• No till
  • 21.12.2018. 16:30

Koncept bez oranja svoje korijene ima u Južnoj Americi

U Južnoj Americi je zemljište jako loše, pa su oni koji su ga obrađivali zaključili da ga moraju držati pokrivenim. Tako je ovaj koncept zaista zaživio, a ideje su prenesene i u SAD", otkriva Dale Strickler.

Foto: YouTube / Print Screen
  • 1.255
  • 217
  • 0

Dale Strickler iz Kansasa na srednjem zapadu SAD-a je poljoprivrednik, koji tvrdi da u njegovoj regiji oni koji se bave poljoprivredom imaju puno sreće, jer su čak i svi tamošnji vlastodršci poljoprivrednici. Zbog toga se velika pažnja poklanja poljoprivredi i tome što ona znači za civilizaciju. Ono što je posebno zanimljivo su specijalizirani koledži, rezervirani samo za djecu poljoprivrednika.

"To pravi veliku razliku i vjerujem da je jedan od razloga zbog kojih u našoj zemlji postoji prosperitet. Također, naše zemljište je relativno novo, jer nije obrađivano tisućama godina. S druge strane, europski poljoprivrednici su više povezani i lako dolazi do razmjene ideja", kaže Dale u intervjuu za vlog DrAgro.

Kako se počelo s no till konceptom?

Kao nacija imigranata, Amerikanci "kradu" ideje s raznih strana. Tako se dogodilo i s no till konceptom i pokrovnim usjevima, koji su stigli iz Južne Amerike. "Tamo je zemljište jako loše, pa su oni koji su ga obrađivali zaključili da ga moraju držati pokrivenim, jer je čak kiša prijetila da će ga isprati. Tako je ovaj koncept zaista zaživio, a ideje su prenesene i u SAD", otkriva Strickler.

Izbacivanje oranja - vrijeme je za odlaganje pluga?

Smatra da je na početku svim poljoprivrednicima teško prihvatiti ovakav način obrade zemljišta, jer su nepovjerljivi, posebno kada je riječ o prodoru zraka i vode. Međutim, kada se prekine s oranjem kao obradom zemljišta i koristi se sustav pokrovnih usjeva, kada se masa zaore u zemljište, razina humusa se podiže za 1% do 2%. 

Počeo je 2005. godine, kada se na 40 uzoraka na njegovom imanju pokazalo da postoji 1,9% humusa. Danas je to 4%, za malo više od jednog desetljeća. "Humus smo mjerili na dubini od 15 centimetara, ali je on bio i u dubljim slojevima, čak do 30 cm. Međutim, danas je to već 100 cm", ističe ovaj poljoprivrednik.

Važnost fosfora

Kada ljudi prvi put kreću s pokrovnim usjevima, primjećuju da fosfor raste, kada obavljaju analize zemljišta, a da pri tom nisu dodavali ovaj element. To se događa zbog samih procesa koji se odvijaju unutar zemljišta, kao sustava, zahvaljujući fotosintezi, mikorizi i mikroorganizmima. Kako? Saznajte u video prilogu:


Tagovi

Dale Strickler Kanzas SAD No till Pokrovni usjevi Fosfor


Autorica

Aleksandra Kekić

Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi