kupiti. Isto tako ne mogu sklopiti ni dugoročne ugovore sa domaćim prerađivačima, odnosno klaoničarima.

S druge strane, kaže, masovno se izvoze domaće žitarice u Italiju i Španjolsku, od kuda se naveliko uvoze butovi za dalmatinski pršut. "Problemi svinjogojaca nisu od jučer, traju već godinama, a sada je voda došla do grla jer je stočna hrana na tržištu, koje je pogodila i koronakriza, postala preskupa", naglasio je.

Predsjednik Odbora za sustav krava-tele i Odbora za konjogojstvo HPK Miško Šklempe naglasio je da imamo 50.000 krava u tome sustavu, a da su za Covid-19 njihovi uzgajivači dobili pomoć od 149 kuna po jednoj kravi. "Neki nisu dobili ni toliko", istaknuo je i dodao da nije optimist što se tiče rješavanja ovoga problema jer je u poljoprivrednoj strategiji, stočarstvo na marginama.

Stočarstvo na marginama 

"Ne možemo prodati niti jedno tele u EU, što je tragedija, a nema nas niti u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, te smo najmanje novaca, posebno za stočarstvo, povukli iz europskih fondova", drži on. Primjerice, dodao je, za solarne panele se dobije 50 posto povrata, ali njih nećete vidjeti na domaćim farmama, jer se Vlada, prije svega ministarstva financija i gospodarstva, a ne naše resorno ministarstvo, u to nije uključilo.

Kako se čulo, jedna grana stočarstva, a to je konjogojstvo, i u Covid krizi je funkcioniralo jer ima izvozno tržište od 95 posto u Italiju, a imamo 18.000 konja zaštićenih pasmina.