Pretraga tekstova
Frédéric Thomas, svjetski poznati poljoprivrednik iz Francuske, otkrio je svoja iskustva s no till konceptom obrade zemljišta i sjetve.
Frédéric Thomas, poljoprivrednik iz Francuske, svjetski je poznat kada je riječ o pokrovnim usjevima, odnosno no till tehnologiji uzgoja usjeva. Kako kaže, živimo u uzbudljivom vremenu, kada imamo puno znanja, posebno kada je riječ o utjecaju konvencionalne poljoprivrede - erozija tla, nedostatak organskih tvari, utjecaj na živi svijet u zemlji. Kako kaže - to nije rješenje.
"Mnogi poljoprivrednici u Francuskoj, posebno oni koji imaju siromašna zemljišta, okreću se no till konceptu, koji su preuzeli iz iskustava iz Amerike i Australije, a potom i prilagodili europskom tlu, klimi, kao i društveno ekonomskim prilikama. Mnogi se bave i ekološkom proizvodnjom, ali ona ne može doprinijeti očuvanju zemljišta, koliko smanjenju upotrebe pesticida", kaže u intervjuu za DrAgro Tomas.
Kako dodaje, da bismo ovu "zelenu revoluciju" primijenili, potreban je stav i promocija ovakvog načina obrade zemljišta i sjetve usjeva. To se posebno odnosi na ukazivanje na značaj, kada je riječ o zaštiti životne sredine. Također, potrebno je razuvjeriti one poljoprivrednike, koji smatraju da nemaju agro-ekonomsku korist od no till kocepta.
Bez mehaničke obrade zemljišta već 27 godina uspješno sije soju i kukuruz
"Pokrovni usjevi su ključ ovog sustava, a kako se više upoznajate s njim, shvaćate kakvo je to remek djelo. Zbog toga moramo ići naprijed, usavršavati se i istraživati. Pokrovni usjevi su investicija, koja zemljište čini boljim i omogućuje da no till operacije budu uspješne. Tada dolazi do ušteda, kao i boljeg upravljanja vodom i korovima, a potom se ostvaruje i profit", ističe Tomas.
Kada je riječ o strojevima za ovaj način obrade zemljišta i sjetve usjeva, njih nema dovoljno u Europi, jer nisu velike potrebe. Kada bi se situacija promijenila, to bi pokrenulo i tržište. Ipak, postoje male tvrtke, primjerice u Engleskoj, koje proizvode nešto od potrebne opreme. Većina opreme se uvozi iz Južne Amerike. Francuska je puno učinila na prilagođavanju ovih strojeva europskim uvjetima, pa se smatra budućim europskim tržištem, a uz nju se nalazi i Švicarska.
Pogledajte cijeli intervju u prilogu:
Tagovi
Frédéric Thomas Francuska No till Pokrovni usjevi Bez oranja
Autorica
Više [+]
Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Marta Radić
prije 6 godina
Odličan i poučan tekst...budućnost poljoprivredne proizvodnje uz Reduciranu obradu...